Resorpcija magnezija u distalnom dijelu svinjskog probavila u obostrano izotoničnim i izoioničnim uvjetima.

The effect of low magnesium concentrations in composed isotonic and isoionic Tyrode’s solution on its absorption from the distal part of the swine digestive tract was investigated in vitro on bags made of survived epithelia of the swine caecum and proximal colon. The epithelial side of either epithelium was always turned into the bags that were filled with Tyrode’s solution containing 0.5, 1.0 or 2.5 mmol/L magnesium. Tyrode’s solutions were always situated outside the bags, i.e., from submucosal side of the epithelium. At the beginning of the experiment and after 30, 60, 120 and 180 minutes of the experiment samples were taken from the solution outside the bags and analyzed spectrophotometrically for magnesium concentration. The excess of magnesium contents in the solution obtained in each experimental interval represents “the net flux” of magnesium in the direction of absorption. According to the results of the experiment, magnesium may be absorbed from both caecum and proximal colon epithelia against the concentration gradient, as well as under isotonic and isoionic conditions from both sides of the epithelium. The intensity of magnesium absorption depended on its concentration in the contents, on the epithelium used, and on the time of sampling. Results indicate the distal part of the swine digestive tract as the important part for magnesium absorption, especially under low concentrations in the contents. Under these experimental conditions the passive transport of magnesium played the major part.Istražen je utjecaj niskih koncentracija magnezija u složenoj izotoničnoj i izoioničnoj Tyrodeovoj otopini na njegovu resorpciju u distalnom dijelu svinjskog probavila. Istraživanja su obavljena in vitro metodom vrećica, načinjenih od preživjele sluznice svinjskog slijepog crijeva i proksimalnog kolona. Epitelnom stranom sluznica je bila okrenuta u unutrašnjost vrećice koje su potom bile napunjene Tyrodeovom otopinom u kojoj je koncentracija magnezija iznosila 0,5, 1,0 ili 2,5 mmol/L. S vanjske, submukozne, strane sluznice crijeva redovito se nalazila Tyrodeova otopina iz koje su, neposredno prije početka pokusa i nakon pokusnog razdoblja od 30, 60, 120 i 180 minuta uzeti uzorci za spektrofotometrijsko određivanje magnezija. Višak magnezija u svakom pokusnom razdoblju predstavljao je »neto prolaz« magnezija smjerom resorpcije. Prema dobivenim rezultatima magnezij se u svinjskom slijepom crijevu i proksimalnom kolonu može resorbirati nasuprot koncentracijskom gradijentu, kao i u obostrano izotoničnim i izoioničnim uvjetima. Intenzitet resorpcije magnezija ovisio je o njegovoj koncentraciji u sadržaju, upotrijebljenoj sluznici te o vremenskom razmaku. Dobiveni rezultati upućuju da distalni dio svinjskog probavila predstavlja važno mjesto resorpcije magnezija pri njegovim niskim koncentracijama u sadržaju, pri čemu se magnezij u tim uvjetima najvećim dijelom resorbirao pasivnim prijenosom

Pokazatelji rasta, vrijednosti lipida u serumu i masnokiselinskog sastava različitih tkiva tovnih pilića hranjenih hranom obogaćenom lanenim uljem tijekom produženog tova.

The influence of enriching the diet of chicken with 5% of linseed oil as a vegetable source of n3 fatty acids in the form of linolenic acid on the accumulation of n3 long chain polyunsaturated fatty acids in different tissues was investigated. The fatty acid profile of the different tissues reflected dietary fatty acid profile. In general, the birds fed linseed oil showed a significant difference in the summarized value of n3 fatty acid (P<0.001) for thigh and adipose tissue. The increase in n3 polyunsaturated fatty acids (PUFA) (P<0.001) resulted in a significant decrease in n6 fatty acids (P<0.001) and n6/n3 ratio (P<0.001) in thigh and adipose tissue. The observed n6/n3 ratio in the edible tissue (thigh) of linseed oil fed birds in a prolonged feeding period was in accordance with dietary recommendations for human nutrition.U radu je istraživan utjecaj 5% dodatka lanenog ulja u hranu za piliće u produženom tovu na pokazatelje rasta, vrijednosti lipida u serumu te masnokiselinski sastav. U pokus je bilo uključeno 30 Ross 308 tovnih pilića, koji su bili podijeljeni u dvije skupine od po 15 jedinki. Prva je skupina pilića u periodu od 25. do 55. dana dobivala hranu obogaćenu s 5% lanenog ulja, dok je druga skupina u istom periodu dobivala hranu s 5% suncokretovog ulja. Zabilježene vrijednosti proizvodnih rezultata i vrijednosti lipida u serumu pokazale su da nema značajne razlike između pokusnih skupina pilića. Masnokiselinski sastav pojedinih tkiva podložan je promjenama ovisno o sastavu hrane što je potvrđeno i ovim istraživanjem. Kod skupine pilića hranjenih dodatkom 5% lanenog ulja utvrđena je značajna razlika ukupnih vrijednosti n3 masnih kiselina (P<0,001) u mišićju batka i trbušnom masnom tkivu. Povećanje n3 višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) (P<0,001) rezultira značajnim smanjenjem n6 masnih kiselina (P<0,001) i n6/n3 omjerom u mišićju batka i masnom tkivu. Omjer n6/n3 koji smo utvrdili kod tovnih pilića hranjenih lanenim uljem tijekom produženog razdoblja tova u skladu je s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije

Pokazatelji rasta, vrijednosti lipida u serumu i masnokiselinskog sastava različitih tkiva tovnih pilića hranjenih hranom obogaćenom lanenim uljem tijekom produženog tova.

The influence of enriching the diet of chicken with 5% of linseed oil as a vegetable source of n3 fatty acids in the form of linolenic acid on the accumulation of n3 long chain polyunsaturated fatty acids in different tissues was investigated. The fatty acid profile of the different tissues reflected dietary fatty acid profile. In general, the birds fed linseed oil showed a significant difference in the summarized value of n3 fatty acid (P<0.001) for thigh and adipose tissue. The increase in n3 polyunsaturated fatty acids (PUFA) (P<0.001) resulted in a significant decrease in n6 fatty acids (P<0.001) and n6/n3 ratio (P<0.001) in thigh and adipose tissue. The observed n6/n3 ratio in the edible tissue (thigh) of linseed oil fed birds in a prolonged feeding period was in accordance with dietary recommendations for human nutrition.U radu je istraživan utjecaj 5% dodatka lanenog ulja u hranu za piliće u produženom tovu na pokazatelje rasta, vrijednosti lipida u serumu te masnokiselinski sastav. U pokus je bilo uključeno 30 Ross 308 tovnih pilića, koji su bili podijeljeni u dvije skupine od po 15 jedinki. Prva je skupina pilića u periodu od 25. do 55. dana dobivala hranu obogaćenu s 5% lanenog ulja, dok je druga skupina u istom periodu dobivala hranu s 5% suncokretovog ulja. Zabilježene vrijednosti proizvodnih rezultata i vrijednosti lipida u serumu pokazale su da nema značajne razlike između pokusnih skupina pilića. Masnokiselinski sastav pojedinih tkiva podložan je promjenama ovisno o sastavu hrane što je potvrđeno i ovim istraživanjem. Kod skupine pilića hranjenih dodatkom 5% lanenog ulja utvrđena je značajna razlika ukupnih vrijednosti n3 masnih kiselina (P<0,001) u mišićju batka i trbušnom masnom tkivu. Povećanje n3 višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) (P<0,001) rezultira značajnim smanjenjem n6 masnih kiselina (P<0,001) i n6/n3 omjerom u mišićju batka i masnom tkivu. Omjer n6/n3 koji smo utvrdili kod tovnih pilića hranjenih lanenim uljem tijekom produženog razdoblja tova u skladu je s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije

Kretanje koncentracije hormona štitaste žlijezde u krvnoj plazmi pilića tijekom tova.

Thyroid hormones concentration changes in blood plasma of 30 male hybrid chickens of the heavy Ross breed were studied during broilers’ fattening period. Blood samples were collected in heparinised tubes after decapitation of chickens at 28, 35 and 42 days of age. Blood plasma was separated by centrifugation and concentration of thyroid hormones triiodothyronine (T3) and thyroxin (T4) was determined by the RIA method. Concentration of both hormones gradually increased during the experiment following the broilers\u27 fattening process. However, only the increase of T3 concentration was statistically significant. This rise was related to its involvement in metabolic processes, particularly in processes of biooxidation. Different dynamics in concentration changes of investigated hormones may be related to an increase in thyroid gland secretion as well as the peripheral conversion of T4 to the reversible T3 (rT3).Na pilićima pasmine Ross istraženo je kretanje koncentracije hormona štitaste žlijezde trijodtironina(T3) i tiroksina (T4) u krvnoj plazmi tijekom tova. Za pokus je odabrano 30 muških pilića. Krv za analizu uzimana je 28., 35. i 42. dan starosti netom nakon dekapitacije uz upotrebu heparina kao antikoagulansa. U izdvojenoj krvnoj plazmi odre|ena je koncentracija hormona RIA metodom. Rezultati pokusa pokazali su kako koncentracija oba hormona u krvnoj plazmi raste tijekom pokusnog razdoblja, ali je taj porast statistički značajan samo za T3. Dobiveni rezultati ukazuju kako koncentracija istraživanih pokazatelja prati tijek tova. Značajniji porast koncentarcije trijodtironina u krvnoj plazmi pilića dovodi se u vezu s njegovom značajnijom ulogom u metabolizmu, osobito u procesima biooksidacije. Nadalje se pretpostavlja kako porast istraživanih hormona pokazuje i veću aktivnost štitaste žlijezde u periodu tova. Pri tome koncentracija T4 predstavlja isključivo odraz aktivnosti štitaste žlijezde, dok koncentracija T3 može ovisiti o aktivnosti žlijezde, ali i konvertiranju T4 u T3 u cirkulaciji

Kretanje koncentracija ukupnih bjelančevina i albumina te aktivnosti AST, ALT i GGT u krvnoj plazmi kobila tijekom gravidnosti i rane laktacije

The metabolism of proteins in the blood plasma of Holstein breed mares was investigated during pregnancy and early lactation. Blood for analysis was taken in the first, second and third periods of pregnancy, and during early lactation. Blood samples were collected by jugular puncture with heparin as an anticoagulant. In the obtained blood plasma the concentration of total proteins and albumin, and the activity of enzymes aspartate aminotransferase (AST; EC 2.6.1.1), alanine aminotransferase (ALT; EC 2.6.1.2), and gamma-glutamyltransferase (GGT; EC 2.3.2.2) was determined by spectrophotometry. According to the research results of the blood plasma in mares during pregnancy and early lactation, there were no significant differences in the concentration of total proteins, albumin, and ALT and GGT enzyme activity. In the final third of pregnancy there was a statistically significant decrease of AST activity compared to the first period (P<0.01), and the second period of pregnancy (P<0.001). The lower activity of AST during pregnancy and early lactation can be attributed to this special breed. The obtained results constitute a contribution to a better understanding of biochemical processes in pregnant mares, for estimating their physiological status and for diagnostic purposes.Istražen je metabolizam bjelančevina u krvnoj plazmi kobila pasmine Holstein tijekom gravidnosti i rane laktacije. Krv za analizu uzimana je u prvoj, drugoj i trećoj trećini gravidnosti, te u ranoj laktaciji iz v. iugularis uz upotrebu heparina kao antikoagulansa. U dobivenoj krvnoj plazmi spektrofotometrijski je određena koncentracija ukupnih bjelančevina i albumina te aktivnosti enzima aspartat aminotransferaze (AST; EC 2.6.1.1.), alanin aminotransferaze (ALT; EC 2.6.1.2.), i gama-glutamiltransferaze (GGT; EC 2.3.2.2.). Na osnovi polučenih rezultata u krvnoj plazmi kobila tijekom gravidnosti i rane laktacije nisu utvrđene značajnije promjene koncentracija ukupnih bjelančevina i albumina te aktivnosti enzima ALT i GGT. U posljednjoj trećini gravidnosti utvrđen je statistički značajan pad aktivnosti AST u odnosu na prvu (P<0,01) i drugu trećinu (P<0,001). Niža aktivnost AST tijekom gravidnosti i rane laktacije mogla bi se pripisati pasminskoj osobitosti. Dobiveni rezultati doprinose boljem poznavanju biokemijskih procesa u gravidnih kobila, kako u procjeni njihovog fiziološkog stanja tako i u dijagnostičke svrhe

Biokemijski pokazatelji koštane pregradnje kod pašnih mliječnih ovaca tijekom kasne gravidnosti i laktacije i njihova korelacija s IGF-I.

We investigated the influence of late pregnancy and lactation on bone metabolism in grazing dairy sheep, by measuring concentrations of minerals and bone markers in blood serum. The research was performed on ten cross-breed ewes (Istrian × East-Friesian). The concentrations of total Ca, inorganic P, total Mg, the activity of total alkaline phosphatase (AP) and bone alkaline phosphatase (BAP), concentrations of carboxyterminal crosslinked telopeptide of type I collagen (CTx), insulin-like growth factor - I (IGF-I) and 17- β estradiol (E2) were determined in the blood serum. The results showed significantly lower Ca concentrations in blood during lactation and P concentrations in the period of late lactation. Late lactation was characterized by the lowest CTx concentration and higher BAP activity. The obtained results are related to a decrease in the degree of bone resorption and an increase in the deposition of minerals in the bone tissue during late lactation. The increased concentration of CTx, with the simultaneous decrease in BAP activity in the period of late pregnancy and early lactation indicate a high magnitude of bone resorption. The concentration of IGF-I in the blood serum of the ewes is positively correlated with the activities of the total AP and BAP and the total Ca and Mg, which could be related to the activity of IGF-I on the osteoblasts and the release of minerals from the bones. The results of the present study show a relationship between concentrations of IGF-I and bone remodelling markers in the blood serum of dairy ewes, and their mutual correlation with changes in estradiol concentration.Istražen je učinak kasne gravidnosti i laktacije na koštani metabolizam mliječnih ovaca mjerenjem koncentracije minerala i biokemijskih pokazatelja koštane pregradnje. Istraživanje je provedeno na deset križanih ovaca (istarska × istočnofrizijska). Mjerene su koncentracije ukupnog kalcija, anorganskog fosfora, ukupnog magnezija, c-terminalnog telopeptida kolagena tipa I (CTx), inzulinu sličnog faktora rasta - I (IGF-I) i 17-β estradiola (E2) te aktivnost ukupne (AP) i koštano specifične alkalne fosfataze (BAP) u krvnom serumu. Rezultati su pokazali značajno niže koncentracije kalcija u krvnom serumu tijekom laktacije i fosfora tijekom kasne laktacije. Kasna laktacija pokazala je najnižu vrijednost CTx i višu aktivnost BAP. Dobiveni rezultati upućuju na smanjenje opsega koštane razgradnje i povišeno odlaganje minerala u koštano tkivo tijekom kasne laktacije. Viša koncentracija CTx, uz istovremeno smanjenje aktivnosti BAP u serumu tijekom kasne gravidnosti i rane laktacije upućuju na visoki opseg razgradnje koštanog tkiva. Koncentracija IGF-I u krvnom je serumu bila u pozitvnoj korelaciji s aktivnošću AP, BAP, te koncentracijama ukupnog kalcija i magnezija, što može biti povezano s učinkom IGF-I na osteoblaste i otpuštanje minerala iz kostiju. Dobiveni rezultati pokazali su povezanost između koncentracije IGF-I i biomarkera koštane pregradnje u krvnome serumu mliječnih ovaca, kao i njihovu zajedničku korelaciju s koncentracijama estradiola

Utjecaj gladovanja na aktivnost glukoneogenih enzima u jetri i bubrezima pačića.

Blood glucose concentration, liver and kidney gluconeogenic enzyme activities were investigated during a six-day fasting period in ducklings (English heavy breed Peking Duck). Food deprivation commenced when ducklings reached the age of twenty-eight days. Normally fed ducklings were used as a control group. The ducklings were sacrificed by decapitation after a fasting period of three, four, five and six days, and blood and tissue samples were collected from both groups for analysis. During the experiment the concentration of blood glucose was above 6 mmol/L in both the control and experimental groups, except on experimental day three. Significant rises in glucose-6-phosphatase (EC 3.1.3.9) (G6Pase) activities in the liver were observed on starvation days four, five and six (P = 0.0012, P = 0.0109, P = 0.0279), and in the kidney on starvation days five and six (P = 0.0373, P = 0.0206, respectively). Hepatic fructose-1.6-bis-phosphatase (EC 3.1.3.11) (FDPase) activity showed a significant difference between the fasted and control group only after a four-day fast (P = 0.0491), whereas renal enzyme activity increased after four (P = 0.0279) and six (P = 0.0373) days of food deprivation. Phosphoenolpyruvate carboxykinase (EC 4.1.1.32) (PEPCK) activity in the liver of fasted ducklings significantly decreased on fasting day five (P = 0.0012), whereas in the kidney a significant rise in four-day fasted animals (P = 0.032) was observed in comparison with the normally fed controls. The results showed that ducklings are able to maintain blood glucose concentration during a six-day fasting period. Changes in gluconeogenic enzyme activities indicate the important role of liver and renal gluconeogenesis for the maintenance of blood glucose concentration in fasted ducklings. These findings agree with earlier data obtained on chicken, thus confirming the similarities between the two avian species regarding the maintenance of blood glucose level with the process of gluconeogenesis during longer fasting.Istraživana je koncentracija glukoze u krvi i aktivnost glukoneogenih enzima u jetri i bubregu pekinških pačića (English heavy breed Peking Duck) tijekom šestodnevnog gladovanja, koje je započeto s navršena četiri tjedna života. Normalno hranjeni pačići služili su kao kontrolna skupina. Pačići su bili žrtvovani dekapitacijom nakon trećeg, četvrtog, petog i šestog dana istraživanja, a krv i uzorci tkiva za analize sakupljani su istovremeno od obje skupine. Tijekom istraživanja, osim trećeg dana, koncentracija glukoze u krvi kontrolne i pokusne skupine bila je veća od 6 mmol/L. Značajan porast aktivnosti glukoze-6-fosfataze (EC 3.1.3.9) (G6Pase) u jetri ustanovljen je četvrtog, petog i šestog dana gladovanja (P = 0.0012, P = 0.019, P = 0.0279), a u bubrezima petog i šestog dana gladovanja (P = 0.0373, P = 0.0206). Aktivnost fruktoze-1,6-bis fosfataze (EC 3.1.3.11) (FDPase) u jetri bila je značajno veća u pokusne nego u kontrolne skupine samo četvrtog dana gladovanja (P = 0.0491), dok je u bubrezima porasla četvrtog (P = 0.0279) i šestog (P = 0.0373) dana gladovanja. Aktivnost fosfoenolpiruvat karboksikinaze (EC 4.1.1.32) (PEPCK) u jetri pačića značajno je pala petog dana gladovanja (P = 0.0012), dok je u bubrezima značajno porasla četvrtog dana gladovanja (P = 0.032). Rezultati su pokazali da pačići s navršena četiri tjedna života mogu održavati koncentraciju glukoze u krvi tijekom šestodnevnog gladovanja. Promjene u aktivnostima glukoneogenih enzima upućuju na važnu ulogu procesa glukoneogeneze u jetri i bubrezima za održavanje normoglikemije pačića koji gladuju. Takvi nalazi slažu se s dobro poznatim podacima za piliće, što pokazuje da postoji sličnost između te dvije ptičje vrste u održavanju razine glukoze u krvi procesom glukoneogeneze tijekom dužeg gladovanja

Analiza metilnih estera masnih kiselina u materijalu biološkog porijekla metodom plinske kromatografije

Plinska kromatografija je metoda kromatografije na koloni koja se primjenjuje za razdvajanje i određivanje hlapljivih organskih spojeva i nekih anorganskih plinova iz smjese. Instrument kojim se obavlja odvajanje pojedinih komponenti i određuje njihov sastav u uzorku naziva se plinski kromatograf. Kromatografsko razdvajanje ispitivane smjese tvari provodi se u sustavu koji se sastoji od dviju komponenti: stacionarne i mobilne faze. Kao mobilna faza (plin nosač) najčešće se upotrebljavaju helij, dušik i vodik. Kao stacionarna faza rabe se organski polimeri ili tekućine viših vrelišta. Najčešći materijali koji se rabe za analizu jesu lako dostupne tjelesne tekućine: krv (serum), urin i likvor, u kojima se analiziraju tvari prisutne u malim količinama (hormoni, lijekovi, otrovi, droge, preparati zabranjeni u sportu). Plinskom kromatografijom mogu se analizirati različite vrste štetnih spojeva u hrani, vodi i tlu (pesticidi, hlapljivi klorirani i bromirani ugljikovodici, mineralna ulja) te provjeravati kakvoća različitih proizvoda. Utvrđivanje masnokiselinskog sastava hrane i tjelesnih tekućina ovom metodom iznimno je važno jer su poremećaji metabolizma masnih kiselina povezani s bolestima organskih sustava, pojavom kroničnih bolesti i poremećajima u funkcioniranju stanica

Biokemijski pokazatelji koštane pregradnje kod pašnih mliječnih ovaca tijekom kasne gravidnosti i laktacije i njihova korelacija s IGF-I.

We investigated the influence of late pregnancy and lactation on bone metabolism in grazing dairy sheep, by measuring concentrations of minerals and bone markers in blood serum. The research was performed on ten cross-breed ewes (Istrian × East-Friesian). The concentrations of total Ca, inorganic P, total Mg, the activity of total alkaline phosphatase (AP) and bone alkaline phosphatase (BAP), concentrations of carboxyterminal crosslinked telopeptide of type I collagen (CTx), insulin-like growth factor - I (IGF-I) and 17- β estradiol (E2) were determined in the blood serum. The results showed significantly lower Ca concentrations in blood during lactation and P concentrations in the period of late lactation. Late lactation was characterized by the lowest CTx concentration and higher BAP activity. The obtained results are related to a decrease in the degree of bone resorption and an increase in the deposition of minerals in the bone tissue during late lactation. The increased concentration of CTx, with the simultaneous decrease in BAP activity in the period of late pregnancy and early lactation indicate a high magnitude of bone resorption. The concentration of IGF-I in the blood serum of the ewes is positively correlated with the activities of the total AP and BAP and the total Ca and Mg, which could be related to the activity of IGF-I on the osteoblasts and the release of minerals from the bones. The results of the present study show a relationship between concentrations of IGF-I and bone remodelling markers in the blood serum of dairy ewes, and their mutual correlation with changes in estradiol concentration.Istražen je učinak kasne gravidnosti i laktacije na koštani metabolizam mliječnih ovaca mjerenjem koncentracije minerala i biokemijskih pokazatelja koštane pregradnje. Istraživanje je provedeno na deset križanih ovaca (istarska × istočnofrizijska). Mjerene su koncentracije ukupnog kalcija, anorganskog fosfora, ukupnog magnezija, c-terminalnog telopeptida kolagena tipa I (CTx), inzulinu sličnog faktora rasta - I (IGF-I) i 17-β estradiola (E2) te aktivnost ukupne (AP) i koštano specifične alkalne fosfataze (BAP) u krvnom serumu. Rezultati su pokazali značajno niže koncentracije kalcija u krvnom serumu tijekom laktacije i fosfora tijekom kasne laktacije. Kasna laktacija pokazala je najnižu vrijednost CTx i višu aktivnost BAP. Dobiveni rezultati upućuju na smanjenje opsega koštane razgradnje i povišeno odlaganje minerala u koštano tkivo tijekom kasne laktacije. Viša koncentracija CTx, uz istovremeno smanjenje aktivnosti BAP u serumu tijekom kasne gravidnosti i rane laktacije upućuju na visoki opseg razgradnje koštanog tkiva. Koncentracija IGF-I u krvnom je serumu bila u pozitvnoj korelaciji s aktivnošću AP, BAP, te koncentracijama ukupnog kalcija i magnezija, što može biti povezano s učinkom IGF-I na osteoblaste i otpuštanje minerala iz kostiju. Dobiveni rezultati pokazali su povezanost između koncentracije IGF-I i biomarkera koštane pregradnje u krvnome serumu mliječnih ovaca, kao i njihovu zajedničku korelaciju s koncentracijama estradiola

Učinak rane kastracije na proizvodne rezultate, lipide seruma, masnokiselinski profil i desaturacijske indekse u tovnih pilića hranjenih povišenom razinom masti u obroku.

This paper analyses the effect of early caponisation, at 18 days, on the production performance, lipid metabolism and fatty acid profile of fattening broilers fed an increased amount of fat. Early castration did not influence growth performance and feed intake in the experimental birds. Feed conversion was significantly improved in castrated birds (P0.05) by early castration. Glucose values were significantly higher on the 25th (P0,05). Razina glukoze bila je značajno povišena 25. (P<0,05) i 40. (P<0,01) dana kod nekastriranih pilića u usporedbi s kastriranima. Masnokiselinski sastav mišića batka značajno se promijenio uslijed kastracije. Najočitija razlika bila je u povećavaju razine zasićenih masnih kiselina (P<0,05) kod kastriranih pilića u odnosu na nekastrirane. Dodatno, indeksi zasićenosti i trombogenosti bili su značajno viši (P<0,05) kod kastriranih pilića, dok je odnos nezasićene/zasićene masne kiseline bio značajno viši kod nekastriranih pilića