IZAZOVI PEDAGOŠKOG SAVJETODAVNOG RADA S UČENICIMA

Jedan od najvažnijih poslova školskog pedagoga je savjetodavni rad s učenicima. Pedagoško savjetovanje predstavlja izazov u radu školskog pedagoga, a provodi se gotovo sa svim učenicima škole u kojoj radi pedagog. Savjetovanje se odvija u svakodnevnim situacijama u školi, a provode ga sudionici odgojno-obrazovnog procesa u neformalnim, kao i u formalnim situacijama. Učenici jedni drugima daju savjete u svezi nastave, izvannastavnih aktivnosti, učenja, druženja igre i sl. Isto tako učitelji svakodnevno mogu savjetovati učenike o različitim situacijama iz školskog i svakodnevnog života. Naravno, učitelji jedni druge pomažu i savjetuju pa se i takav oblik komunikacije naziva savjetovanje. Međutim, savjetovanje kao forma profesionalnog djelovanja naziva se formalno savjetovanje i određeno je pojedinim stručnjacima, a u prvom redu školskim pedagozima i psiholozima. Pedagoško savjetovanje koje provode školski pedagozi mora pružati pomoć, podršku i usmjeravanje učenicima kako bi oni mogli prepoznati svoje jake strane te doći do rješavanja određenog problema vezanog za temu savjetovanja. Pedagoško savjetovanje mora biti planirana i vrlo kvalitetno osmišljena aktivnost školskog pedagoga. U školi se provodi školsko savjetovanje koje možemo podijeliti na savjetovanje u širem smislu te na savjetovanje u užem smislu. Savjetovanje u širem smislu odnosi se na cjelokupnu odgojno-obrazovnu ustanovu u kojoj pedagog djeluje, a savjetovanje u užem smislu odnosi se na pojedinca. Da bi školski pedagog kvalitetno provodio pedagoško savjetovanje, potrebno je stalno stručno usavršavanje. Pedagoško savjetovanje odnosi se podjednako na odgojne i na obrazovne procese u školi

Uloga školskog pedagoga u razvoju socijalnih kompetencija učenika

Najnovija reformska nastojanja imaju cilj razvijati kompetencije kod učenika koje će im pomoći u budućem školovanju i radu. U ovom članku naglasak je na radu školskog pedagoga s učenicima te na razvoju socijalnih kompetencija učenika. Postati socijalno kompetentna osoba znači usvojiti prosocijalna ponašanja i određene vještine koje omogućavaju razumijevanje svoje okoline i djelotvorno snalaženje u svakodnevnim situacijama. Djeca još i prije polaska u školu stječu određenu razinu socijalne kompetencije koju je potrebno tijekom školovanja unaprijediti te učenicima omogućiti stjecanje novih socijalnih vještina koje su im potrebne za snalaženje u novoj okolini. Osim učitelja u ovom važnom poslu dio odgovornosti je i na školskom pedagogu. Školski pedagog u osnovnoj školi prati rast, razvoj, učenje i napredak učenika od upisa u školu pa sve do završetka osnovne škole. Škola je zajednica učenja, igre, druženja i razvoja u kojoj se svaki pojedinac razvija prema svojim individualnim sposobnostima. Brajša-Žganec (2002) navodi kako „dječji socijalni razvoj obuhvaća ponašanja, stavove i afekte sjedinjene u dječjoj interakciji s odraslima i vršnjacima“ (str. 23). Dakle, obiteljski dom i škola prve su zajednice u kojima učenik razvija svoje soci- jalne kompetencije. Zajednički rad učitelja i stručnih suradnika na razvoju socijalnih kompetencija učenika ima cilj pripremiti učenike za život i rad u društvu te kod učenika stvoriti osjećaj za zajednicu. To se ostvaruje odnosima s učiteljima, stručnim suradnicima, kao i s ostalim učenicima, najčešće svojim vršnjacima, te ostalim odraslim osobama koje na bilo koji način sudjeluju u neposrednom radu u školi i na taj način pomažu razvoju socijalnih kompetencija učenika. Gledano u školskom kontekstu, govorimo o kurikulu usmjerenom prema učeniku gdje se učenička mišljenja, ciljevi i razvojne potrebe poštuju, a interakcija odgoja i obrazovanja temelji na međusobnim odnosima. U članku se razmatra o područjima rada školskog pedagoga vezanim za razvoj socijalnih kompetencija učenika, organizaciji timskog rada u svrhu unapređenja socijalnih vještina učenika, vršnjačkoj podršci te radu školskog pedagoga s učiteljima, učenicima i njihovim roditeljima na razvoju socijalnih kompetencija učenika

IZAZOVI PEDAGOŠKOG SAVJETODAVNOG RADA S UČENICIMA

Jedan od najvažnijih poslova školskog pedagoga je savjetodavni rad s učenicima. Pedagoško savjetovanje predstavlja izazov u radu školskog pedagoga, a provodi se gotovo sa svim učenicima škole u kojoj radi pedagog. Savjetovanje se odvija u svakodnevnim situacijama u školi, a provode ga sudionici odgojno-obrazovnog procesa u neformalnim, kao i u formalnim situacijama. Učenici jedni drugima daju savjete u svezi nastave, izvannastavnih aktivnosti, učenja, druženja igre i sl. Isto tako učitelji svakodnevno mogu savjetovati učenike o različitim situacijama iz školskog i svakodnevnog života. Naravno, učitelji jedni druge pomažu i savjetuju pa se i takav oblik komunikacije naziva savjetovanje. Međutim, savjetovanje kao forma profesionalnog djelovanja naziva se formalno savjetovanje i određeno je pojedinim stručnjacima, a u prvom redu školskim pedagozima i psiholozima. Pedagoško savjetovanje koje provode školski pedagozi mora pružati pomoć, podršku i usmjeravanje učenicima kako bi oni mogli prepoznati svoje jake strane te doći do rješavanja određenog problema vezanog za temu savjetovanja. Pedagoško savjetovanje mora biti planirana i vrlo kvalitetno osmišljena aktivnost školskog pedagoga. U školi se provodi školsko savjetovanje koje možemo podijeliti na savjetovanje u širem smislu te na savjetovanje u užem smislu. Savjetovanje u širem smislu odnosi se na cjelokupnu odgojno-obrazovnu ustanovu u kojoj pedagog djeluje, a savjetovanje u užem smislu odnosi se na pojedinca. Da bi školski pedagog kvalitetno provodio pedagoško savjetovanje, potrebno je stalno stručno usavršavanje. Pedagoško savjetovanje odnosi se podjednako na odgojne i na obrazovne procese u školi

Improving the quality of the school pedagogue’s performance

Rad školskog pedagoga temelji se na planovima i programima, a svrha im je unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa. Osim savjetodavnog rada, školski pedagog ponajviše radi na koordiniranju rada svih subjekata u nastavnom procesu i na povezivanju škole i lokalne zajednice. Da bi uspješno obavljao svoje svakodnevne zadaće, školski pedagog treba unaprjeđivati svoj rad, a time i kvalitetu svojih odgojno-obrazovnih nastojanja. Za postizanje potpune kvalitete rada školskog pedagoga potrebno je pridržavati se određenih univerzalnih načela i ciljeva. U članku se govori o podizanju kvalitete rada školskog pedagoga radi podizanja glavnih vrijednosti odgojno-obrazovnog rada. Naglasak je na radu školskog pedagoga s učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, roditeljima i članovima lokalne zajednice. Da bi školski pedagog mogao kvalitetno obavljati predviđene poslove i zadaće te da bi mogao rješavati svakodnevne školske situacije, treba ulagati u sebe, a to dovodi do napredovanja u struci. Važno je napomenuti da se odgojno-obrazovni radnici nikako ne bi trebali zadovoljiti postojećim stanjem bez obzira na trenutačni uspjeh. Cilj je unaprjeđivanje vlastitog rada te shvaćanje i ostvarivanje potreba učenika, učitelja i ostalih sudionika nastavnog procesa.The school pedagogue’s work is based on curricula, and his or her purpose is to improve the process of education. Besides being advisers, school pedagogues mostly coordinate the work of all actors in the teaching process, and act as intermediaries between the school and the local community. To perform their everyday tasks, school pedagogues must improve their work and raise the quality of their educational efforts. To achieve high quality performance, school pedagogues must comply with certain universal principles and objectives. This paper deals with the improvement of the school pedagogue’s performance to boost the key values of educational work. Emphasis is placed on the work that the school pedagogue does with students, teachers, expert assistants, parents, and members of the local community. If school pedagogues want to do their job and the planned tasks well, and be able to resolve everyday situations that arise in school, they have to invest in themselves, and this will lead to advancement in their careers. It is important to mention that educational workers should never be satisfied with the status quo, regardless of how successful they are at present. The objective is to improve their own work and to understand and meet the needs of students, teachers and other actors in education

Rad školskog pedagoga na savjetovanju učitelja i pružanju podrške na profesionalnom razvoju

Područje rada školskog pedagoga je prilično široko, stoga se ovaj rad bavi samo jednim užim dijelom rada školskog pedagoga, a to je savjetodavni rad s učiteljima. Kako bi školski pedagog mogao uspješno odgovoriti na zahtjeve pedagoškog savjetovanja u školi, nužno je da je upoznat s karakteristikama školskog savjetovanja. Najčešći oblik savjetodavnog rada individualni je pedagoški savjetodavni rad, a da bi ga školski pedagog mogao provoditi, mora imati razvijena određena znanja, vještine i sposobnosti koje će mu omogućiti da savjesno i odgovorno radi svoj posao. Savjetovanje je proces koji prolazi nekoliko različitih faza. Učitelji očekuju od školskog pedagoga pomoć i podršku koja se ostvaruje putem savjetodavnog rada. Osim savjetodavnog rada školski pedagog pruža podršku učiteljima, a da pritom ne nudi rješenja, već pomaže učiteljima da svoje ideje dovedu do cilja. Dakle, savjetovanje i pružanje podrške sastavni su dio poslova školskog pedagoga sa svim sudionicima neposrednog rada u školi. U članku se navodi rad s učiteljima koji svoj radni vijek provode u neposrednom radu s učenicima, a tijekom rada potrebna im je stručna savjetodavna pomoć i podrška. Naglasak je na radu s razrednicima kao i uvođenje novih kurikula u škole. Nakon više od šezdeset godina od početka rada prvog školskog pedagoga u školi pred njim su veliki izazovi kako bi se reformska nastojanja što uspješnije provela u stvarnost

Improving the quality of the school pedagogue’s performance

Rad školskog pedagoga temelji se na planovima i programima, a svrha im je unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa. Osim savjetodavnog rada, školski pedagog ponajviše radi na koordiniranju rada svih subjekata u nastavnom procesu i na povezivanju škole i lokalne zajednice. Da bi uspješno obavljao svoje svakodnevne zadaće, školski pedagog treba unaprjeđivati svoj rad, a time i kvalitetu svojih odgojno-obrazovnih nastojanja. Za postizanje potpune kvalitete rada školskog pedagoga potrebno je pridržavati se određenih univerzalnih načela i ciljeva. U članku se govori o podizanju kvalitete rada školskog pedagoga radi podizanja glavnih vrijednosti odgojno-obrazovnog rada. Naglasak je na radu školskog pedagoga s učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, roditeljima i članovima lokalne zajednice. Da bi školski pedagog mogao kvalitetno obavljati predviđene poslove i zadaće te da bi mogao rješavati svakodnevne školske situacije, treba ulagati u sebe, a to dovodi do napredovanja u struci. Važno je napomenuti da se odgojno-obrazovni radnici nikako ne bi trebali zadovoljiti postojećim stanjem bez obzira na trenutačni uspjeh. Cilj je unaprjeđivanje vlastitog rada te shvaćanje i ostvarivanje potreba učenika, učitelja i ostalih sudionika nastavnog procesa.The school pedagogue’s work is based on curricula, and his or her purpose is to improve the process of education. Besides being advisers, school pedagogues mostly coordinate the work of all actors in the teaching process, and act as intermediaries between the school and the local community. To perform their everyday tasks, school pedagogues must improve their work and raise the quality of their educational efforts. To achieve high quality performance, school pedagogues must comply with certain universal principles and objectives. This paper deals with the improvement of the school pedagogue’s performance to boost the key values of educational work. Emphasis is placed on the work that the school pedagogue does with students, teachers, expert assistants, parents, and members of the local community. If school pedagogues want to do their job and the planned tasks well, and be able to resolve everyday situations that arise in school, they have to invest in themselves, and this will lead to advancement in their careers. It is important to mention that educational workers should never be satisfied with the status quo, regardless of how successful they are at present. The objective is to improve their own work and to understand and meet the needs of students, teachers and other actors in education

Prava djece i razvoj integracije te inkluzivne kulture škole

Prava djeteta određuju njegove potrebe, ono što je važno za njegov tjelesni i psihički razvitak, ali i mogućnosti obitelji, sredine i društva u kojem dijete živi. Svoja prava dijete ostvaruje bez obzira na rasu, naciju, boju, spol, religiju, socijalno podrijetlo, imovinsko sta- nje i običaje. Odgoj je smisleni i planirani put učenja ljudskih prava. Osnovna zadaća učitelja i stručnih suradnika u današnjim školama je poučavanje i učenje o ljudskim pravima bez obzira na nastavni predmet, mjesto održavanja nastavnog procesa ili bez obzira na nastavne situacije. Važno je odabrati pravilne metode rada s učenicima kao i oblike rada u kojima će učenici imati aktivnu ulogu. Cilj ovog rada je prikaz pedagoške prakse školskog pedagoga na području interkulturalnog odgoja i obrazovanja te unapređenje kulture škole. U središtu promišljanja o pravima djeteta na sudjelovanje u odgoju i obrazovanju je rad s učenicima Romima u Osnovnoj školi Đurđevac. Polazeći od činjenice da svako dijete ima pravo na odgoj i obrazovanje, potrebno je naglasiti pedagoške napore u radu s učenicima Romima i to od početka školovanja do završetka osmog razreda. Školski pedagog jedina je stručna osoba koja prati rast i razvoj svakog pojedinca od prvog dana nastave u prvom razredu do završetka osmog razreda. Pravo na sudjelovanje u odgoju i obrazovanju svakako je posebno dječje pravo koje u konačnici rezultira društvenom aktivnošću učenika u školi, u obitelji i sredini u kojoj živi. U radu se daje pregled pedagoške prakse stručnog suradnika pedagoga te učeničke participacije u nastavnom procesu od kritičkog promišljanja samog pojma iz perspektive djeteta i njegovih participativnih prava do mogućih uloga djeteta u tom procesu, a u cilju unapređenja kvalitete života učenika Roma u obitelji i izvan nje, u školi i društvu. Samo potpunom integracijom i radom na inkluzivnoj kulturi školi može se ostvariti kvalitetan rad sa svim učenicima bez obzira na njihove različitosti

UČITELJI I UČENICI U KREATIVNOJ ŠKOLI

Važnost poticanja kreativnog mišljenja jedno je od ključnih obilježja suvremene nastave, a posebno u izvođenju nastave na daljinu. Kreativna je nastava u prvom redu stvaralačka i otvorena. Za uspješno poticanje kreativnog mišljenja u nastavnom procesu potrebno je stvarati kurikulum koji će podržavati kreativnost učenika te posebno poticati učitelje na permanentno usavršavanje kako bi nove spoznaje na području inovacija i kreativnosti primjenjivali u svom radu s učenicima. Komunikacija između učenika i učitelja ključni je element svakog nastavnog procesa. Kvalitetna komunikacija u kojoj se postavljaju pitanja među sudionicima nastavnog procesa i zajednički dolazi do odgovora postaje osnova za kreativnost u radu. U tradicionalnoj nastavi učitelji su postavljali pitanja, a učenici odgovarali na njih. Važnost pitanja u nastavnom procesu neupitna je jer takvim pitanjima i zadacima učimo učenike kako tražiti i riješiti neki problem. Odgovaranjem na pitanja učenici povezuju stečena znanja, iskustvo i dolaze do novih spoznaja. Isto tako učenici tijekom nastavnog procesa sami postavljaju pitanja učiteljima ili ostalim učenicima te zajedno dolaze do ostvarivanja ishoda učenja. Na taj način dolazi se do radne atmosfere u kojoj se sudionici dodatno motiviraju za rad, poboljšavaju međusobne odnose te omogućuju uvjete za kreativno i suradničko učenje. Jedan je od izazova u radu školskog pedagoga poticati kreativnost u nastavnom procesu te unapređivati neposredni odgojno-obrazovni rad u školi

PROFESIONALNI IDENTITET ŠKOLSKOG PEDAGOGA

Od samog početka uvođenja školskog pedagoga u odgojno-obrazovni rad pitanja oko identiteta i profesionalnog djelovanja stalno su aktualna. Definiranje uloge i područja njegovog rada aktualne su i danas, a posebno u vrijeme školskih reformi i sadašnje situacije vezane za različite modele izvođenja nastavnog procesa. Školski pedagog stalno je uključen u pedagoški proces i to od planiranja, programiranja i neposrednog izvođenja do praćenja, analiziranja i vrednovanja istog. Njegova temeljna uloga unapređivanje je rada škole te doprinos razvoju škole u kojoj radi, pa i šire. Tu ulogu ostvaruje kroz različita područja djelovanja. Neposredni rad školskog pedagoga sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa ostvaruje se u različitom kontekstu školskog i izvanškolskog okruženja. Radna sredina u kojoj djeluje važan je kontekst za uspješno ostvarivanje njegovog profesionalnog identiteta. Uspješnost rada ogleda se i u uspješnosti rada škole te njezinih prepoznatljivih odlika kao što su programi, opremljenost škole, kultura škole, učitelji, drugi stručni suradnici i ravnatelj škole. Školski pedagog u suradnji s ostalim sudionicima nastavnog procesa doprinosi ostvarivanju zajedničke školske misije i vizije, ciljeva, kurikuluma i ishoda koji dovode do što boljih postignuća svakog učenika. Profesionalni identitet školskog pedagoga gradi se kroz njegove osnovne uloge u planiranju i projektiranju, informiranju, savjetovanju, istraživanju, analiziranju i unapređivanju odgojno-obrazovnog rada. Rad bi trebao odgovoriti na pitanje Tko su školski pedagozi, odnosno što ih čini profesionalcima? Ovaj rad bavi se mogućnostima doprinosa školskog pedagoga na području učinkovite škole, a time i jačanju njegovog profesionalnog identiteta