Župe na području Međimurja u 14. i 15. stoljeću

In this paper the author researches medieval parishes in the Međimurje area. The paper concentrates on the 14th and the 15th century since first parishes in written documents appear in the beginning of the 14th century. The medieval Međimurje area falls under Zagreb bishopric in church organization and under Hungarian Zala county in political organization. Parishes situated in this area will be studied based on written documents, archeological findings and by analyzing priests' lives with the help of priest register. Furthermore, churches are examined with the help of analyses of art historians, as well as their location. Parishes are divided in „lowland and highland parishes“ according to their geographical characteristics. Economic aspects of particular areas are also taken into account and church organization is analyzed as well based on two registers from 1334 and 1501. Eleven parishes are enumerated in the first register while there are four more parishes in the register from 1501. Considering that in the middle ages the area „between rivers Mura and Drava“ was covered with thick forests and swamps, this astonishing number of parishes only strengthens the image of a stabile and solid church organization. It should be mentioned that some parishes, such as Štrigova (area which through the Middle Ages and the early modern period obtained cult status known as ancient Stridon, i.e. Saint Jerome's birthplace) and Bistrec (the biggest parish in Međimurje with the highest number of church dignitaries) developed solely owing to church organization, whilst some parishes, such as Nedelišće, Čakovec and Prelog first and foremost developed through trade, craft, mill stations and road and river transport. Other parishes belong to middle category and as such developed moderately through combination of economy and church organization. In this paper the author analyses each parish on a few levels such as, church importance, economic importance and prosperity and growth conditioned by number and behavior of clergymen. Međimurje area is known for its nobility as well, where the most prominent noblemen are Lackovići and Celjski. Saint's patronage played a significant role in some parishes, and the appearance of Paulines and their monastery in Šenkovec near Čakovec only strengthened power of church organization and link with already mentioned nobilites

Semiconductor lasers and applications

Laserska dioda je poluvodičko optičko pojačalo s optičkom povratnom vezom. Poluvodičko optičko pojačalo je propusno polarizirani jako dopirani p+-n+ spoj napravljen od poluvodičkog materijala s tzv. direktnim energijskim procjepom. Pobuđenje aktivnih atoma postiže se prolaskom struje kroz medij, nakon čega dolazi do emisije svjetlosti i optičkog pojačanja. Optičku povratnu vezu stvara refleksija svjetlosti na ”unutarnjim zrcalima” koja se dobivanju kalanjem poluvodičkog materijala po kristalnim ravninama (stvarajući Fabry-Perot rezonator). Obzirom da poluvodički materijal ima visoki indeks loma u odnosu na zrak/vakuum (n~3.5), koeficijent refleksije je dovoljno visok da osigura jaku optičku povratnu vezu, pretvarajući tako optičko pojačalo u optički oscilator, odnosno u laser. U diplomskom radu bit će opisana fizička svojstva poluvodičkih laserskih dioda, princip rada diodnih lasera i različite mogućnosti njihove primjene. U demonstracijskom eksperimentu bit će istražena i njihova osnovna svojstva.Laser diode is semiconductor optical amplifier with optical feedback. Semiconductor optical amplifier is forward biased highly doped p+-n+ junction made of semiconductor material with direct energy gap. Excitation of active atoms is achieved with current passing through medium, followed by emission of light and optical amplification. Optical feedback is created by reflection on ”internal mirrors” which are made by cleaving the crystal at crystal plains, thus creating Fabry-Perot resonator. Because semiconductor material has high index of refraction compared to air/vacuum (n~3.5), coefficient of reflection is high enough to ensure high optical feedback, thus converting optical amplifier into optical resonator, or laser. This work will describe physical characteristics of semiconductor diode lasers, principle of work of laser diode and possibilities of their applications. Their basic characteristic will also be researched through demonstration experiment

Romi u Međimurju – sportska rekreacija

Romi Bajaši uglavnom žive na području sjeverne Hrvatske. U pravilu su smješteni uz tokove rijeke Drave i Save, a nalaze se na podrucju Medimurja, Podravine, Baranje, Siska, Slavonskog Broda. Romi Bajaši u pravilu žive u svojim naseljima, cesto izolirani od vecinskog stanovništva svoga kraja, žive sjedilackim životom, ruralnim (seoskim) nacinom. Romski jezik temelji se na jednom rumunjskom govoru, opterecen arhaizmima, a nastao je tijekom robovanja Roma u negdašnjoj kraljevini Rumunjskoj, gdje su robovali tijekom pet stoljeca. Tu je po prvi puta nad Romima ucinjen kulturocid, gdje su od strane robovlasnika prisiljeni da se odreknu svog materinjeg jezika, koji sami Romi nazivaju bajaškim. Osnova tog nazivlja je u radu na jalovini u rudnicima Rumunjske, pa je na temelju tog rada i nazvan jezik i etno-pripadnost, koja je oznacena nazivljem Bajaški. Romi, sukladno kulturnom nasljedu iz pradomovine sjeverne Indije, nisu bili pismeni i nisu zapisivali. Prvi spomen Roma u Medimurju je datiran 09.05.1688. godine uz naselje Belicu. Prema podacima iz 2002. g. u Medimurskoj županiji je živjelo 738 obitelji sa 3930 clanova u dvanaest romskih naselja i to u Kotoribi 301, Donjoj Dubravi 70, Orehovici 427, Goricanu 56, Domašincu 70, Piškorovcu 572, Podturnu-Loncarevo 170, Kuršancu 644, Gornjem Kuršancu 53, Trnovcu 875, Pribislavcu 464 i Murskom Središcu-Sitnice 228. Romi u Međimurskoj županiji žive u 2 grada i 10 općina, a njihova naselja nastala su spontanim građenjem kroz dugi niz godina na zemljištu koje nije bilo njihovo vlasništvo i bez važeće dokumentacije. Broj Roma u Međimurju svake godine je sve veći. Da bi se poboljšao standard stanovnika romskih naselja Međimurska županija prišla je izradi prostorno planske dokumentacije kojom se već postojeća naselja legaliziraju i na temelju koje se onda mogu provoditi ostale aktivnosti za poboljšanje života u naselju. Tako je proces legalizacije naselja kroz katastar i gruntovnicu u tijeku u nekoliko naselja, dok legalizaciju pojedinačnih građevina unutar romskog naselja pokreću sami Romi. Osnovnu i srednju školu 2002. g. pohadalo je 1.566 ucenika. U radnom odnosu na neodredeno vrijeme bilo je zaposleno 38 radnika, na odredeno 26 radnika, a sezonski je radilo 362 radnika. U rujnu 2008. godine u evidenciji nezaposlenih osoba nalazilo se oko 1130 pripadnika romske nacionalne manjine, odnosno 23 % u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti. Uz povećani udio odražavaju se i negativne karakteristike njihove nezaposlenosti kao što su učešće žena gotovo 56 %, a zbog visokog su nataliteta dodatno otežano zapošljive, izrazito nepovoljna razina obrazovanja (bez završene osnovne škole čak 85,7%), uglavnom su bez prehtodnog radnog iskustva (82,5 % evidentiranih). Provođenjem mjera u sklopu Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015. zaposleno je 130 osoba. U 2008. g. u županiji je osnovnoškolskim obrazovanjem bilo obuhvaćeno 1400 romskih učenika. U prvim razredima osnovne škole bilo je 314 učenika, dok ih je u 8. razredu bilo tek 50. U prvom razredu srednje škole bilo je 33 učenika, dok ih je u trećem tek 5, u četvrtom ni jeda. Na sreću svake godine poboljšava se trend školovanja romske djece. Medimurski savez sportske rekreacije “Sport za sve” unatrag desetak godina idejno je osmislio i u praksi proveo niz novih sportsko rekreativnih programa jedinstvenih na podrucju Republike Hrvatske. U tim programima su obuhvacene sve kategorije gradana oba spola i raznih dobnih skupina

Sportska rekreacija u Međimurju – 2010

Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ djeluje na području Međimurske županije. U Savez je učlanjeno 36 udruga građana, poduzeća i jedinice lokalne samouprave. Savez provodi sportsko-rekreacijske sadržaje. Kao osnovnu djelatnost kontinuirano tijekom cijele godine organizira redovne oblike rada, povremene oblike aktivnosti i nenatjecateljske oblike u koje se uključuje osim članova i veliki broj građana. Uvođenjem suvremenih oblika i organizacionih formi prilagođenih materijalnim mogućnostima građana i ostalim uvjetima, ubrzali su razvoj sportske rekreacije u Međimurju. Školovanjem zainteresiranih amaterskih kadrova za voditelje sportsko rekreativnih aktivnosti i aerobike, uspjelo se u svim općinama i većim mjestima formirati udruge za sportsku rekreaciju koje su kao osnovnu djelatnost uvele redovne oblike rada putem satova redovnog tjelesnog vježbanja po kompleksnom programu, ciljanim programima, po slobodnom izboru (odbojka, plivanje, pješačenje, vožnja bicikla) i satovi poduke početnika (učenje plivanja starijih osoba, nordijsko hodanje). Cilj je Saveza stvoriti naviku kod građana svih dobnih skupina i oba spola da kontinuirano odlaze na organizirane redovne oblike tjelesnih aktivnosti provođenih od stručnih voditelja za pojedina područja. Na prijedlog Saveza svake godine se u sve više sredina grade biciklističke i pješačke staze uz prometnice i rubne dijelove naselja te TRIM staze na koje se sve više uključuju stanovnici radi pješačenja, trčanja i vožnje bicikla Još uvijek društvena zajednica ne vodi brigu za izgradnju i investicijsko održavanje sportsko rekreacijskih centara društvenog života građana, treba istaći slijedeće primjere: Mjesto Plešivica broji 114 stanovnika i 34 domaćinstva. U mjestu nemaju dućan, kafić, crkvu, školu, ali imaju udrugu sportske rekreacije „Sport za sve“ čiji su članovi dobrovoljnim radom izgradili centar društvenog života koji omogućava korištenje usluga sporta svim žiteljima bez obzira na dob, spol i predispozicije za ostvarenjem sportsko-natjecateljskih vrhunskih rezultata. Ovo je jedinstven primjer u Hrvatskoj i šire da je udruga sportske rekreacije izgradila Centar slobodnog vremena na kome se nalaze staza za skijanje i sanjkanje, travnato nogometno igralište, igralište za odbojku na pijesku, TRIM staza, tereni za bacanje kamena s ramena, viseća kuglana, pikado, potezanje užeta, bacanje loptice u koš, bacanje krugova na štap i druge igre. Imaju plesni podij sa stolovima i klupama, sanitarni čvor, drvenu kućicu, ljetnu natkrivenu kuhinju sa šankom i podrumom. Uvedena je voda i struja tako da se osim sportsko-rekreativnih sadržaja održavaju i kulturno zabavne manifestacija. Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“ Male Subotice izgradila je za svoje članove i mještane sportsko-rekreacijski centar koji sadrži TRIM stazu, igralište za boćanje, igralište za odbojku na pijesku, igralište za djecu, drvenu kućicu i parkiralište. Provode različite oblike sportsko-rekreacijskih sadržaja od kojih su najznačajniji: redovno tjelesno vježbanje, festival sportske rekreacije obitelji, odbojka na pijesku obitelji, sportske igre različitih udruga građana, radnika pojedinih poduzeća i sl. Općina Gornji Mihaljevec kao članica Saveza i udruga sportske rekreacije „Sport za sve“ Dragoslavec Breg izgradili su sportsko-rekreacijski centar koji sadrži TRIM stazu, igralište za boćanje, travnato nogometno igralište, polivalentno igralište za rukomet, košarku, odbojku, igralište za odbojku na pijesku. Na više mjesta u Međimurju građani su uz vodene površine izgradili vikend naselja u kojima se u slobodno vrijeme okuplja veliki broj obitelji. U tim naseljima organiziraju se natjecanja u pikadu, belotu, visećoj kuglani, frizbiju, boćanju, badmintonu, tenisu, pecanju, vožnji čamcima i raznim igrama u vodi

Međunarodna romijada sportske rekreacije - primjer suradnje preko graničnih institucija

U pograničnim regijama, Međimurju (Hrvatska) i Pomurju (Slovenija) u kojima žive  pripadnici romskih zajednica, već se godinama   provode različiti programi, projekti i aktivnosti u svrhu poboljšanja socijalne uključenosti i načina   života Roma. Projekt „Stalno, održivo i kreativno očuvanje kulture i nasljeđa Roma“   je jedan od prekograničnih projekata, financiranih od  strane EU. U okviru projekta je bila osmišljena i pokrenuta  međunarodna sportsko - rekreativna manifestacija -  „Međunarodna Romijada sportske rekreacije“, koja se  naizmjenično održavala u Međimurju i Pomurju. Na prvoj Romijadi održanoj u čakovcu sudjelovali su Romi iz pograničnih regija Hrvatske, Slovenije i Mađarske.   „Međunarodna Romijada sportske rekreacije“ je pridonijela pokretanju sportsko - rekreativnih aktivnosti    građana romske nacionalne manjine, poboljšanju povezanosti romskih zajednica pograničnih regija te  približavanju romske kulture ostalim stanovnicima pograničnih regija. Prekogranična partnerstva različitih institucija, nastala u projektu „Stalno, održivo i kreativno očuvanje kulture i nasljeđa Roma“ su također dobar temelj za nastavak suradnje kako u pripremi prekograničnih projekata, tako i međusobne suradnje u drugim aktivnostima

WILD MEDICINAL, AROMATIC AND HONEY PLANT SPECIES OF THE SOUTHEASTERN PART OF THE SAMOBORSKO GORJE

Jugoistočni dio Samoborskog gorja smješten je na krajnjem istočnom dijelu Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, između gradova Samobora i Jastrebarskog. Najviši dijelovi ovog brdskog područja obrasli su gustom šumom, a ispod tog pojasa prevladavaju livade koje su u doticaju s obradivim površinama: njivama, voćnjacima i vinogradima. Cilj ovog rada bio je utvrditi florni sastav livada te izdvojiti i opisati ljekovite, aromatične i medonosne vrste. Terensko istraživanje provedeno je tijekom vegetacijske sezone 2010. na pet lokaliteta. Rezultati ukazuju na veliko bogatstvo biljnih vrsta s ljekovitim i aromatskim svojstvima, a istraživanjem je prikupljeno i determinirano ukupno 88 svojti od kojih 59 vrsta pripada skupini ljekovitih i aromatičnih biljaka. Posebna pozornost ukazana je ljekovitim biljnim vrstama koje su uvrštene u Hrvatsku farmakopeju. Njihove droge smatraju se oficijelnima i koriste se u službenoj medicini.Plešivičko gorje (Plesivica hills) is located in the far eastern part of Žumberak-Samoborsko gorje Nature Park, near the towns of Samobor and Jastrebarsko. The highest parts of this hill area are wooded, and beneath this area there are meadows which are close to arable land - fields, orchards and vineyards. The aim of this study was to determine the flora of meadows in Plešivica hills and to isolate and describe medicinal, aromatic and honey plants. Field research was carried out during 2010 vegetation season in five different locations. Results reflect the wealth of plants with medicinal and aromatic properties, and in the research a total of 88 species were collected and determined of which 59 species belong to a group of medicinal and aromatic plants. Special attention was given to medicinal plants included in Croatian Pharmacopoeia. They are considered official and are used in “official” medicine

Risk factors and children injuries while performing agricultural work in the Požega-Slavonia County

Uz obavljanje poljoprivrednih poslova vezani su brojni zdravstveni problemi i ozljede. Djeca na obiteljskim posjedima obavljaju različite poljoprivredne poslove, koji ih izlažu brojnim opasnostima i zdravstvenim rizicima što mogu uzrokovati ozljede. Cilj je utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti djece u poljoprivrednim kućanstvima u Požeško-slavonskoj županiji, opasnosti i štetnosti što se javljaju prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova radi uređivanja i donošenja specifi čnih mjera za zaštitu zdravlja kojima se mogu otkloniti i smanjiti ozljede. Upitnikom su prikupljeni podatci o poljoprivrednim poslovima što su ih su djeca obavljala, najčešćim ozljedama i primjeni zaštitne opreme. Istraživanje provedeno od rujna 2011. do svibnja 2012. godine pokazalo je da od 188-ero praćene djece njih 52,1% svakodnevno obavlja različite poljoprivredne poslove. Ozljede nastale prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova, okarakterizirane kao lakše i teže, zadobilo je 30,6% ispitanika. Najveći broj nastalih ozljeda uzrokovale su mehaničke sile pri radu s poljoprivrednim strojevima, raznim ručnim alatima i pri radu sa životinjama. Na djecu kao članove poljoprivrednih kućanstava ne primjenjuju se mjere i pravila sigurnosti za osiguranje njihove zaštite zdravlja, ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem postojećih zakona, jer nije zasnovan radni odnos. Prikazani podatci o stanju zaštite zdravlja djece upućuju na potrebu proširivanja istraživanja zdravstvenog statusa djece u ruralnim područjima Republike Hrvatske i utjecaja obavljanja poljoprivrednih poslova na pojavu ozljeda i bolesti, kao i pristupanju uređivanja i donošenja mjera kojima bi se djeci, kao članovima poljoprivrednih kućanstava, osigurali sigurniji uvjeti rada i zaštite zdravlja.Numerous health problems and injuries are connected with performing agricultural work. Children working on family estates perform various agricultural tasks that expose them to many hazards and health risks, which may eventually cause injuries. The aim of this study was to determine current health and safety conditions of children who live and work in farm households in Požega-Slavonia County and to detect hazards that occur while performing agricultural work, in order to introduce specifi c health and safety measures that could help in health protection, as well as in eliminating and reducing injuries. Data on agricultural activities performed by children, most common injuries and use of protective equipment were collected through a questionnaire. The study was conducted from September 2011 until May 2012. It showed 52.1% of 188 children followed to perform various agricultural activities on daily basis. While performing agricultural work, 30.6% of respondents suff ered injuries characterized as minor and severe. The greatest number of injuries was caused by mechanical force while working with agricultural machinery, various hand tools and during work with animals. In conclusion, safety measures and regulations do not apply to children who are members of agricultural households. The existing legislative cannot regulate this problem because children are not offi cially employed. The presented data on these children’s health condition point to the need of expanding the study to the health status of children in rural areas of Croatia, the impact of agricultural work on the occurrence of injuries and illness, as well as assessment and adoption of safety and health measures in order to ensure safer working environment and protection of their health

Risk Factors for Cardiovascular Disease in Rural Area of Croatia

Rural areas, where 47.6% of the Croatian population lives are not generally the focus of research; yet there are challenges which affect the rural population that often go unreported. These communities often exhibit disadvantages in many areas of health. The aim of this study is to examine the specific health needs and related determinants of rural populations influenced by transition that were affected by the consequences of war. The focus of the research is rural lifestyle, behaviour and cardiovascular risk factors in three villages of Sisa~ko-moslava~ka County. Results show that participants generally understand that their own lifestyles influence their health, but they often neglect to change their behaviour to improve their health. This can be explained through complex socio-economic conditions and traditional values of their heritage. These results suggest a need for further research on health status, attitude, and behaviour of Croatia’s rural population. Specific public health intervention and services for rural populations must be promoted