Učestalost humane bruceloze u Hrvatskoj tijekom 60 godina - od 1948. do 2008. godine (Human brucellosis prevalenca in Croatia in the 60 years period - from 1948 to 2008)

S obzirom na relativno brojno oboljevanje ljudi od bruceloze u 2008. godini na što ukazuju podaci Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatramo potrebnim ponovno podsjetiti stručnu javnost na tu zoonozu

Učestalost Ehinokokoze u Hrvatskoj tijekom četrdeset godina - 1968. do 2008.godine

Ehinokokoza je zoonoza koja je u Hrvatskoj jedna od najstarije opisanih tkivnih parasitoza   čovjeka. Tijekom 19. stoljeća i do druge polovice 20. stoljeća jadransko priobalje i otoci bili su područja gdje je ta helmintoza ljudi i životinja bila endemična.  U Hrvatskoj je ehinokokoza najčešća tkivna infekcija ljudi ličinkama trakavice.S obzirom na podatke Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo   iz kojih je vidljivo da je u zadnjih godina relativno veći pobol ljudi od ehinokokoze korisno je upozoriti na opasnost od te zoonoze.

Učestalost Ehinokokoze u Hrvatskoj tijekom četrdeset godina - 1968. do 2008.godine

Ehinokokoza je zoonoza koja je u Hrvatskoj jedna od najstarije opisanih tkivnih parasitoza   čovjeka. Tijekom 19. stoljeća i do druge polovice 20. stoljeća jadransko priobalje i otoci bili su područja gdje je ta helmintoza ljudi i životinja bila endemična.  U Hrvatskoj je ehinokokoza najčešća tkivna infekcija ljudi ličinkama trakavice.S obzirom na podatke Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo   iz kojih je vidljivo da je u zadnjih godina relativno veći pobol ljudi od ehinokokoze korisno je upozoriti na opasnost od te zoonoze.

Promjene u strukturi zaposlenih u zdravstvu Osječko-baranjske županije od 1994. - 2006. godine (1994 - 2006 changes of the structure of health workers in the county of Osijek-baranya)

Struktura i broj zaposlenih u zdravstvu jedan su od pokazatelja koji mogu pomoći u ocjeni stanja u zdravstvu na području Osječko-baranjske županije (Županija). Jasno je da bez dobre sadašnje i buduće zdravstvene kadrovske politike nije moguće rješavati zdravstvene zahtjeve koji su sada ili će se javiti u bliskoj budućnosti. U Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) su prikupljeni i obrađeni podaci o strukturi i broju zaposlenih u Županiji od 1994. do 2006. godine. Godine 1994. stopa zaposlenih u zdravstvu Županije je bila 1095/100.000 stanovnika, a stopa liječnika kao nositelja svih aktivnosti u zdravstvu bijaše 158. U Hrvatskoj je te godine stopa zaposlenika u zdravstvu bila 1290/100.000 stanovnika, a stopa liječnika bijaše 191. Godine 2006. stopa je u Županiji bila 1496/100.000, a stopa liječnika 228. U Hrvatskoj je iste godine stopa zaposlenih u zdravstvu bila 1705, a stopa liječnika 271/100.000 stanovnika Hrvatske. Š kolovanjem kadrova medicinska škola i medicinski fakultet i ostale zdravstvene ustanove u vremenu od 12 godina nisu uspjeli smanjiti negativnu razliku u stopi zdravstvenih djelatnika između Županije i Hrvatske. Jedino što je u zdravstvu Županije bolje u odnosu na prosjek Hrvatske su administrativno i tehničko osoblje. Trebala bi se što prije napraviti Županijska strategija zapošljavanja u zdravstvu koja treba dati odgovor zašto je stanje ovako i kako u kratkom vrjemenu nadomjestiti manjak zaposlenika u zdravstvu kako se ne bi loša struktura zdravstvenih djelatnika u zdravstvu dodatno urušila odljevom kadrova u Europu kada Hrvatska postane punopravna članica

Promjene u strukturi zaposlenih u zdravstvu Osječko-baranjske županije od 1994. - 2006. godine (1994 - 2006 changes of the structure of health workers in the county of Osijek-baranya)

Struktura i broj zaposlenih u zdravstvu jedan su od pokazatelja koji mogu pomoći u ocjeni stanja u zdravstvu na području Osječko-baranjske županije (Županija). Jasno je da bez dobre sadašnje i buduće zdravstvene kadrovske politike nije moguće rješavati zdravstvene zahtjeve koji su sada ili će se javiti u bliskoj budućnosti. U Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) su prikupljeni i obrađeni podaci o strukturi i broju zaposlenih u Županiji od 1994. do 2006. godine. Godine 1994. stopa zaposlenih u zdravstvu Županije je bila 1095/100.000 stanovnika, a stopa liječnika kao nositelja svih aktivnosti u zdravstvu bijaše 158. U Hrvatskoj je te godine stopa zaposlenika u zdravstvu bila 1290/100.000 stanovnika, a stopa liječnika bijaše 191. Godine 2006. stopa je u Županiji bila 1496/100.000, a stopa liječnika 228. U Hrvatskoj je iste godine stopa zaposlenih u zdravstvu bila 1705, a stopa liječnika 271/100.000 stanovnika Hrvatske. Š kolovanjem kadrova medicinska škola i medicinski fakultet i ostale zdravstvene ustanove u vremenu od 12 godina nisu uspjeli smanjiti negativnu razliku u stopi zdravstvenih djelatnika između Županije i Hrvatske. Jedino što je u zdravstvu Županije bolje u odnosu na prosjek Hrvatske su administrativno i tehničko osoblje. Trebala bi se što prije napraviti Županijska strategija zapošljavanja u zdravstvu koja treba dati odgovor zašto je stanje ovako i kako u kratkom vrjemenu nadomjestiti manjak zaposlenika u zdravstvu kako se ne bi loša struktura zdravstvenih djelatnika u zdravstvu dodatno urušila odljevom kadrova u Europu kada Hrvatska postane punopravna članica

Osteoporoza i njezin značaj u Osječko-baranjskoj županiji (Osteoporosis and its significance in the Osijek-baranya county)

Unos kalcija u tijelo u dovoljnim količinama samo je jedan od čimbenika potrebnih kako za sprečavanje tako i za liječenje osteoporoze. Zapravo, nije potrebno raspravljati o tome koliko je dovoljno dnevno unositi kalcija, već je važnije znati je li trenutni unos kalcija u tijelo manji nego što treba biti. Osim kalcija, za sprečavanje osteoporoze u tijelo je potrebno unositi još i vitamin D i bjelančevine. Potrebna je i fizička aktivnost, bez obzira u kojemu obliku ona bila. Svake se godine na raznim kongresima i simpozijima obnavljaju spoznaje o osteoporozi i ulozi kalcija u sprečavanju razvoja osteoporoze. Zbog praktične važnosti misli se da bi dnevni unos kalcija trebao biti 1200 mg/dnevno za osobe u dobi do 50 godina, a 1200 – 1500 mg/dnevno za osobe starije od 50 godina. U Osječko-baranjskoj županiji prosječna stopa osteoporoze (na 1000 stanovnika) je 7,4 za dob do 64 godine starosti, te 29,2 za starije od 64 godine

Osteoporoza i njezin značaj u Osječko-baranjskoj županiji (Osteoporosis and its significance in the Osijek-baranya county)

Unos kalcija u tijelo u dovoljnim količinama samo je jedan od čimbenika potrebnih kako za sprečavanje tako i za liječenje osteoporoze. Zapravo, nije potrebno raspravljati o tome koliko je dovoljno dnevno unositi kalcija, već je važnije znati je li trenutni unos kalcija u tijelo manji nego što treba biti. Osim kalcija, za sprečavanje osteoporoze u tijelo je potrebno unositi još i vitamin D i bjelančevine. Potrebna je i fizička aktivnost, bez obzira u kojemu obliku ona bila. Svake se godine na raznim kongresima i simpozijima obnavljaju spoznaje o osteoporozi i ulozi kalcija u sprečavanju razvoja osteoporoze. Zbog praktične važnosti misli se da bi dnevni unos kalcija trebao biti 1200 mg/dnevno za osobe u dobi do 50 godina, a 1200 – 1500 mg/dnevno za osobe starije od 50 godina. U Osječko-baranjskoj županiji prosječna stopa osteoporoze (na 1000 stanovnika) je 7,4 za dob do 64 godine starosti, te 29,2 za starije od 64 godine

Procijepljenost zdravstvenih djelatnika protiv hepatitisa B (Rate of anti-hepatitis B vaccination for health workers)

Zdravstveni su djelatnici tijekom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti u povećanom riziku od zaražavanja hepatitis B virusom. Stoga je ministarstvo zdravstva RH još 1995. godine donijelo Odluku da se svi zdravstveni djelatnici obvezatno cijepe protiv hepatitisa B. Istom odlukom je odlučeno da se zdravstvenim djelatnicima prije cijepljenja ne trebaju određivati obilježja hepatitisa B u krvi u smislu prijašnje zaraze. Cjepivo i cijepljenje je povjereno zavodima za javno zdravstvo. Cijepljenje je obavljeno rekombinantnim cjepivom po shemi 0, 1, 6 mjeseci u područje deltoidnog mišića s dozom za odrasle od 0,1 ml. Cijepljenje je uspješno provedeno u 4303 zdravstvena djelatnika. Na području Osječko-baranjske županije od 1995. do veljače 2008. godine ukupno je cijepljeno 5500 zdravstvenih djelatnika s ukupno potrošenom 17.291 dozom. Prosječna potrošnja po cijepljenom zdravstvenom djelatniku je 3,14 doza cjepiva. Primarno je procijepljeno 82% zdravstvenih djelatnika od onih koji su započeli s cijepljenjem, a 70% u odnosu na ukupno zaposlene u zdravstvu županije

Procijepljenost zdravstvenih djelatnika protiv hepatitisa B (Rate of anti-hepatitis B vaccination for health workers)

Zdravstveni su djelatnici tijekom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti u povećanom riziku od zaražavanja hepatitis B virusom. Stoga je ministarstvo zdravstva RH još 1995. godine donijelo Odluku da se svi zdravstveni djelatnici obvezatno cijepe protiv hepatitisa B. Istom odlukom je odlučeno da se zdravstvenim djelatnicima prije cijepljenja ne trebaju određivati obilježja hepatitisa B u krvi u smislu prijašnje zaraze. Cjepivo i cijepljenje je povjereno zavodima za javno zdravstvo. Cijepljenje je obavljeno rekombinantnim cjepivom po shemi 0, 1, 6 mjeseci u područje deltoidnog mišića s dozom za odrasle od 0,1 ml. Cijepljenje je uspješno provedeno u 4303 zdravstvena djelatnika. Na području Osječko-baranjske županije od 1995. do veljače 2008. godine ukupno je cijepljeno 5500 zdravstvenih djelatnika s ukupno potrošenom 17.291 dozom. Prosječna potrošnja po cijepljenom zdravstvenom djelatniku je 3,14 doza cjepiva. Primarno je procijepljeno 82% zdravstvenih djelatnika od onih koji su započeli s cijepljenjem, a 70% u odnosu na ukupno zaposlene u zdravstvu županije