Antimicrobial stewardship

Nadzor korištenja antimikrobnih lijekova (engl. antimicrobial stewardship) strategija je koja obuhvaća međusobno povezane postupke za poticanje njihovog odgovornog korištenja. Može ju primjeniti pojedinac ali je primjenjiva i na svjetskoj razini, u humanoj medicini, veterini i očuvanju okoliša. Pridržavanjem tih mjera osigurava se ispravna i odgovorna primjena antimikrobnih lijekova čiji je cilj produženje njihovog vijeka, usporavanje razvoja otpornosti (rezistencije) mikroorganizama, smanjenje morbiditeta od infekcija uzrokovanih višestrukootpornim (multiplorezistentnim) mikroorganizmima i smanjenje troškova. Različite međunarodne organizacije odredile su zadatke i dužnosti vezane uz odgovarajuću primjenu antimikrobnih lijekova.Antimicrobial stewardship is a strategy, a coherent set of actions which promote using antimicrobials responsibly. They can be applied from individual to global level in human and veterinary medicine and agriculture. Complying to these measures will ensure appropriate and responsible antimicrobial use and thus prolong their activity, decrease antimicrobial resistance, optimize patient outcome, decrease morbidity and mortality caused by multidrug resistant microorganisms and decrease costs. Antimicrobial resistance has risen up the global agenda, resulting in a series of recommendations on responsible antimicrobial use

A Comprehensive Protocol to Mitigate Inappropriate Medication in the Elderly

The percentage of elderly population is increasing and it is estimated that by 2050 30% of the population in developed countries will be over 65. Elderly often have multiple chronic diseases that require multiple medications

QUALITY OF NON-STEROID ANTI-INFLAMMATORY DRUGS (NSAIDs) UTILIZATION IN PRIMARY CARE IN RIJEKA

Uvod. Nesteroidni antireumatici (NSAR) lijekovi su koji su najčešći uzroËnici nuspojava, uglavnom dispepsije i krvarenja iz gastrointestinalnog (GI) trakta. U ovom je radu analizirana potrošnja NSAR-a na recept u Rijeci u prvih šest mjeseci 2000., uzimajući u obzir njihovu GI toksičnost. Metode. Potrošnja NSAR-a izražena je brojem definiranih dnevnih doza (DDD) na 1000 stanovnika dnevno. Radi ocjene kvalitete propisivanja ovih lijekova, odreðen je segment DU90%. Unutar DU90% segmenta utvrðen je omjer potrošnje NSAR-a s visokim potencijalom za nastanak GI nuspojava (ketoprofen, piroksikam), niskim rizikom (ibuprofen, diklofenak) i srednjim ili neutvrðenim rizikom. Rezultati. U Rijeci je svakog dana bilo propisano 14 DDD/1000 stanovnika NSAR-a. Najviše je bio propisivan diklofenak (55%). Unutar DU90% segmenta bili su ibuprofen i diklofenak, ali i 21% piroksikama. Zaključak. Razmjerno visok postotak potrošnje NSAR-a s visokim rizikom za nastanak gastrointestinalnih nuspojava, upućuje na to da u Rijeci “medicina temeljena na dokazima” (evidence based medicine) nije imala ključnu ulogu u propisivanju ovih lijekova. Budući da, što se djelotvornosti tiče, meðu NSARima nema veće razlike, pri odabiru NSAR-a trebalo bi voditi računa o njihovom potencijalu za nastanak nuspojava i cijeni.Introduction. Non-steroidal anti-inflamatory drugs (NSAIDs) are one of the most common causes of adverse drug reactions, notably dyspepsia and bleeding. In this study NSAIDs utilization pattern was assesed during the first six months of 2000, considering its gastrointestinal (GI) toxicity. Methods. NSAIDs utilization was measured as a number of defined daily doses (DDDs) per 1000 inhab/day. To determine the prescribing quality, NSAIDs utilization accounting for 90% of the use (DU90% segment) was determined. Within the DU90% segment, the proportion of «high riskfl (ketoprofen, piroxicam), «low riskfl (diclofenac, ibuprofen) and «intermediate riskfl (or no documentation) drugs regarding GI toxicity was evaluated. Results. In Rijeka, 14 DDD/1000 inhab/day of NSAIDs were prescribed. The most often prescribed NSAID was diclofenac with 55%. Three NSAIDs were found in the DU90% segment including diclofenac and ibuprofen. Within the DU 90% segment there was 21% of «high riskfl classified NSAIDs prescribed. Concusion. This study suggests that evidence-based medicine was not the leading impact factor in prescribing NSAIDs in Rijeka. Since no important diferences regarding efficacy exist among NSAIDs, the ultimate choice should depend on their relative toxicity and cost. Resuts of this study could be used as a basis for preparing prescription guidelines

QUALITY OF NON-STEROID ANTI-INFLAMMATORY DRUGS (NSAIDs) UTILIZATION IN PRIMARY CARE IN RIJEKA

Uvod. Nesteroidni antireumatici (NSAR) lijekovi su koji su najčešći uzroËnici nuspojava, uglavnom dispepsije i krvarenja iz gastrointestinalnog (GI) trakta. U ovom je radu analizirana potrošnja NSAR-a na recept u Rijeci u prvih šest mjeseci 2000., uzimajući u obzir njihovu GI toksičnost. Metode. Potrošnja NSAR-a izražena je brojem definiranih dnevnih doza (DDD) na 1000 stanovnika dnevno. Radi ocjene kvalitete propisivanja ovih lijekova, odreðen je segment DU90%. Unutar DU90% segmenta utvrðen je omjer potrošnje NSAR-a s visokim potencijalom za nastanak GI nuspojava (ketoprofen, piroksikam), niskim rizikom (ibuprofen, diklofenak) i srednjim ili neutvrðenim rizikom. Rezultati. U Rijeci je svakog dana bilo propisano 14 DDD/1000 stanovnika NSAR-a. Najviše je bio propisivan diklofenak (55%). Unutar DU90% segmenta bili su ibuprofen i diklofenak, ali i 21% piroksikama. Zaključak. Razmjerno visok postotak potrošnje NSAR-a s visokim rizikom za nastanak gastrointestinalnih nuspojava, upućuje na to da u Rijeci “medicina temeljena na dokazima” (evidence based medicine) nije imala ključnu ulogu u propisivanju ovih lijekova. Budući da, što se djelotvornosti tiče, meðu NSARima nema veće razlike, pri odabiru NSAR-a trebalo bi voditi računa o njihovom potencijalu za nastanak nuspojava i cijeni.Introduction. Non-steroidal anti-inflamatory drugs (NSAIDs) are one of the most common causes of adverse drug reactions, notably dyspepsia and bleeding. In this study NSAIDs utilization pattern was assesed during the first six months of 2000, considering its gastrointestinal (GI) toxicity. Methods. NSAIDs utilization was measured as a number of defined daily doses (DDDs) per 1000 inhab/day. To determine the prescribing quality, NSAIDs utilization accounting for 90% of the use (DU90% segment) was determined. Within the DU90% segment, the proportion of «high riskfl (ketoprofen, piroxicam), «low riskfl (diclofenac, ibuprofen) and «intermediate riskfl (or no documentation) drugs regarding GI toxicity was evaluated. Results. In Rijeka, 14 DDD/1000 inhab/day of NSAIDs were prescribed. The most often prescribed NSAID was diclofenac with 55%. Three NSAIDs were found in the DU90% segment including diclofenac and ibuprofen. Within the DU 90% segment there was 21% of «high riskfl classified NSAIDs prescribed. Concusion. This study suggests that evidence-based medicine was not the leading impact factor in prescribing NSAIDs in Rijeka. Since no important diferences regarding efficacy exist among NSAIDs, the ultimate choice should depend on their relative toxicity and cost. Resuts of this study could be used as a basis for preparing prescription guidelines

The Importance of Surveys on Antimicrobial Utilization

Antimikrobni se lijekovi ubrajaju među najčešće upotrebljavane lijekove. Na njih otpada 15 do 30% ukupnih troškova zdravstvenih proračuna za lijekove. Nažalost, oni se najčešće daju neracionalno: antimikrobni lijek nije uopće potreban, trajanje liječenja nije primjereno, pogrešan je put primjene, pogrešna je doza, izbor lijeka je loš, profilaktička se primjena pogrešno provodi. Prevelika i neracionalna uporaba antimikrobnih lijekova najvažniji je uzrok sve bržem razvoju otpornosti mikroorganizama na te lijekove, kao i porastu troškova liječenja bolesnika te nepotrebnom izlaganju bolesnika lijekovima. Podatci o potrošnji antimikrobnih lijekova u razvijenim zemljama i onima u razvoju pokazuju vrlo visok stupanj neracionalne uporabe i upozoravaju na nužnost poduzimanja mjera kojima će se korist od njihove primjene zadržati na postojećoj razini, a štetne posljedice njihove uporabe što više smanjiti.Antimicrobial agents are amongst most often used drugs which account for 15-30% of total national drug expenditures. Many surveys have shown a large extent of inapproriate use of these agents: treatment with antibacterial with no clear indication, wrong duration of treatment, wrong route of administration, wrong dose and dosage intervals, wrong choice of antibacterial, inadequate prophylactic treatment. Overusage and inappropriate antimicrobial utilization has resulted in the emergence of resistant microorganisms, increased costs and unnecessary exposure of patient to drugs. Many surveys on antimicrobial utilization from both developed and developing countries have shown inappropriateness at least to some extent. This stresses the need for implementation of methods that will preserve the benefits and reduce the risks of antimicrobial usage

RATIONAL DRUG USE IN PEDIATRIC PRIMARY HEALTH CARE

Primjena lijekova u djece i adolescenata razlikuje se u odnosu na odrasle. Primjerena farmakoterapija je otežana. Najčešći razlozi zbog čega djeca u Republici Hrvatskoj posjećuju liječnika u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti su febrilitet različitog uzroka, bolesti dišnih putova (UGDP, tonzilitis, bronhitis), otitis, bolesti kože i potkožnog tkiva te bolesti oka. Antibiotici su najviše propisivani lijekovi u dječjoj dobi, iako su rijetko potrebni (tonzilitis, katkad akutna upala srednjeg uha). Posljedice su nepotrebna propisivanja antimikrobnih lijekova razvoj otpornosti mikroorganizama, razvoj nuspojava i povećavanje troškova liječenja. Liste lijekova te smjernice za liječenje određenih stanja uz dodatnu izobrazbu liječnika, ljekarnika i bolesnika najsnažnije unapređuju racionalno propisivanje lijekova. Stoga predlažemo smjernice za liječenje febrilnih stanja. Uporabom sastavljenih smjernica za liječenje febrilnih stanja u djece te liste lijekova dovoljne za racionalno liječenje u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti, može se ostvariti učinkovito liječenje uz smanjenje ukupne potrošnje lijekov

RATIONAL DRUG USE IN PEDIATRIC PRIMARY HEALTH CARE

Primjena lijekova u djece i adolescenata razlikuje se u odnosu na odrasle. Primjerena farmakoterapija je otežana. Najčešći razlozi zbog čega djeca u Republici Hrvatskoj posjećuju liječnika u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti su febrilitet različitog uzroka, bolesti dišnih putova (UGDP, tonzilitis, bronhitis), otitis, bolesti kože i potkožnog tkiva te bolesti oka. Antibiotici su najviše propisivani lijekovi u dječjoj dobi, iako su rijetko potrebni (tonzilitis, katkad akutna upala srednjeg uha). Posljedice su nepotrebna propisivanja antimikrobnih lijekova razvoj otpornosti mikroorganizama, razvoj nuspojava i povećavanje troškova liječenja. Liste lijekova te smjernice za liječenje određenih stanja uz dodatnu izobrazbu liječnika, ljekarnika i bolesnika najsnažnije unapređuju racionalno propisivanje lijekova. Stoga predlažemo smjernice za liječenje febrilnih stanja. Uporabom sastavljenih smjernica za liječenje febrilnih stanja u djece te liste lijekova dovoljne za racionalno liječenje u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti, može se ostvariti učinkovito liječenje uz smanjenje ukupne potrošnje lijekov

ADVERSE DRUG REACTIONS

Nuspojava je svaka štetna, neželjena reakcija na lijek koji je primijenjen u ispravnoj indikaciji i u uobičajenoj dozi u terapijsku, profilaktičku ili dijagnostičku svrhu. Sve veći broj djelotvornih lijekova, dostupnost lijekova velikom broju ljudi i starenje sveukupne populacije povećavaju mogućnost nastanka nuspojava. Svaki lijek koji može izazvati terapijski učinak, može izazvati i nuspojavu. Jedan od uvjeta za racionalnu primjenu lijekova jest i poznavanje njihovih nuspojava. Usprkos tome što spontana, dobrovoljna prijava nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda nije optimalna, jo{ uvijek nema niti jednoga boljeg sustava koji bi prije i pouzdanije otkrivao te pojave. U ~čanku su razjašnjeni osnovni pojmovi koji se upotrebljavaju pri opisu nuspojava, njihova klasifikacija te način na koji se dijagnosticiraju, liječe, prate i prijavljujuAdverse drug reaction (ADR) is a response to a medicine which is noxious and unintended, and which occurs at doses normally used in man. Any substance that is capable of producing a therapeutic effect can also produce unwanted or adverse effects. The knowledge about ADRs should lay a basis for a rational drug use. The more drugs there are on the market, and their increasing availability to more and more people, as well as the aging of the population increase the possibility of developing an ADR. Despite the fact that spontaneous, voluntary reporting of ADRs is far from being ideal, at present there is no better way of detecting them. Here we define the terms used to describe ADRs, explain their classification, and discuss the way they can be diagnosed, managed, monitored and reporte

ADVERSE DRUG REACTIONS

Nuspojava je svaka štetna, neželjena reakcija na lijek koji je primijenjen u ispravnoj indikaciji i u uobičajenoj dozi u terapijsku, profilaktičku ili dijagnostičku svrhu. Sve veći broj djelotvornih lijekova, dostupnost lijekova velikom broju ljudi i starenje sveukupne populacije povećavaju mogućnost nastanka nuspojava. Svaki lijek koji može izazvati terapijski učinak, može izazvati i nuspojavu. Jedan od uvjeta za racionalnu primjenu lijekova jest i poznavanje njihovih nuspojava. Usprkos tome što spontana, dobrovoljna prijava nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda nije optimalna, jo{ uvijek nema niti jednoga boljeg sustava koji bi prije i pouzdanije otkrivao te pojave. U ~čanku su razjašnjeni osnovni pojmovi koji se upotrebljavaju pri opisu nuspojava, njihova klasifikacija te način na koji se dijagnosticiraju, liječe, prate i prijavljujuAdverse drug reaction (ADR) is a response to a medicine which is noxious and unintended, and which occurs at doses normally used in man. Any substance that is capable of producing a therapeutic effect can also produce unwanted or adverse effects. The knowledge about ADRs should lay a basis for a rational drug use. The more drugs there are on the market, and their increasing availability to more and more people, as well as the aging of the population increase the possibility of developing an ADR. Despite the fact that spontaneous, voluntary reporting of ADRs is far from being ideal, at present there is no better way of detecting them. Here we define the terms used to describe ADRs, explain their classification, and discuss the way they can be diagnosed, managed, monitored and reporte

Prescribing drugs in older people

Propisivanje lijekova predstavlja temeljnu komponentu zdravstvene skrbi za bolesnike starije dobi. Starija je populacija osjetljivija na djelovanja različitih lijekova zbog fizioloških promjena vezanih uz proces starenja. Neodgovarajuće propisivanje lijekova starijim bolesnicima često je povezano s većim rizikom za nastanak neželjenih djelovanja lijekova, povećanim pobolom, smrtnošću i većim obimom korištenja zdravstvene zaštite. Liječenje brojnih pratećih bolesti i politerapija glavni su čimbenici rizika za pojavu neželjenih djelovanja lijeka u starijih. U procjeni neodgovarajućeg propisivanja lijekova koriste se različiti eksplicitni i implicitni instrumenti. Najčešće korišteni instrumenti su Beersovi kriteriji, Instrument za poboljšanje propisivanja lijekova u starijih osoba (engl. Improved Prescribing in the Elderly Tool, IPET), Instrument za selekciju potencijalno neodgovarajućeg propisivanja lijekova kod starijih osoba (engl. Screening Tool of Older Person’ Potentially Inappropriate Prescriptions, STOP), Indeks primjerenosti lijekova (engl. Medication Appropriateness Index, MAE) i Naranjo kriteriji. Klinička primjena ovih kriterija može predstavljati učinkovitu metodu u svrhu poboljšanja i optimalizacije propisivanja lijekova, kao i smanjenja broja neželjenih djelovanja lijekova u starijih bolesnika.Medication prescribing is one of the key components of the health care in the elderly. Elderly persons are more susceptible to the effects of various drugs due to age related physiological changes. Inappropriate prescribing to the elderly is highly prevalent and is associated with an increased risk of adverse drug events, morbidity, mortality and health care costs. Drug treatment of different co-morbid states and polypharmacy are main risk factors for adverse drug events in the elderly. Inappropriate prescribing may be detected by using different explicit or implicit tools. The most widely used tools are Beers’ criteria, Improved Prescribing in the Elderly Tool (IPET), Screening Tool of Older Persons’ Potentially Inappropriate Prescriptions (STOP), Medication Appropriateness Index (MAE) and Naranjo criteria. Clinical application of these criteria may be an efficient method to improve and optimize drug prescribing in the elderly leading to decreasing the incidence of adverse drug events