12 research outputs found

    Dalji prilog u razmatranju identifikacije uslova za upotrebu rečnih barži kao ribnjačkog objekta

    Get PDF
    U poslednjim godinama, zasnovano na međunarodnim iskustvima, iskazuje se potreba za uvođenje novih tehnologija u sektoru akvakulture u Srbiji. Pokrenut je projekat sa ciljem da se ukaže na mogućnost korišćenja rashodovanih rečnih barži kao objekata za akvakulturu. Predloženi vid intenzivnog gajenja konzumnog šarana, upotrebom rečnih šlepova kao protočnih sistema, predstavlja novinu u Srbiji. Budući da predstavlja nov pristup, a u svrhu određivanja adekvatne tehnologije, istraživanja su fokusirana na uticaj osnovnih faktora sredine koji utiču na rast šarana. Praćen je uticaj sadržaja kiseonika i temperature na rast šarana u konkretnim uslovima uzgojnog procesa. Tehničkim rešenjem priključenja vazdušnih kompresora na tanjiraste fino perforirane difuzore fiksirane na dnu barže, u potpunosti je rešen problem oksigenacije uzgojne vode. Temperatura je, pošto nije dostizala optimalne vrednosti za rast šarana, bila limitirajući faktor. Za 100 eksperimentalnih dana (67 dana sa ishranom), prosečna težina nasađenih riba bila je 1350.5 ± 269.47 g, postignuti individualni i ukupni prirast iznosili su 65.81% i 59.61% (mortalitet 4.22%), dok je konverzioni faktor hrane iznosio 1.52. Budući da je barža porinuta u rečni tok, kao i da se radi o protočnom sistemu, celokupni uzgojni proces je u velikoj zavisnosti od klimatskih uslova., što ukazuje na sezonsku primenu ovog tipa uzgoja za intenzivan uzgoj konzumne ribe, ili za intenzivan uzgoj mlađi za potrebe nasađivanja tokom najtoplijeg dela godine

    Odnos veličine otolita i totalne dužine kod manića (lota lota) iz Dunava

    Get PDF
    Otoliti se rutinski koriste pri determinaciji vrsta, za određivanje starosti i rasta riba. Sve ove informacije su od velikog značaja za upravljanje i gazdovanje ribljim populacijama, kao i za istraživanja vezana za predator-plen odnose. Odnos između dimenzija otolita i dužine još uvek je nepoznat za većinu naših vrsta riba. Za ispitivanje ovog odnosa, odabran je manić (L. lota) koji je poznat kao dobra indikatorska vrsta degradacije sredine; kao vrsta koja je rani indikator uticaja klimatskih promena na hladnovodne vrste riba; kao vrste koja je u poslednje vreme (10-tak godina) postala predmet privrednog ribolova u Dunavu; kao vrsta koja predstavlja redovan i uobičajen plen u ishrani kormorana tokom njihove sezone prezimljavanja. Ispitivan je odnos dužine, širine i težine otolita i totalne dužine tela adultnih primeraka manića. Odnos sva tri morfološka parametra otolita i dužine bio je linearan, visoko korelisan (r2 > 0.700) i statistički značajan (ANOVA, P 0.800). Nije utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika determinisanih odnosa za leve i desne otolite (t-test, P < 0.05) i određene su zajedničke jednačine regresione prave: Y = 6.494X – 14.545 za odnos dužina otolita – dužina tela, Y = 13.964X – 11.762 za odnos širina otolita – dužina tela i Y = 17.006 + 0.559X za odnos težina otolita – dužina tela. Dobijene jednačine omogućavaju izračunjavanje totalne dužine adultnih manića na osnovu kompleta podataka o morfološkim karakteristikama otolita

    Koncentracije elemenata u mišićnom tkivu dve vrste riba različitog trofičkog nivoa (uklija i štuka) u Dunavu kod Beograda

    Get PDF
    Industrijski i komunalni efluenti uzrok su visokih koncentracija nekih elemenata u rečnoj vodi. Procenjuje se da se u Srbiji oko 90% industrijskih otpadnih voda ispušta u vodotokove bez prethodne obrade. Koncentracije elemenata u tkivima riba pod uticajem su kako prisustva zagađenja staništa, tako i trofičkog položaja i veličine ribe. Koncentracije 15 elemenata analizirane su upotrebom ICP-OES u uzorcima mišićnog tkiva uklije i štuke uhvaćenih na ušću Save u Dunav, između oktobra 2011. i marta 2012. godine. Elementi Cd, Co, Li i Pb nisu detektovani u uzorcima. Jednofaktorska ANOVA je pokazala da postoje značajne razlike između mišićnog tkiva uklije i štuke u odnosu na koncentracije Ba, Cu, Fe i Zn. U mišićnom tkivu štuke, koja predstavlja piscivornu vrstu, detektovana je viša koncentracija Hg nego kod uklije, što ukazuje na biomagnifikaciju kroz lance ishrane, dok je kod uklije, kao obligatnog zooplanktivora, detektovana viša koncentracija Zn, što potvrđuje tendenciju negativne korelacije Zn sa trofičkim nivoom ribe. U mišiću uklije, od analiziranih elementa samo je kod Se uočena pozitivna korelacija sa totalnom dužinom tela (TL), dok je kod štuke uočena negativna korelacija Se sa težinom (W) i pozitivna korelacija koncentracije Al sa TL i W. Kod obe vrste ukupno je nađeno 20 korelacija (14 pozitivnih i 6 negativnih) između koncentracija elemenata u mišićnom tkivu. Kod uklije, najveći broj korelacija sa drugim elementima uočen je kod Mn i Sr. Kod štuke, pozitivna korelacija uočena je između Fe, Se i Zn, dok su sva tri elementa bila negativno korelisana sa Al, a Se i Zn pozitivno sa Mn i Sr

    Koncentracije elemenata kod dve vrste riba sa različitim preferencijama staništa i ishrane (šaran i manić) u Dunavu kod Beograda

    Get PDF
    Akvatični ekosistemi se uobičajeno smatraju krajnjim recipijentima zagađenja toksičnim metalima, čiji izvori mogu biti prirodni ili, najčešće, antropogeni. Ova klasa zagađivača predstavlja značajnu pretnju za životnu sredinu i vrste koje žive u njoj, kao i potencijalnu pretnju za ljudsko zdravlje. Osim toksičnih elemenata, i elementi u tragovima, kao i esencijalni mikronutrijenti, mogu pokazivati toksična svojstva ako su prisutni u većim koncentracijama. Dunav je recipijent zagađenja oslobođenog oko industrijskih gradova koji se nalaze duž toka ove reke. Koncentracije metala u tkvima riba zavise od većeg broja faktora, među kojima veliki značaj imaju ishrana i stanište. Koncentracije 15 elemenata (Al, As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Hg, Mn, Mo, Se, Sr i Zn) analizirane su upotrebom ICP-OES u uzorcima jetre i škrga jedinki šarana i manića uhvaćenih u Dunavu u blizini Beograda. Elementi Li, Ni i Pb nisu detektovani u uzorcima. Mann-Whitney U test je ukazao na postojanje značajne razlike između šarana i manića u odnosu na koncentracije nekoliko elemenata, i u jetri i u škrgama. PCA analiza je pokazala da šaran i manić formiraju dve odvojene grupe na osnovu koncentracije elemenata u analiziranim tkivima. Jetra šarana karakteriše se visokim koncentracijama Cd, Cu i Zn, a škrge visokom koncentracijom Zn, dok se kod manića i jetra i škrge karakterišu visokim koncentracijama As. U škrgama šarana detektovana je viša koncentracija Zn. Šaran živi na svim dubinama i preferira staništa sa gustom akvatičnom vegetacijom i potopljenim drvećem, a u pogledu ishrane predstavlja omnivornu vrstu koja konzumira i detritus. Odrasli manić je riba bentosa koj preferira kamenitu podlogu i oportunistički je predator. Različita ishrana šarana i manića može biti uzrok razlika u koncentracijama elemenata u jetri, dok razlike u preferencijama staništa mogu ukazati na razlike u škrgama

    Marketinški kanali ribe ulovljene na otvorenim vodama u Srbiji

    Get PDF
    Ribolov na otvorenim vodama u Srbiji obuhvata privredni, rekreativni i sanacioni ribolov. Zakonski je definisano da se prometom mogu baviti proizvođači, privredna društva i preduzetnici registrovani za promet ribe, kao i privredna društva i preduzetnici koji obavljaju privredni ribolov. Istraživanje je bazirano na prikupljanju podataka o prometu, anketiranjem prodajnih objekata (ribarnice i restorani u Beogradu) i anketiranjem ribara koji ribare na Dunavu. Cilj rada je da istraži marketinške kanale prodaje ribe ulovljene na otvorenim vodama u Srbiji, obrađivanjem podataka prikupljenih anketiranjem različitih nivoa prodaje. Aktivnosti vezane za ribolov su u nadležnosti 4 ministarstva što stvara ambijent koji je za ribare netransparentan. Organizovan otkup ribe ne postoji, najveći deo ulova ide tokovima sivog tržišta. Većina prometa ribe ulovljene na Dunavu prolazi kroz kratke marketinške kanale, zbog čega ribari ostvaruju malu zaradu

    Procena sadržaja metala i elemenata u tkivima 4 komercijalne vrste riba iz Dunava kod Beograda

    Get PDF
    Cilj ovog istraživanja je bio da se proceni akumulacija elemenata u četiri komercijalne vrste riba na dva lokaliteta na Dunavu, u Beogradu. U ovom istraživanju, određene su koncentracije 11 elemenata (As, Cd, Cr, Co, Cu, Fe, Hg, Mn, Ni, Se, i Zn) u tkivima mišića, jetre i škrga sledećih vrsta: mrena (Barbus barbus), deverika (Abramis brama), štuka (Esox lucius) i smuđ (Sander lucioperca). Rezultati su ukazali da je distribucija metala i elemenata u tragovima u različitim tkivima specifična za vrstu. Koncentracije As, Cd, Fe, Hg, i Zn u mišićima riba su bile ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija MDK, utvrđenih od strane EU i Republike Srbije. Na osnovu dobijenih rezultata, neophodno je uspostaviti program stalnog monitoringa na Dunavu u Beogradskom regionu

    Growth and Weight-Length Relationship of Burbot Lota lota (L.) (Lotidae) in the Danube River at Backa Palanka (Serbia)

    No full text
    The basic life history data of the burbot inhabiting the Danube River at the Baoka Palanka locality were studied. Totally, 124 specimens (45.2\% males, 48.4\% females and 6.4\% of undeterminable sex) were collected from commercial landings. The total length and weight ranges were 22.5-63 cm and 92-1709 g, respectively, while the age range was 1-6 years (otolith readings). For each age class, there were no differences in the average length and weight between sexes. The average length-at-age and weight-at-age were 26.97 cm, 32.35 cm, 38.34 cm, 52.5 cm and 139.8 g, 225.2 g, 371.8 g and 1041 g for the age classes 1, 2, 3 and 6, respectively. The weight-length relationship was described as W = 0.01 TL2.861 (r(2) = 0.9566). The von Bertalanffy growth parameters were L-infinity = 66.58 cm, k = 0.17, t(0)= -2.01, and the phi-prime index was calculated as Phi = 2.88. The obtained data were compared with available results from elsewhere.Ministry of Education, Science and Technological Development {[}TR37009]; Serbian Academy of Sciences and Art

    Growth and Weight-Length Relationship of Burbot Lota lota (L.) (Lotidae) in the Danube River at Backa Palanka (Serbia)

    No full text
    The basic life history data of the burbot inhabiting the Danube River at the Baoka Palanka locality were studied. Totally, 124 specimens (45.2\% males, 48.4\% females and 6.4\% of undeterminable sex) were collected from commercial landings. The total length and weight ranges were 22.5-63 cm and 92-1709 g, respectively, while the age range was 1-6 years (otolith readings). For each age class, there were no differences in the average length and weight between sexes. The average length-at-age and weight-at-age were 26.97 cm, 32.35 cm, 38.34 cm, 52.5 cm and 139.8 g, 225.2 g, 371.8 g and 1041 g for the age classes 1, 2, 3 and 6, respectively. The weight-length relationship was described as W = 0.01 TL2.861 (r(2) = 0.9566). The von Bertalanffy growth parameters were L-infinity = 66.58 cm, k = 0.17, t(0)= -2.01, and the phi-prime index was calculated as Phi = 2.88. The obtained data were compared with available results from elsewhere.Ministry of Education, Science and Technological Development {[}TR37009]; Serbian Academy of Sciences and Art

    ELEMENTAL CONCENTRATIONS IN DIFFERENT TISSUES OF EUROPEAN PERCH AND BLACK BULLHEAD FROM SAVA LAKE (SERBIA)

    No full text
    Distribution of 17 chemical elements in gills, muscle, and liver of the European perch (Perca fluviatilis) and black bullhead (Ameiurus melas) from the Sava Lake (Serbia) was studied to detect bioaccumulation patterns in relation to the species' diet and trophic level. Concentrations of Ba, Cd, Co, Cr, Li, Ni, Pb, B, and Se were below the detection limits. Concentrations of Al, Fe, Mn, Sr, and Zn were higher in gills of the black bullhead; As, Mo, and Sr were higher in liver of the European perch; Fe and Zn were higher in liver of the black bullhead. In muscle, a significant difference between species was found only for Sr. Copper was detected only in liver of the black bullhead. Similarity in elemental concentrations in both species could be explained by a relatively similar diet of these two species, while the differences, especially in gills, could be explained by different habitat preferences.Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia {[}TR 37009, 173045
    corecore