Odjeci Velebitskog ustanka u beogradskom tisku 1932. godine

Sama Šestosiječanjska diktatura kralja Aleksandra veliki je incident u javnom životu dotadašnje parlamentarne monarhije. Diktatura kao i svaka ostala podrazumijevala je zabranu određenih organizacija, rada stranaka, parlamenta, zabranu tiskanja novina, djelovanja novinara i njihovo ograničavanje. Upravo će se u tom periodu početi, bilo u inozemstvu, bilo na području države, razvijati tajne organizacije koje su imale u svom cilju srušiti dotadašnje stanje u Jugoslaviji. Jedna takva bila je organizacija Ustaše – hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO), koja je bila sastavljena od radikalnih predstavnika hrvatske desnice. U inozemstvu su pokrenuli i istoimene novine te su pripremali planove za napade na Jugoslaviju. Jedan takav jest i popularno prozvani Velebitski ustanak iz 1932. godine koji je tema ovoga rada. Zbog do sada navedenih procesa koji su zahvaćali jugoslavensko društvo u radu će se prvo pristupiti kratkoj analizi stanja Jugoslavije u razdoblju diktature i Oktroiranog ustava s posebnim naglaskom na stanje novinarstva jer je u ovom radu osnovni izvor tisak. Zatim će se u kratkim crtama opisati početni razvoj ustaške organizacije da bi se moglo prijeći na glavni dio, analize izvora, odnosno prvo će se predstaviti dosadašnje historiografske poglede da bi se onda krenulo u analizu beogradskog tiska te na koncu moglo komparacijom donijeti zaključke