Efikasnost modificiranog Gaussovskog i K-modela modela transporta i difuzije u jednakim atmosferskim uvjetima

The aim of this paper is to compare the modified Gaussian plume model and K-model for continuous emission sources in weakly orographically developed regions. Parameterization of input variables is based on the physical methods using similarity theory. The results show that, when strong winds and stable atmosphere are present, ground level concentrations take similar values. In contrary, when weak winds and unstable atmosphere are present, K-model overestimates values given by Gaussian model due to exclusion of plume rise in the process of diffusion parameterization

Bibliometrijska analiza publikacija o Jadranu te jadranskoj oceanografiji i meteorologiji

This paper aims to quantify the productivity of research concerning the Adriatic Sea, with a focus on oceanography and meteorology. Productivity and impact were measured by analysing articles and citations from the Thomson Reuters Web of Science database, spanning the period 1994–2008. The most productive country was Italy but the highest number of citations was achieved by articles from Germany (all Adriatic publications) and Spain ("Oceanography" and "Meteorology and atmospheric sciences", only). By contrast, the second-most productive country, Croatia, had the lowest citation rate. Collaborations between Adriatic researchers were driven not only by the geographical position of a country (e.g., Italy vs. Croatia), but also by investment rates in Adriatic research (e.g., Italy vs. USA and Croatia vs. USA). Such collaborations substantially improved the impact of the research, especially from transitional countries such as Croatia.U radu se analizira znanstvena produkcija o Jadranu, sa naglaskom na jadransku oceanografiju i meteorologiju. Znanstvena produktivnost mjerena je analizom objavljenih publikacija i njihovih citata u bazi publikacija Thomson Reuters Web of Science u razdoblju 1994–2008. Najproduktivnija zemlja je Italija, no najbolju citiranost su postigle publikacije iz Njemačke (sve jadranske publikacije) i Španjolske (publikacije iz jadranske oceanografije i meteorologije). Druga zemlja po znanstvenoj produkciji, Hrvatska, ima najslabije citirane publikacije. Suradnja jadranskih istraživanja u smislu zajedničkih publikacija nije posljedica geografskog položaja pojedinih zemalja (npr. Italija i Hrvatska), već je prvenstveno posljedica uloženih investicija u istraživanje Jadrana (npr. Italija i SAD, Hrvatska i SAD). Zajedničke publikacije su značajno poboljšale vidljivost (citiranost) provedenih istraživanja, naročito publikacija tranzicijskih zemalja kao što je Hrvatska

Bibliometrijska analiza publikacija o Jadranu te jadranskoj oceanografiji i meteorologiji

This paper aims to quantify the productivity of research concerning the Adriatic Sea, with a focus on oceanography and meteorology. Productivity and impact were measured by analysing articles and citations from the Thomson Reuters Web of Science database, spanning the period 1994–2008. The most productive country was Italy but the highest number of citations was achieved by articles from Germany (all Adriatic publications) and Spain ("Oceanography" and "Meteorology and atmospheric sciences", only). By contrast, the second-most productive country, Croatia, had the lowest citation rate. Collaborations between Adriatic researchers were driven not only by the geographical position of a country (e.g., Italy vs. Croatia), but also by investment rates in Adriatic research (e.g., Italy vs. USA and Croatia vs. USA). Such collaborations substantially improved the impact of the research, especially from transitional countries such as Croatia.U radu se analizira znanstvena produkcija o Jadranu, sa naglaskom na jadransku oceanografiju i meteorologiju. Znanstvena produktivnost mjerena je analizom objavljenih publikacija i njihovih citata u bazi publikacija Thomson Reuters Web of Science u razdoblju 1994–2008. Najproduktivnija zemlja je Italija, no najbolju citiranost su postigle publikacije iz Njemačke (sve jadranske publikacije) i Španjolske (publikacije iz jadranske oceanografije i meteorologije). Druga zemlja po znanstvenoj produkciji, Hrvatska, ima najslabije citirane publikacije. Suradnja jadranskih istraživanja u smislu zajedničkih publikacija nije posljedica geografskog položaja pojedinih zemalja (npr. Italija i Hrvatska), već je prvenstveno posljedica uloženih investicija u istraživanje Jadrana (npr. Italija i SAD, Hrvatska i SAD). Zajedničke publikacije su značajno poboljšale vidljivost (citiranost) provedenih istraživanja, naročito publikacija tranzicijskih zemalja kao što je Hrvatska

Modeliranje iseljavanja ličinki u malom zaštićenom morskom području: primjer slanih jezera na otoku Mljetu (Jadransko more)

This paper analyzes potential recruitment effect of endangered bivalve Pinna nobilis in a small marine protected area-Little Lake (Adriatic Sea). A box model has been applied for the estimation of residence time of the lake, forced by tides only at the open end of the lake system. The residence time of Little Lake was estimated to be 54 days. In our approach we assumed that P. nobilis larvae may be found in the surface waters only during the night, thus restricting their outgoing from the lake to about 7-8 hours per day in the June-August period, as the larvae need some time to reach surface waters. Therefore, the equivalent residence time of the larvae in Little Lake is estimated to be about 160-185 days. Knowing that the bivalve larva phase lasts between 3 and 5 weeks, one may estimate that only 11 to 22% of the larvae, respectively, leave Little Lake. From a conservation standpoint these low values imply a special level of protection within Mljet National Park. In addition, future climatic changes will affect the recruitment of P. nobilis, not only due to sea level rise but also with temperature and other changes which may influence its reproduction phase and larvae transport.U ovom se radu analizira mogućnost iseljavanja ličinki ugroženog školjkaša P. nobilis u malom zaštićenom morskom području–Malo Jezero (Mljet, Jadransko more). Pri izračunu vremena zadržavanja mora u jezeru primijenjen je model kutije, forsiran isključivo sa plimnim signalom na otvorenom kraju sustava jezera. Vrijeme zadržavanja mora u jezeru je procijenjeno na 54 dana. Pretpostavljeno je da se ličinke P. nobilis mogu naći u površinskom sloju samo za noćnih sati, što je ograničilo mogućnost iseljavanja iz jezera na 7-8 sati dnevno u razdoblju od lipnja do kolovoza, uz uvažavanje činjenica da je ličinki potrebno neko vrijeme da se uzdigne do površinskog sloja. Shodno tome, stvarno vrijeme zadržavanja ličinke je procijenjeno na 160 do 185 dana. Znajući da faza ličinki traje od 3 do 5 tjedana, procjena jest da samo 11 do 22% ličinki može napustiti Malo Jezero. Ovako niske vrijednosti impliciraju provođenje posebnih mjera zaštite Malog jezera u okviru Nacionalnog parka Mljet. Nadalje, predviđene klimatske promjene će utjecati na efekt iseljavanja P. nobilis, ne samo zbog promjene razine mora i režima izmjene vodenih masa u jezerima, već i zbog temperaturnih i drugih promjena koje mogu utjecati na reprodukcijsku fazu ličinke kao i na njezine sposobnosti gibanja

Resonance in Ploče Harbor (Adriatic Sea)

In this paper, we extract and validate high-frequency oscillations in the port of Ploče, based on sea level data from one year (March 2002-March 2003) measured at a tide gauge in the harbor. Frequency was analyzed by applying stationary (spectral) and non-stationary (wavelet and filtering) analyses of the data to extract temporal characteristics of the fundamental seiches with a period of 30 min. Seiches are pertinent throughout the year, but their maximum amplitude doubles (up to 25 cm) during the summer. Modeling studies showed that seiches are primarily a result of incoming waves from the open sea, generated by resonant coupling with air pressure traveling waves. In contrast, direct wind forcing has a minor influence on seiche generation. Seiches endanger ferries and small moored boats as well as large cargo ships in harbors where strong currents (greater than 50 cm s-1) appear during extreme events

Modeliranje iseljavanja ličinki u malom zaštićenom morskom području: primjer slanih jezera na otoku Mljetu (Jadransko more)

This paper analyzes potential recruitment effect of endangered bivalve Pinna nobilis in a small marine protected area-Little Lake (Adriatic Sea). A box model has been applied for the estimation of residence time of the lake, forced by tides only at the open end of the lake system. The residence time of Little Lake was estimated to be 54 days. In our approach we assumed that P. nobilis larvae may be found in the surface waters only during the night, thus restricting their outgoing from the lake to about 7-8 hours per day in the June-August period, as the larvae need some time to reach surface waters. Therefore, the equivalent residence time of the larvae in Little Lake is estimated to be about 160-185 days. Knowing that the bivalve larva phase lasts between 3 and 5 weeks, one may estimate that only 11 to 22% of the larvae, respectively, leave Little Lake. From a conservation standpoint these low values imply a special level of protection within Mljet National Park. In addition, future climatic changes will affect the recruitment of P. nobilis, not only due to sea level rise but also with temperature and other changes which may influence its reproduction phase and larvae transport.U ovom se radu analizira mogućnost iseljavanja ličinki ugroženog školjkaša P. nobilis u malom zaštićenom morskom području–Malo Jezero (Mljet, Jadransko more). Pri izračunu vremena zadržavanja mora u jezeru primijenjen je model kutije, forsiran isključivo sa plimnim signalom na otvorenom kraju sustava jezera. Vrijeme zadržavanja mora u jezeru je procijenjeno na 54 dana. Pretpostavljeno je da se ličinke P. nobilis mogu naći u površinskom sloju samo za noćnih sati, što je ograničilo mogućnost iseljavanja iz jezera na 7-8 sati dnevno u razdoblju od lipnja do kolovoza, uz uvažavanje činjenica da je ličinki potrebno neko vrijeme da se uzdigne do površinskog sloja. Shodno tome, stvarno vrijeme zadržavanja ličinke je procijenjeno na 160 do 185 dana. Znajući da faza ličinki traje od 3 do 5 tjedana, procjena jest da samo 11 do 22% ličinki može napustiti Malo Jezero. Ovako niske vrijednosti impliciraju provođenje posebnih mjera zaštite Malog jezera u okviru Nacionalnog parka Mljet. Nadalje, predviđene klimatske promjene će utjecati na efekt iseljavanja P. nobilis, ne samo zbog promjene razine mora i režima izmjene vodenih masa u jezerima, već i zbog temperaturnih i drugih promjena koje mogu utjecati na reprodukcijsku fazu ličinke kao i na njezine sposobnosti gibanja

Sezonske promjene razine Jadranskog mora

Seasonal changes of the Adriatic Sea level, obtained by analyses of monthly sea level data measured at the Split tide gauge station in 1958-2001, are reported. The data were correlated by multivariant analysis to (1) local meteorological data on air temperature, air pressure, and precipitation, collected at the Split station and data on winds obtained from ECMWF ERA40 Reanalysis fields and (2) forcing mechanisms series (air pressure, surface heat flux, surface water flux, river runoff, winds). Surface flux data were available for only the northern Adriatic and the Po River represented all river runoff. The surface flux explains 68% of the variance in sea level while changes in local meteorological parameters explained 53%. Most of the variance was induced by changes in air pressure (32%) and heat flux (28%), while other factors did not contribute much. By determining annual (Sa) and semi-annual (Ssa) cycles, the explained variance increased to 88% for Sa tide and 95% for Ssa tide; changes were caused mostly by changes in air pressure (about 50% of the variance). Changes in the Sa heat flux cycle did not affect changes in the Sa tide but did affect Ssa tide (about 26% of the variance), presumably due to nonlinear effects driven by winds.U radu su dokumentirane sezonske promjere razine Jadranskog mora, načinjene koristeći podatke mjesečnih visina razine mora mjerenih na mareografskoj postaji u Splitu u razdoblju od 1958. do 2001. godine. Koristeći multivarijantnu linearnu regresijsku analizu ti podaci su uspoređeni s: (1) lokalnim meteorološkim parametrima mjerenim na meteorološkoj postaji u Splitu (temperatura zraka, tlak zraka, oborine) i vjetrom preuzetim iz ECMWF ERA-40 meteoroloških polja, te (2) dostupnim nizovima stvarnih sila u širem području koje djeluju na površinu mora (tlak zraka, površinski protoci topline i vlage, vjetar). Iako su površinski protoci računati u sjevernom Jadranu, a rijeka Po je predstavljala sve jadranske rijeke, ovakav skup ulaznih varijabli objašnjava 68% varijance razine mora, dok lokalne varijable objašnjavaju samo 53% varijance. Najveći dio promjena razine mora je uzrokovan promjenama tlaka zraka (32% varijance) i površinskih protoka topline (28% varijance), dok preostali čimbenici ne doprinose bitno tim promjenama. Ako se promatraju samo godišnja (Sa harmonijska komponenta) i polugodišnja (Ssa harmonijska komponenta) oscilacija razine mora, tada udio objašnjene varijance raste na 88% za Sa komponentu te čak 95% za Ssa komponentu. Promjene tih ciklusa su najvećim dijelom uzrokovane promjenama tlaka zraka (oko 50% varijance). Zanimljiva činjenica jest da promjene u godišnjem ciklusu površinskih protoka topline ne uzrokuju promjene u godišnjim oscilacijama razine mora, već uzrokuju varijabilnost polugodišnje Ssa komponente (objašnjavaju oko 26% varijance), po svoj prilici zbog nelinearnih efekata uzrokovanih vjetrom koji se javljaju pri steričkom širenju stupca mora

Istočna obala srednjeg Jadrana i tokovi rijeka Cetine i Neretve za vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma

he paper documents the use of a Digital Elevation Model (DEM) method to reconstruct paleo-channels and the paleo-coastline during the Last Glacial Maximum (LGM) in the Central Eastern Adriatic area. We focused on the paleo-coastline and paleo-channels of the Neretva and the Cetina rivers, which were estimated from the 15’’ bathymetry available for the Adriatic Sea. While being aware of the limitations of the method and the resolution of the bathymetry grid, we successfully reproduced the paleo-channels of both rivers. Results for the Cetina River indicate the presence of depressions that were filled with water along its flow. The configurations of existing seabeds in the vicinity of the Cetina and Neretva River mouths indicate morphologies, similar to river mouths. The vertical profiles suggest that during the LGM the sea level was about 115 m lower than today. The total length of the Neretva riverbed was longer for about 136 km than today, and the Cetina River was approximately 154 km longer.U ovom radu prikazana je rekonstrukcija istočne obale srednjeg Jadrana i tokova rijeka Cetine i Neretve za vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma. Rekonstrukcija je izvršena korištenjem digitalnog modela reljefa Jadranskog mora rezolucije 15’’. Prilikom razmatranja rezultata rekonstrukcije, potrebno je uzeti u obzir ograničenja proizašla iz rezolucije modela reljefa, te ograničenja same metode. Rekonstruirani tok rijeke Cetine upućuje da su na više mjesta postojale depresije ispunjene vodom. Oblik dna u blizini tadašnjih ušća Neretve i Cetine podsjeća na nanose koje rijeke donose svojim ulijevanjem u more. Iz vertikalnog profila dna u blizini ušća proizlazi da je u doba zadnjeg glacijalnog maksimuma razina mora bila na današnjoj dubini od oko 115 m. Prema rekonstrukciji, duljina toka rijeke Neretve bila je tada duža za 136 km, a duljina toka rijeke Cetine je bila duža za 154 km

Dinamika slanog morskog jezera (Veliko jezero, Mljet, Jadran) zabilježena pri mjerenjima temperature mora

This paper describes hydrographic and dynamic conditions in the Mljet lakes, through the analysis of high-frequency temperature measurements carried out at an intermediate layer of Big Lake (BL) and Soline Channel during two years (December 2005-October 2007). It appears that the lakes may be colder than the open sea during wintertime by as much as 2-3°C and warmer at the surface during summer by as much as 4°C. Several interesting processes were captured within the series of which we investigated the wintertime cooling that occurred in 2006, diurnal and semidiurnal temperature changes driven by the tides within the connecting channel and the occurrence of turbulence in BL close to the connecting channel. The latter seems to have large implications for the thermocline/pycnocline deepening during the summertime, as incoming open ocean waters are much denser than the BL waters.Rad opisuje termohalina i dinamička svojstva mljetskih jezera, temeljem analize visokofrekventnih mjerenja temperature obavljanih u intermedijarnom sloju Velikog jezera i kanalu Soline tijekom dvije godine (prosinac 2005. – listopad 2007.). Mjerenja ukazuju da je temperatura jezera niža od temperature otvorenog mora za oko 2-3 o C tijekom zimskih mjeseci, dok je tijekom ljeta viša oko 4oC u površinskom sloju. Nekoliko zanimljivih oceanografskih procesa je zabilježeno na mjerenjima, od kojih je istraženo hlađenje jezera tijekom zime 2006. godine, dnevne i poludnevne promjene temperature pobuđene plimotvornom silom, te pojava turbulencije u području Velikog jezera bližem kanalu Soline. Mjerenja su ukazala na činjenicu da turbulencija uzrokuje izrazito vertikalno miješanje i poniranje termokline i piknokline za vrijeme ljetnih mjeseci u površinskom i intermedijarnom sloju Velikog jezera, jer vode otvorenog mora posjeduju višu gustoću od voda jezera

Sjevernojadranska voda visoke gustoće: što znamo 60 godina nakon pionirskog rada Mire Zore-Armanda

This review first pays tribute to the famous Croatian oceanographer, Mira Zore-Armanda, and her seminal work on the Adriatic water masses in 1963, and emphasises the importance of the densest Mediterranean water mass: North Adriatic Dense Water (NAddW). This water mass is generated through substantial wintertime surface cooling and evaporation over the wide northern Adriatic and is known to (1) influence the Adriatic-Ionian thermohaline circulation, (2) bring oxygen and carbon to the deep Adriatic layers and, (3) more generally, have a substantial impact on the physics and biogeochemistry of the whole Adriatic. Second, the NAddW physics, from preconditioning, through generation and spreading, to accumulation in Adriatic depressions, is reviewed. Then, the temporal evolution of the NAddW properties influenced and connected to (1) basin-wide interannual and decadal variability and (2) trends towards warmer and saltier source characteristic due to ongoing climate change, is discussed. The importance of long-term observations and atmosphere-ocean modelling in event, decadal and climate studies is then presented. Finally, a review of the identified gaps and perspectives for future research is concluding this article.Ovaj rad daje počast hrvatskoj oceanografkinji Miri Zore-Armanda i njenom pionirskom radu iz 1963. godine o jadranskim vodenim masama, te detaljno opisuje Sjevernojadransku vodu, vodenu masu s najvišom gustoćom u Sredozemlju. Ova vodena masa se stvara za vrijeme izraženih zimskih prodora hladnog i suhog zraka nad sjevernim Jadranom, te je poznato da (1) pokreće jadransko-jonsku termohalinu cirkulaciju, (2) donosi kisik i ugljikove spojeve u duboke slojeve Jadrana, te (3) ima značajan utjecaj na fizička i biogeokemijska svojstva cijelog Jadrana. Rad daje pregled novijih istraživanja dinamike Sjevernojadranske vode u svim njenim fazama, od prekondicioniranja, stvaranja, širenja pa do akumuliranja u jadranskim kotlinama. Nakon toga diskutiraju se promjene u izvornim svojstvima (temperaturi i salinitetu) Sjevernojadranske vode i povezuju s (1) međugodišnjim i dekadskim oscilacijama u Jadranu, kao i s (2) trendovima termohalinih svojstava koji nastaju zbog klimatskih promjena. U pregledu se naglašava važnost provođenja dugoročnih mjerenja kao i razvoj numeričkih modela atmosphere i mora, namijenjenih kako istraživanju pojedinačnih događaja za kojih se stvara voda, tako i kvantificiranju trendova i varijabilnosti na dekadskim i klimatskim skalama. Naposljetku, dan je i pregled potencijalnih istraživačkih tema vezanih za Sjevernojadransku vodu koji bi mogao unaprijediti saznanja o oceanografskim procesima u Jadranu