Xeloda u kolorektalnom karcinomu Xelode in colorectal carcinoma

U zapadnim zemljama najveća je učestalost malignih tumora kolona i rektuma na godišnjoj razini, u odnosu na malignome bilo koje druge lokalizacije. Približna istovjetna incidencija odnosi se na malignome pluća. Incidencija počinje rasti u dobi od 40 godina, a najveća je ućestalost u dobi od 60 do 75 godina. Karcinom kolona češći je u žena, a karcinom rektuma u muškaraca. Ukoliko je liječenje počelo u ranoj fazi bolesti krajnji ishodi značajno su bolji, tj. stupanj je preživljenja veći. Zato je za poboljšanje krajnjih ishoda liječenja od velike važnosti provođenje preventivnih pregleda, kao i specifičnih dijagnostičkih pretraga kod populacije u dobi od 50 i više godina. Rano postavljanje dijagnoze maligne bolesti omogućuje pravodobni početak liječenje, te se posljednično povećava preživljavanje uz veći stupanj kvalitete života bolesnika. Liječenje ovisi o stadiju bolesti i općem statusa bolesnika. Indikacije o tijeku liječenja postavlja mutidisciplinarni zdravstveni tim, što uključuje: kirurško liječenje, radioterapiju, te primjenu kemoterapeutika. Obim kirurškog liječenja ovisi o stadiju maligne bolesti. Radioterapija se primjenjuje izolirano i/ili uz kombinaciju s kemoterapeuticima. Kemoterapija je metoda izbora koja se upotrebljava u protokolu palijativne terpije. Parenteralni citostatici, upotrebljavaju se kao monoterapija ili kombinirana terapija. Uz parenteralnu upotrebu dostupna je Xeloda (Kapecitabin), kao peroralni citostatik. Pacijenti kod kojih se kao izbor liječenja primjenjuje Xeloda, imaju viši stupanj kvalitete života jer se lijek jednostavno primjenjuje i ne zahtjeva obavezan boravak bolesnika na bolničkom liječenju

Pojavnost alimentarnog mukozitisa kod pacijenata na klinici za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rebro - Zagreb The incidence of alimentary mucositis in patients at Clinic for Oncology in the Clinical Hospital Centre Rebro - Zagreb

Uvod: Mukozitis je upalna promjena sluznice koja može zahvatiti cijeli probavni trakt izazivajući bol, ulceracije u ustima, nadimanje, povraćanje, proljev i poremećaje peristaltike. Nastaje zbog citotoksičnog učinka medikamenata i/ili kao posljedica zračenja. Mukozitis je faktor rizika za povećanje incidencije lokalnih i sustavnih infekcija, smanjuje stupanj kvalitete života te je ograničavajući čimbenik u doziranju zračenja i provođenju kemoterapije. Svrha je članka utvrditi učestalost mukozitisa i njegov utjecaj na kvalitetu života pacijenata liječenih u Klinici za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb. Podatci su dobiveni izradom originalnog anonimnog anketnog upitnika koji se sastojao od 14 pitanja o prisutnosti simptoma mukozitisa. Ispitanici su anketirani između 20. 12. 2015. i 30. 4. 2016 godine. Upitnik je ispunilo 306 ispitanika koji su u tome razdoblju primali kemoterapiju i/ili radioterapiju. Rezultati: Iznalazi se da je 23,2% ispitanika imalo bolno i/ili otežano gutanje od blagog do ozbiljnog stupnja koje je povezano s terapijom. Nadalje, 43,6% ispitanika s navedenim simptomima liječeno je uporabom analgetika radi smanjenja bolnosti. Bol u grlu navodi 24,8% ispitanika, proljev 26,1% ispitanika, kod 18,6% ispitanika iznalazi se primjesa sluzi i/ili krvi u stolici, a 25,5% ispitanika uzima sredstva za smanjenje rijetkih stolica. Zaključak: Alimentarni mukozitis je komplikacija kemoterapije i/ili zračenja, koja smanjuje stupanj kvalitete života i to zbog pojačanja boli i otežanog gutanja kad promjene zahvaćaju cirkumferenciju jednjaka i cijeli gastrointestinalni trakt zbog pojave mučnine, povraćanja i proljeva

Uloga suportivne terapije u kvaliteti života bolesnika s malignim bolestimakvaliteta života bolesnika s malignim bolestima-uloga medicinske sestre The role of supportive therapy in quality of patient life with malignant diseasequality of patient life malignant disease diabetes-the role of nurse

Maligna bolest uvelike utječe na stupanj kvalitete bolesnikova života. Svijest o važnosti kvalitete života u populaciji onkoloških bolesnika sve je veća, te tijek onkološkog liječenja i metoda zdravstvene njege ima povećani stupanj važnosti. U onkologiji stupanj kvaliteta sadrži sljedeće čimbenike: subjektivni doživljaj pozitivnih i negativnih simptoma bolesti; tjelesne, emocionalne, socijalne i kognitivne funkcije; učestalost simptoma i nuspojava liječenja. Mučnina i povraćanje uzrokovani uporabom antitumorskih lijekova i metodama zdravstvene njege, najčešće su i za bolesnike najznačajnije neželjene posljedice onkološkog lijecčenja. Mučnina i povraćanje, pored nedvojbenog smanjenja stupnja kvalitete života bolesnika može dovesti i do pojave neželjenih komplikacija kao što su dehidracija, elektrolitski disbalans, aspiracijska pneumonija, ruptura ezofagusa, anoreksija, malnutricija i disfunkcija svih organskih sustava. Sve navedeno uvelike utječe i na suradljivost bolesnika na indicirane metode liječenja onkološke terapije dovodeći do smanjenja učinkovitosti primjenjenih terapeutskih postupaka. Prema rezultatima provedenih studija proizlazi da od 60 do 80% bolesnika liječenih kemoterapijom navodi postojanje mučnine i povraćanja u različitom obimu, dok u bolesnika liječenih visokim dozama cisplatina taj postotak iznosi i do 90%

FACTOR STRUCTURE AND CUT-OFF SCORES OF THE HOSPITAL ANXIETY AND DEPRESSION SCALE (HADS) IN A CROATIAN SAMPLE OF ADULT PATIENTS SUFFERING FROM ADVANCED CANCER

Background: Patients with cancer should be systematically screened for psychological problems at key points in their pathway. Usage of self-report scales for measuring anxiety and depression (such as Hospital Anxiety and Depression scale (HADS)) is a very practical methodfor detecting anxiety and depression. The aim of this research was to determine latent structure, reliability and cutoff scores of HADSin a Croatian sample of adult patients suffering from advanced metastatic cancer. Subjects and methods: According to inclusion and exclusion criteria, participant were recruited at University Hospital Centre Zagreb (N=46; January 2015) and Clinical Hospital Centre ‘Sisters of Mercy’ (N=29; April 2015). All participants underwent short structured psychodiagnostic interview, cognitive evaluation (usingMontreal Cognitive Assessment (MoCA) test) and were given HADS. Results: When using PCA separately for the items of each original scale of HADS, only four items for the component Depression satisfactorily saturate principal component and when using PCA for all the items, only seven items from the original scale satisfactorily saturate unique principal component. Maximum Likelihood extraction method showed that only four items from the original scale satisfactorily saturated the theoretical scales. Conclusions: The results show that the best solution to use HADS, in defined Croatian population, is as one-dimensional screening instrument (Cronbach\u27s alpha coefficient of internal consistency=0.774) with cut-off score 11/12

Liječenje kronične maligne boli na Klinici za onkologiju u Kliničkom Bolničkom Centru Zagreb Therapy of cancer related chronic pain in Oncology Clinic of University Hospital Centre Zagre

Cilj: istražiti učestalost pojave i liječenje kronične maligne boli u bolesnika koji se liječe na Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb. Materijali i metode: u istraživanju je sudjelovalo 58 bolesnika s kroničnom malignom boli koji su se liječili na Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb od ožujka do lipnja 2014. godine. Konstruiran je upitnik za potrebe istraživanja pojave i liječenja kronične maligne bolesti koji je sadržavao 13 pitanja. Zaključak: u sklopu istraživanja saznali smo kada i s kime su bolesnici prvi put razgovarali o boli, tko ih je potaknuo na razgovor, koliki je bio intenzitet boli prilikom prvog razgovora, je li je bol mjerena po VAS-u [validirana vizualna analogna ljestvica] te je li nakon prvog razgovora bilo uvedeno antidolorozno liječenje. Nadalje, vidljivo je u kojoj je mjeri bol utjecala na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Rezultati prikazuju koliki je aktualni intenzitet boli, jesu li se doze antidoloroznih lijekova povisile od prvog razgovora, kakve su nuspojave samih lijekova te kakav je sadašnji utjecaj boli na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Zaključujemo da se odgovarajućom primjenom antidoloroznih lijekova i drugih metoda [kemoterapija i radioterapija], maligna bol može uspješno liječiti i smanjiti [mjereno VAS-om], a time se i poboljšava kvaliteta života bolesnika oboljelih od malignih tumora

Psihosocijalne odrednice zadovoljstva bolničkom skrbi u odraslih bolesnika s uznapredovalim rakom

In this observational study, direct and indirect (moderator and mediator) relationships between sociodemographic (age, gender, life partner, education level, income and length of treatment) and psychological (Hospital Anxiety and Depression Scale, HADS) variables and satisfaction with hospital care (EORTC INPATSAT32) in adult (advanced cancer) patients were investigated. Study sample consisted of 75 hospitalized advanced cancer patients recruited at the Zagreb University Hospital Centre and Sestre milosrdnice University Hospital Centre in 2015. Statistically significant negative correlations were found between HADS and elementary school education level, as well as with all satisfaction variables (satisfaction with physicians, nurses and organization). Moderate to high and statistically significant positive correlations were found between elementary school level and all satisfaction variables. Gender and level of education appeared as significant moderator variables in the relationship between HADS and satisfaction with nurse care. There were no significant mediator effects of sociodemographic variables on the correlation between HADS and satisfaction with care. Male participants who were more disturbed emotionally were more satisfied with nurses. Participants with elementary and high school levels of education and lower scores on HADS were more satisfied with nurses, while participants with university level of education had higher HADS scores and lower level of satisfaction with nurses.U ovom opservacijskom istraživanju proučavani su izravni i neizravni odnosi između sociodemografskih (dob, spol, životni partner, stupanj obrazovanja, prihodi i duljina liječenja), psiholoških (Hospital Anxiety and Depression Scale, HADS) čimbenika i stupnja zadovoljstva dobivenom bolničkom skrbi (EORTC INPATSAT32) u odraslih bolesnika s uznapredovalim rakom. Uzorak od 75 ispitanika prikupljen je u KBC-u Zagreb i KBC-u “Sestre milosrdnice” tijekom 2015. godine. Prona-đene su statistički negativne korelacije između HADS-a i stupnja obrazovanja na razini osnovne škole te između HADS-a i zadovoljstva liječnicima, medicinskim sestrama/tehničarima i organizacijom bolničke skrbi. Pronađena je umjerena do visoka statistički značajna pozitivna korelacija između stupnja obrazovanja na razini osnovne škole i svih oblika zadovoljstva bolničkom skrbi. Spol i stupanj obrazovanja su se pokazali kao značajni moderatori odnosa između HADS-a i zadovoljstva medicinskim sestrama/tehničarima. Nije utvrđen značajan medijatorski utjecaj sociodemografskih varijabla na povezanost između HADS-a i zadovoljstva bolničkom skrbi. Ispitanici muškog spola koji su emocionalno uznemireniji bili su zadovoljniji skrbi dobivenom od medicinskih sestara/tehničara. Ispitanici nižeg stupnja obrazovanja su bili manje emocionalno uznemireni i zadovoljniji skrbi dobivenom od medicinskih sestara,dok su ispitanici višeg stupnja obrazovanja bili emocionalno uznemireniji i manje zadovoljni skrbi dobivenom od medicinskih sestara

Psychosocial Determinants of Satisfaction with Hospital Care in Adult Patients Suffering from Advanced Cancer

In this observational study, direct and indirect (moderator and mediator) relationships between sociodemographic (age, gender, life partner, education level, income and length of treatment) and psychological (Hospital Anxiety and Depression Scale, HADS) variables and satisfaction with hospital care (EORTC INPATSAT32) in adult (advanced cancer) patients were investigated. Study sample consisted of 75 hospitalized advanced cancer patients recruited at the Zagreb University Hospital Centre and Sestre milosrdnice University Hospital Centre in 2015. Statistically significant negative correlations were found between HADS and elementary school education level, as well as with all satisfaction variables (satisfaction with physicians, nurses and organization). Moderate to high and statistically significant positive correlations were found between elementary school level and all satisfaction variables. Gender and level of education appeared as significant moderator variables in the relationship between HADS and satisfaction with nurse care. There were no significant mediator effects of sociodemographic variables on the correlation between HADS and satisfaction with care. Male participants who were more disturbed emotionally were more satisfied with nurses. Participants with elementary and high school levels of education and lower scores on HADS were more satisfied with nurses, while participants with university level of education had higher HADS scores and lower level of satisfaction with nurses