Oak dry leaves in ruminant feeding

U radu je prikazan tradicionalan način pripremanja suhog lišća hrasta (Quercus robur L.) za hranidbu životinja u Hercegovini. Kamerom je zabilježen čitav postupak od rezanja stabala, sušenja lišća i grana i spremanja za hranu preživača. Procijenjena je hranidbena vrijednost sirovine te analiziran sadržaj kalorija i koncentracija Ca i Mg. Rezultati su zatim uspoređeni s podacima u referentnoj literaturi. Zaključeno je da bi se suho lišće moglo upotrijebiti kao dodatno krmivo za odrasle preživače. To bi krmivo moglo zadovoljiti dio potreba životinja za suhom tvari, vlakninom i kalcijem.This paper presents a traditional way of preparing oak (Quercus robur L.) dry leaves for animal feed in Herzegovina. The whole process from tree cutting, drying leaves and branches and storing, by ruminant feed was recorded by camera. The nutritional value of raw material was evaluated, calory content and the concentration of Ca and Mg were also analysed. The results were then compared with the data from the referentical written material. We concluded that dry leaves could be used as roughage supplement feed for adult ruminant animals. This feed could satisfy a part of the animal needs in dry matter, fibre and calcium

THE IMPACT OF CLIMATE AND HYDROLOGICAL FACTORS ON DEVELOPEMENT OF RED DEER (Cervus elaphus, L.) ANTLERS IN THE CROATIAN PART OF BARANJA DANUBE REGION

Stanište ili životnu sredinu definiramo kao skup prirodnih resursa i uvjeta prisutnih na nekom području koji osiguravaju stabilnost populacije koja ga nastanjuje. Rogovlje porodice jeleni (Cervidae) je primjer brzorastućeg tkiva i jedinog organa sisavaca sposobnog za cjelovitu regeneraciju. To nazivamo ciklus rasta rogovlja i on je usko povezan s reprodukcijskim ciklusom, hormonalnim procesima te klimatskim i hidrološkim čimbenicima. Klimatski i hidrološki čimbenici djeluju izravno putem temperature zraka, oborine (kiša, sinjeg), pokrova na tlu (sinjeg, led), sunčanih sati (fotoperiodizam) te visinom vodostaja. Jednako tako klimatski i hidrološki čimbenici djeluju neizravno kroz vegetaciju. Ovaj rad će kroz prizmu klimatsko – hidroloških čimbenika obrazložiti razlike u vrijednosti rogovlja kod mužjaka jelena običnog. Područje istraživanja je Baranjsko podunavlje. Ritsko-močvarna staništa Dunavsko-Dravskog porječja imaju oblik pravokutnog trokuta, a nalaze se na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, na samim granicama s Republikom Mađarskom i Republikom Srbijom. U tom jedinstvenom prirodnom području, staništu brojnih vrsta biljaka i životinja, očuvana su izvorna staništa jelena običnog (C. elaphus). Istraživanje je trajalo šest lovnih godina, od 2004/2005 do 2009/2010. Za istraživanje su se koristili podaci uzeti sa srednjedobnih i zrelih mužjaka (5 i više godina starih mužjaka). Vrijednost rogovlja se promatrala kroz sljedeće odlike jelenskog rogovlja: masa rogovlja, ukupna duljina grane, duljina paroška srednjaka i broj parožaka. Lovna 2007/2008.g. pokazala se s vrijednostima promatranih odlika signifikantno viša u odnosu na 2004/2005., 2005/2006 i 2006/2007, dok u odnosu na 2008/2009. i 2009/2010.g. promatrane vrijednosti nisu signifikantne, ali su više, što je u biološkom smislu jednako važno. S obzirom da su mjere gospodarenja bile tijekom godina istraživanja jednake, razlog je potražen u klimatsko – hidrološkim čimbenicima staništa. Iz hidroloških izvješća vidljivo je da je redovno proljetno plavljenje rijeke Dunav izostalo tijekom 2007. godine, što je tijekom ostalih godina bio slučaj. Srednja mjesečna temperatura tijekom najhladnijih mjeseci krajem 2006.g. i početkom 2007.g., nije bila uobičajeno ispod nule, već su se srednje mjesečne vrijednosti kretale od 2,9 °C do 8,4 °C (studeni, prosinac, siječanj i veljača). To su ujedno bile i maksimalne zimske temperature tijekom 10–to godišnjeg razdoblja, a i najmanji broj hladnih dana (<0,0 0C) tijekom ta četiri mjeseca (35). Količina oborina u prva tri mjeseca 2007.g. nalazila se nešto iznad prosjeka (142 l), no tijekom travnja i svibnja bila je i do tri puta manja nego tijekom ostalih godina istraživanja (45 l). Broj dana sa snijegom je tijekom najhladnijih mjeseci 2006.g. i 2007.g. (studeni, prosinac, siječanj i veljača) iznosio 2 dana s najvišom visinom sinjega od 1 cm, dok je tijekom 2007.g. u prvih pet mjeseci bilo više sunčanih sati nego u ostalim godinama istraživanja, a posebno se to odnosi na mjesec travanj kada je rast i razvoj rogovlja najintenzivniji. Na temelju navedenog, razvidno je kako su vrijednosti mjerenih parametara rogovlja bile najviše u lovnoj 2007/2008. godini radi izrazito povoljnih klimatskih i hidroloških prilika u vremenu značajnom za rast i razvoj rogovlja.Habitat is defined as a set of natural resources and conditions present in a given area that ensures the stability of the population that it inhabits. Antlers of Cervidae family are an example of fast growing tissues and the only organs of the mammals capable of complete regeneration. Each year the antlers are discarded and each year the new set of antlers are grown. This is called a cycle of antler growth and it is closely associated with the reproductive cycle, hormonal processes, climate and hydrological factors. Climatic and hydrological factors can influence directly through air temperature, precipitation (rain, snow), ground cover (rain, snow), sunlight hours (photoperiod) and hydro levels. Climatic and hydrological factors can influence indirectly through vegetation as a source of food. The aim of this paper is to link climate and hydological factors with the developement level of red deer antlers. The research area is periodically flooded parts near the rivers of Danube and Drava and it lies in the northeastern part of Republic of Croatia, on the border with Hungary and Serbia. At this unique natural areas one can find habitats for many species of plants and animals and it also represents an preserved habitat of red deer (Cervus elaphus). The study lasted for six hunting years – from 2004/2005. to 2009/2010. For this current study the data were taken from middle aged and mature stags (five and more years old). Total of 382 stags were measured. The value of antlers were observed through the following traits of red deer antlers: antler weight, total lenght of branches, lenght of tird tine and the number of tines. Hunting year 2007/2008. showed values of observed characteristics significantly higher than hunting years of 2004/2005., 2005/2006. and 2006/2007, as compared to hunting year of 2008/2009. and 2009/2010. observed values were not significantly higher but they were higer and that is in a biological sense equally important. The management measures were the same throught the years of research. Hydrological report showed that regular spring flooding of the Danube river failed in year 2007. and that was not the case during the other years of research. It would be normal that the average monthly temperature during the coldest months for this habitat was below zero but during the end of 2006. (November and December) and in the beginning of 2007. (Januar and Februar) the average temperature was from 2,9 to 8,4 °C above zero. That was the maximum temperature during the winter in 10 year period and that was winter with the least number of cold days (<0,0 °C) (35 days during these four months). Rainfall in the first three monts of 2007. were slightly above average (142 l) but during April and May the level of rain was up to three time lower in the relation to the other years of research. Number of days with snow was only two days during the coldest months of 2006. and 2007. and the height of snow cover for this two days was 1 cm. In the first five months during 2007. there were more sunshine hours than in other years of research, especially during the month of April when the growth and developement of antlers is most intense.Based on the results presented in the text above the values of measured antler traits were highest in huntig year 2007/2008. and that was because of extremely favorable climatic and hydrological conditions in a significant time for antler growth and developement. The results from this research can be a guidance for future prediction of red deer antler developement in a sence of creating management measures

Jelen obični (Cervus elaphus L.) - prva prekretnica razvoja rogovlja

Selection of males is based on two main parameters, degree of physical development (body weight) and the stage of secondary sexual characteristic development - antlers. Antlers can be characterized as a weapon which reflects the age, body weight and physiological condition. In particular, antler development is an indicator for selection of yearlings and young males too. Selection in age class „young males“ (age 3-5 years) is crucial for managing male side of red deer population. In this age class young males require a lot of energy because they experience, both skeletal and physical development. In this age class it is important to mention that important elements of antlers appear - tines and possible royal. The research was conducted in the Baranja Danube area from the fenced unit of the hunting area in the same nutritional and habitat conditions. Cast antlers of 13 males were measured during their life (individual approach). After the data processing special attention was given to the „young males“ age class. Trend of growth for all the observed parameters appeared. What occurred is the so-called first significant „jump - milestone“ of antler development. Significant development of antlers in young males appear in the fifth year of their life when the young males reach the required physical and skeletal development. Thus, development of antlers can’t jeopardize parallel operations of other body processes.Odabir kod mužjaka temelji se na dvama glavnim parametrima, stupnju tjelesnoga razvoja (tjelesna masa) i stupnju razvoja sekundarne spolne osobine - grana rogovlja. Rogovlje se može okarakterizirati kao oružje na kojemu se odražava dob, tjelesna masa i fiziološko stanje. Stupanj je razvoja rogovlja standard odabira kod grla tijekom rasta i razvoja, posebno kod godišnjaka, ali i mladih mužjaka. Dobni razred „mladi mužjaci“, starosti 3-5 godina presudan je prilikom odabira kod muškoga dijela populacije jelenske divljači. U tome dobnome razredu mladi mužjaci zahtijevaju dosta energije zbog svoga i skeletnoga i tjelesnoga razvoja. Jednako tako se u tome dobnome razredu pojavljuju važni elementi grane rogovlja, parožak srednjak i jednostruko ili višestruko razdvajanje završetka grane. Istraživanje je obavljeno na području baranjskoga Podunavlja, u ograđenome dijelu lovišta, u kojem su isti hranidbeni i stanišni uvjeti. Obrađene su odbačene grane 13 mužjaka tijekom godina njihovoga života iz ograđene jedinice dijela lovišta (individualni pristup). Nakon obrade podataka, posebna se pažnja poklonila dobnome razredu „mladi mužjaci“. Utvrđeno je kako je u tome dobnome razredu prisutan trend rasta svih promatranih odlika. No, jednako je tako utvrđena i dob kada dolazi do prvoga tzv. „skoka“, odnosno značajne razlike u razvoju rogovlja u odnosu na prethodnu godinu života jedinke. Značajan razvoj rogovlja kod mladih mužjaka događa se u petoj godini života, kada mladi mužjaci dostignu potreban tjelesni i skeletni razvoj te razvojem rogovlja ne mogu ugroziti usporedo odvijanje ostalih tjelesnih procesa u organizmu

Lišajevi otoka Krka (Sjeverni Jadran, Hrvatska)

A list of 137 lichen mycota taxa from the island of Krk is presented, including 18 species new to island of Krk. The list is based on literature records and field work carried out in 2001 and 2002 year. For each taxon, references on localities and substrate are given, and comparison of taxa composition between island of Krk and island of Rab has been made.U radu se daje popis 137 svojti lišajeva zabilježenih za otok Krk, uključujući 18 vrsta zabilježenih po prvi puta. Popis je izrađen prema navodima iz literaturnih izvora i terenskih istraživanja provedenih 2001. i 2002. godine. Za svaku svojtu daju se podaci o nalazištu i podlozi. Učinjena je i usporedba sastava svojti između otoka Krka i otoka Raba

Mogu li elementi ocjene trofeja poslužiti kao populacijski indeksi u cervida?:Primjer na jelenu običnom iz brdskog područja Panonske nizine

The most frequently utilized population quality indices in cervids were a fluctuating asymmetry or a branch length in yearlings. Nevertheless, unlike bovids, there has not been a reliable quality index so far that could also be applied at a later age. Therefore, an application reliability testing pertaining to certain elements of trophy measurement for the sake of difference detection between the cohorts was performed on a sample numbering 225 trophies of red deer stags from 11 cohorts. Although each of the nine trophy variables tested has succeeded in finding certain differences, the most reliable are the overall trophy value and circumferences (circumference of coronets, lower beam circumference and upper beam circumference). Since various trophy evaluation systems have been applied in the world, the implementation of the overall trophy value is limited only to the trophies evaluated pursuant to the CIC system. Hence, the most reliable indices are those based upon circumferences.Kod cervida je izbor praktičnog populacijskog indeksa složeniji nego u bovida. Rogovlje nose uglavnom mužjaci (postoje i vrste kod kojih su oba spola šuta) i ono uglavnom predstavlja lovački trofej te je težište lovnog gospodarenja u većini zemalja usmjereno proizvodnji tog derivata. Stoga je i za očekivati da su se populacijski indeksi u cervida trebali razvijati upravo na bazi pojedinih elemenata izmjere trofeja (rogovlja). Za očekivati je kako u uvjetima prihrane cervida ne bi smjelo biti velikih razlika u kohortama neke populacije. No, postavlja se pitanje koji je od populacijskih indeksa dovoljno “osjetljiv” u prepoznavanju razlika. Budući da ocjenjivanje rogovlja ima relativno dugu tradiciju u srednjoj Europi, u posljednje vrijeme postavlja se pitanje da li je podloga ocjenjivanja isključivo predmet lovačkih nadmetanja ili izmjerene vrijednosti elemenata ocjene trofeja mogu poslužiti za procjenu kvalitete populacije. Stoga je svrha ovoga rada ispitati može li se trofejna snaga upotrijebiti kao populacijski indeks.Istraživanje je provedeno na trofejima jelena običnog iz državnog lovišta “Garjevica”, koje se nalazi u središnjem dijelu panonskog područja Hrvatske u istočnom dijelu Moslavačke gore (Fig. 1) Za analizu su uzimani podaci iz trofejnih listova rogovlja jelena običnog ocijenjeni prema pravilima CIC-a: duljina grana, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg grane između nadočnjaka i srednjaka (donji opseg) opseg grane između srednjaka i krune (gornji opseg) masa rogovlja, broj parožaka i trofejna vrijednost. Dob jelena određivana je brojanjem naslaga zubnog cementa na prvom donjem kutnjaku (M1). Na temelju godine odstrela (ili uginuća) jelena i procijenjene dobi, određivana je godina u kojoj je grlo oteljeno (kohorta). Nakon toga je načinjena usporedba kohorti za svaku vrijednost spomenutih elemenata ocjene trofeja, kao i za ukupnu trofejnu vrijednost.Rezultati analize kovarijance pokazali su kako s obzirom na parametar (indikator), broj otkrivenih razlika među kohortama varira (Tablica 1 do 9). Najviše signifikantnih razlika u kohortama moguće je otkriti trofejnom vrijednošću (35 od 55, 64 %), gornjim opsegom (35 razlika, 64 %), opsegom vijenaca (34 razlika, 62 %), masom rogovlja (31 od 55, 56 %) i donjim opsegom (30 od 55, 55 %). Parametrima duljina moguće je otkriti nešto manje razlike. Najmanje razlika otkriveno je duljinom srednjaka (15 od 55, 27 %), a nešto više duljinom grane i duljinom nadočnjaka (29 od 55, 53 %), dok je s pomoću broja parožaka broj otkrivenih razlika bio najmanji – svega 16 (29 %). Broj kvalitativnih skupina koje je svaki pojedini parametar uspio prepoznati varira od 4 do 8. Kako se broj skupina bazira na broju ustanovljenih signifikantnih razlika, što je više pronađenih razlika uporabljivost nekog parametra trebala bi biti viša. Međutim, pomoću mase rogovlja dobiveno je 8 skupina koje se uglavnom međusobno signifikantno ne razlikuju. Mali broj skupina dobiven primjenom duljine srednjaka i broja parožaka nije uspio jasno izdvojiti najbolje kohorte, tako da je u kategoriju “najboljih” stavio i neke osrednje (1992 i 1993). Stoga bi se kao indikator procjene kvalitete populacije u budućnosti mogla koristiti ukupna trofejna vrijednost, ali i opsezi (opseg vijenaca, donji i gornji opseg) budući da su kao kvalitetnije kohorte uspjeli izdvojiti iste kohorte – 1994, 1995, 1996 i 1997.Rezimirajući rezultate naših istraživanja, može se reći kako su uglavnom potvrđene razlike u razini gospodarenja jelenom običnim u istraživanom lovištu. Kohorte s početka intenzivnog gospodarenja (druga polovica 1980-ih i početak 1990-ih godina) imaju niže vrijednosti parametara od kohorti koje su došle na svijet tijekom intenzivnog gospodarenja (sredina 1990-ih godina 20. stoljeća.)

The lichen flora of Risnjak National Park (Croatia)

This paper lists 80 lichen taxa recorded for Risnjak National Park. Among the listed species, Candelariella reflexa, Chaenotheca brunneola, Placynthiella icmalea, Usnea diplotypus and Usnea subfloridana have been already first reported for Croatia. The field survey was carried out at 14 collection sites in the periods 1997–1998 and 2001–2002. Floristic composition, life form spectrum and substrate preferences are described. The most numerous genera are Cladonia, Pertusaria, Lecanora and Peltigera. Lichens growth on 16 various substrates, among which the deciduous trees, Acer pseudoplatanus and Fagus sylvatica dominate. The alliance Lobarion pulmonariae, consisting of some rare and old-forest indicator species, is present within the area

DEA 1.1. krvne grupe hrvatskih autohtonih pasmina pasa: posavskog goniča i tornjaka.

The study included 60 clinically healthy dogs of two Croatian indigenous breeds: the Posavaz Hound and the Tornjak Hound. Their ages ranged from 2 months to 8 years. Determination of blood group DEA 1.1. (Dog Erythrocyte Antigen) was performed using tests based on serological agglutination reaction. The blood of dogs that showed a positive reaction to the blood group DEA 1.1., intensity of agglutination (low, medium and strong) was determined. The Posavaz Hound breed showed 60% of dogs positive for DEA 1.1. group, and the Tornjak Hound breed showed 53.3% positive. In the Tornjak Hounds the strongest positive reaction was found for the largest number of individuals (56.3%), while in the Posavaz Hound breed for most individuals the lowest positive response was determined (55.6%). The strongest intensity of reaction was found in Tornjak Hound females and the lowest in Posavaz Hound males. Using Kruskal-Wallis and Chi-square tests no statistical difference was determined between the positive reaction intensity of Posavaz and Tornjak Hound DEA 1.1. blood groups.Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 60 klinički zdravih pasa dviju hrvatskih autohtonih pasmina: posavski gonič (15 ženki i 15 mužjaka u dobi od 7 mjeseci do 8 godina) i tornjak (18 ženki i 12 mužjaka u dobi od 2 mjeseca do 7 godina). Uzorak krvi uzet je iz krvne žile v. cephalica u epruvete s EDTA antikoagulansom. Nakon vađenja krvi određena je moguća reakcija autoaglutinacije, koja je u svim uzorcima bila negativna. Određivanje krvne grupe DEA 1.1. (Dog Erythrocyte Antigen) obavljeno je pomoću serološkog testa RAPIDVET®-H (Canine DEA 1.1., dms/agrolabo products ag Neuhausen am Rheinfall, Switzerland), temeljenog na serološkoj reakciji aglutinacije koja nastupa kada eritrociti pasa koji sadrže DEA 1.1. antigen dođu u dodir s mišjim monoklonskim protutijelima. U krvi pasa koji su pokazali pozitivnu reakciju na krvnu grupu DEA 1.1., određena je jakost aglutinacije (slaba, srednja jak i jaka). Utvrđeno je 60% pozitivnih pasa na DEA 1.1. grupu u posavskog goniča, a 53,3% u tornjaka. Jaka reakcija zabilježen je u 56,3% pasa pasmine tornjak, dok je većina pozitivnih pasa pasmine posavski gonič imala slabu reakciju (55,6%). Najjača reakcija utvrđena je u ženki tornjaka, a najslabija u mužjaka posavskog goniča. Primjenom Kruskal-Wallis i Hi kvadrat testa nije utvrđena statistički značajna razlika