Istraživanje nivoa olova u zraku i u ljudima u sad

The concentration of Lead in the ambient atmosphere was determined it 59 sampling sites in eight American cities during 12-month periods during 1968-71. Nineteen sampling sites had existed in 1961-62. The concentration of lead in the blood of specific well-defined populations Iiving in proximity to air sampling stations was also determined. Higher blood lead levels were associated with urban, as opposed to suburban, residence. and with smoking, as opposed to non-smoking. There was no significant concordance between the ranking, by site, of mean as lead levels and that of mean blood lead levels prevalent in the sampled populations. This observation suggests that factors other than the atmospheric lead level ace of .relatively greater importance in determining the blood lead levels in population groups.Poslije istraživanja nazvanog »Proučavanje u tri grada« (Philadelphia, Cincinnati i Los Angeles) željelo se nakon višegodišnjeg razdoblja ova istraživanja proširiti i rezultate usporediti te su stoga provedena »Istraživanja u sedam gradova«, Svrha je istraživanja bila utvrditi da li se nivo atmosferskog olova povećao nakon 8-godišnjeg razdoblja, zatim da se utvrdi koja je koncentracija olova na mjestima koja ranije nisu bila obuhvaćena i da se utvrdi kakav je odnos olova u krvi odabranih populacijskih skupina i koncentracija olova u zraku u dotičnim područjima. Osim spomenutih mjesta odabrani su još New York, Washington, Chicago, Houston i New Mexico. U toku 12-mjesečnog razdoblja uzimani su uzorci zraka sa 59 mjesta i određivana je koncentracija olova u njima. Iz blizine 11 mjesta gdje su se uzimali uzorci selekcionirano je po otprilike 150 do 200 žena od kojih je 6 skupina bilo iz urbanih sredina a 5 iz predgrađa. Da bi se utvrdila eventualna razlika muškaraca i žena, odabrane je još 80 muževa jedne skupine žena. Svim odabranim ispitanicima uzeti su uzorci krvi mjerena je koncentracija olova u njima. U po 20 osoba iz svake skupine sakupljana je mokraća i stolica tijekom 10 uzastopnih dana i određivana je količina olova kako bi se utvrdio udio olova što je u organizam ušlo ingestijom. Koncentracije olova u zraku kretale su se od 0,14 µg/m3 (Los Alamos) do 4,55 µg/m3 (Los Angeles). Nivo olova u krvi kretao se od 12,5 do 20,5 µg/100 ml. U pušača i bivših pušača nivo olova u krvi bio je veći negoli u predgrađima. Međutim, može se zaključiti da na nivo olova u krvi ne utječe samo atmosfersko olovo, već da i drugi činioci igraju vjerojatno još veću ulogu. U muškaraca je razina olova u krvi bila nešto veća nego u žena, ali tome nije bilo uzrok pušenje ili drugačiji hematokrit a prihvatljivo tumačenje nije nađene, iako je moguće da je tome uzrok različita količina konzumirane hrane. Iz ovih istraživanja proizlazi da su količine olova što su ih ispitanici unijeli u organizam ingestijom znatno manje, otprilike 100 µg/dan, od onih što se navode u literaturi (300 µg/dan). Nije utvrđena zavisnost koncentracije olova u krvi i dobi ispitanika. Koncentracija olova u zraku bila je veća na 14 od 19 mjesta gdje su mjerenja ponovljena nakon 8 godina