36 research outputs found
PREPORUKE I ZAKLJUÄCI RADIONICA
PREPORUKE I ZAKLJUÄCI RADIONIC
Od urednice broja (Editorial)
Kao doprinos obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se 10. listopada 2006. godine obilježava veÄ petnaestu godinu zaredom, u ovom broju pokrenuli smo temu mentalno zdravlje. Pokrenuli smo je da nas podsjeti na naÅ”u odgovornost u kreiranju zdravog druÅ”tva, da slogan Ā«nema zdravlja bez mentalnog zdravljaĀ» ne ostane samo slogan, da rijeÄi zapisane u dokumentu Vlade RH: Plan zdravstvene zaÅ”tite RH koje prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, lijeÄenje i rehabilitaciju duÅ”evnih bolesti definiraju kao potrebu stanovniÅ”tva od posebnog interesa za Hrvatsku pretvorimo u akciju, da nas podsjeti da se naÅ”e nade za buduÄnost temelje na stvaranju ozraÄja u kojem Äe se razvijati zdrave, kreativne liÄnosti koje vjeruju u dostojanstvo, slobodu, ljubav, solidarnost i meÄuovisnost ljudi
Osvrt na prvu godinu provoÄenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke u Zagrebu
S 500 novih sluÄajeva raka dojke godiÅ”nje (stopa 119,7/100.000) i gotovo 200 smrtnih sluÄajeva (47/100.000), prema zadnjim raspoloživim podacima, rak dojke u Zagrebu nastavlja biti najÄeÅ”Äi rak u žena po incidenciji i mortalitetu.Dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke na standardno europsko stanovniÅ”tvo viÅ”a je za Zagreb (30,6/100.000) od prosjeÄne stope za Hrvatsku (25,1/100.000) za sve dobi i za dob do 64 godine (15,9/100.000 prema 14,6/100.000) (Slika 1 i 2). Pa iako je posljednjih godina vidljiv blago silazni trend u mortalitetu u Zagrebu tek uvoÄenjem organizirane, dokazano uÄinkovite metode ranog otkrivanja mamografijom oÄekujemo znaÄajno smanjenje smrtnosti od raka dojke u godinama koje slijede. Kako se pola svih novootkrivenih sluÄajeva raka dojke javlja u dobnoj skupini izmeÄu 50 do 69 godina, u toj dobi kvalitetni skrining može reducirati mortatlitet gotovo 30 %
Depresija, vodeÄa bolest naÅ”eg doba (Depression, The Leading Disease of Our Age)
Depresija, bolest koja spada u najÄeÅ”Äe psihiÄke poremeÄaje danaÅ”njice, stara je Ā Ā koliko i ÄovjeÄanstvo. Ubraja se u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, pa tako joÅ” u Starom zavjetu kralj Å Ā aul opisuje iskustvo depresije koje mu je ublaživao David svirajuÄi harfu. Poznata je i Hipokratova humoralna teorija nastanka melankolije, a 1621. godine engleski sveÄenik Robert Burton u Ā Anatomy of melancholy Ā opisuje u detalje psiholoÅ”ke i socijalne uzroke povezane s melankolijom. Samo ime depresija dolazi od latinske rijeÄi depressum i znaÄi potiÅ”tenost. Po nekim miÅ”ljenjima ulazimo u doba melankolije, buduÄi da se uÄestalost depresije izrazito poveÄala tijekom druge polovine 20. stoljeÄa i nažalost, joÅ” uvijek se poveÄava