HIDROGEOKEMIJSKE KARAKTERISTIKE IZVORA SV. IVAN U ISTRI, HRVATSKA

In addition to geological, hydrogeological investigations and groundwater tracing, detailed surveying of the groundwater quality is becoming particularly important for environmental impact monitoring on karst aquifers. Groundwater quality data contain two types of information i.e. the natural chemistry of water and its modifications caused by antropogenic impacts. The method of results presentation as well as the importance of water quality surveying particularly with respect to the indicators showing its natural chemistry, are shown here exemplified by the St. Ivan spring in Istria, Croatia. Natural chemistry of the groundwater is a consequence of hydrogeochemical facies, and it is used here for interpretation of spring generating conditions and the origin of groundwater. Results obtained so far confirm that the extent of recharge area of the spring change in dependence of the hydrological conditions. Hydrogeochemical characteristics of the spring are presented graphically in the form of correlation diagrams showing major groundwater parameters, saturation conditions and trends of particular parameters as a function of time.Za promatranje utjecaja okoliša na krške vodonosnika, uz geološka, hidrološka i hidrogeološka istraživanja, te trasiranje podzemnih voda postaje posebice važno proučavanje i detaljno snimanje kakvoće podzemnih voda. Podaci o kakvoći podzemne vode u sebi sadrže dvije vrste informasija od kojih se jedna odnosi na njezin prirodni kemijski sastav, a druga na njezinu promjenu uslijed antropogenog utjecaja. Način prikazivanja rezultata i značaj snimanja kakvoće vode, i to posebice onih pokazatelja koji izražavaju njezin prirodni kemijski sastav prikazan je na primjeru izvora Sv. Ivan u Istri. Prirodni kemijski sastav podzemne vode posljedica je hidrogeokemijskog facijesa, pa su tako na osnovi njega interpretirani uvjeti pojavljivanja izvora i porijeklo vode, a polučeni rezultati ukazali su da se i površina priljevnog područja izvora mijenja ovisno o hidrološkim uvjetima. Hidrogeokemijska obilježja izvora prikazana su grafički, i to u vidu korelacije osnovnih parametar u podzemnoj vodi, uvjeta zasićenosti, te kretanja određenih parametara u funkciji vremena

Injuries of the tarsometatarsal joints: treatment and outcome [Lisfrancova ozljeda]

Between January 2005 and May 2009, a total of 26 patients, 21 males and 5 females, were admitted for treatment of Lisfranc lesion. All patients were radiologically evaluated and classified according to the criteria proposed by Myerson: 5 (19.2%) patients had a type A injury, 2 patients (7.7%) presented with a type B1 injury, 17 (65.4%) sustained the most common type B2 injury and 1 (3.8%) patient suffered from a type C1 and C2 injury. Taking radiological and clinical findings in account, fifteen patients were elected for operative treatment and eleven patients were treated conservatively. According to type of fracture we established three groups; in group I metatarsal fracture was found in fourteen (53.9%) patients, group II with phalangeal fracture in three (11.5%) cases, whereas in group III nine (34.6%) patients sustained combined metatarsal, navicular and, most commonly, a cuneiform fracture. Using the American Orthopedic Foot and Ankle Society (AOFAS) midfoot scoring scale and SF-36 questionnaire, the functional outcome was assessed. The mean value for age distribution was 42.7 +/- 13.2 years and the mean follow up was 27.9 +/- 12.4 months. A p value < 0.005 was regarded as statistically significant for the analysis of the results. We found by means of SF 36 questionnaire a statistically significant difference in the role limitation due to existence of pain (p = 0.04) and poor general health (p = 0.013) in the group of patients that sustained combined foot fracture. The purpose of this study is to assess the treatment of Lisfranc injuries in our patients, according to SF36 and AOFAS criteria, clinical outcome was evaluated. In the group I the mean AOFAS score was 74.0 +/- 9.1 and in the group II it reached 72.0 +/- 5.2 signifying fair outcome! Poor outcome was present in the group III with mean AOFAS score 67.1 +/- 9.0. All unstable injuries require surgery. Clinical outcome is highly dependent on the restoration of normal anatomic alignment

GENEZA TERMALNO-MINERALNIH VODA U OKOLICI ILIDŽE, BOSNA I HERCEGOVINA

The springs of thermal-mineral waters (TMWs) of Ilidža near Sarajevo appear at the transition of the Central and Inner Dinarides of Bosnia and Herzegovina, at the overthrust front of the Bosnian Flysch and the far southeastern part of Sarajevo-Zenica Tertiary Basin. The wider area of Ilidža is composed of Mesozoic and Cenozoic deposits. The genesis of the TMWs of Ilidža was determined from the structural-tectonic relationships and hydrogeological features of the terrain, as well as from the analysis of hydrogeochemical indicators and isotopic compositions of water and gases. Hydrogeochemical methods included analysis of the hydrocarbon indicators, ionic ratio calculations and genetic classifications. The primary aquifer of TMWs of Ilidža are Permian-Triassic sediments with gypsum and anhydrites, and secondary aquifers are Triassic carbonates and alluvial deposits. The temperature of the TMWs resulted from the interaction of infiltration depth of atmospheric water and the geothermal gradient. Static pressure in the lenses of Permian-Triassic deposits and the dynamic factors of TMWs, moving and ascending through porous rocks over long distances under extremely high pressures, contributed as well. The TMWs are of atmospheric origin and had no interaction with the atmospheric or surface waters since the year of 1953. TMWs are formed in the Upper Pleistocene, at the time of the cold climate within the epoch. Sulphates in TMWs originated from the Permian-Triassic evaporites. H2S is produced under sulphate reducing conditions and CO2 is produced from metamorphosed carbonates.Izvori termomineralnih voda Ilidže kod Sarajeva pojavljuju se na prijelazu vanjskih i unutarnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini, tj. u čelu navlake bosanskoga fliša i krajnjemu jugoistočnom dijelu sarajevsko-zeničkoga kenozojskog bazena. Geneza termomineralnih voda Ilidže povezana je s geološkim strukturama, strukturno-tektonskim i hidrogeološkim značajkama terena padina Igmana i jugozapadnoga dijela sarajevskoga bazena. Šire područje Ilidže izgrađeno je od naslaga paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, a najvažnije tektonske strukture nastale boranjem, rasjedanjem i horizontalnim kretanjem jesu sinklinala Igman, busovačka rasjedna zona, uzdužni i poprečni rasjedi, Durmitorska navlaka i navlaka Blažuj – Lokve – Krupa. Složenost geotektonskoga sklopa širega područja Ilidže uvjetuje određene hidrogeološke značajke, te su na osnovi propusnosti izdvojene propusne i nepropusne stijene. Propusne stijene podijeljene su na: (1) propusne stijene međuzrnske; (2) propusne stijene pukotinske i (3) propusne stijene kavernozno-pukotinske propusnosti. Termomineralne vode Ilidže prvotno su nakupljene u permsko-trijaskim naslagama odakle uzlazno dotječu u trijaske karbonate i aluvijalne naslage, koje predstavljaju drugi vodonosnik gdje su termomineralne vode zahvaćene u brojnim bušotinama. Za određivanje geneze termomineralnih voda na području Ilidže uporabljeni su uzorci termomineralne vode s mjesta prirodnoga pražnjenja vodonosnika: izvor terma Ilidža te bušotina (PP-1, B-3a, IB-1, IB-2, IB-10 i B-10a) putem kojih se danas drenira vodonosnik. Prema sadašnjemu stupnju istraženosti i poznavanja geološke građe, strukturno-tektonskih i hidrogeoloških značajki terena, hidrogeokemijskih pokazatelja te podataka izotopskih ispitivanja utvrđeno je kako je temperatura termomineralnih voda Ilidže posljedica dubine infiltracije atmosferskih voda i geotermalnoga gradijenta, statičkih pritisaka u lećama permsko-trijaskih naslaga uslijed diferencijacije u zoni Busovačkoga rasjeda i dinamičkih faktora u fazi kretanja i ascendencije termomineralnih voda kroz šupljikave stijene na velikim udaljenostima te pod vrlo visokim tlakom. Termomineralne vode atmosferskoga su podrijetla te nisu bile povezane s atmosferskim ili površinskim vodama nakon 1953. godine. Starost termomineralnih voda varira od 13593 do 32937 godina. Nakupljene su tijekom gornjega pleistocena, u vrijeme glacijala. Sulfati u termomineralnim vodama potječu od evaporitnih (gipsno-anhidritnih) naslaga perma i trijasa, a u reduktivnim uvjetima iz sulfata je nastao H2S. CO2 ima podrijetlo u metamorfozi karbonatnih stijena u dubljim dijelovima Zemljine kore

Od zagrebačkog potresa 2020. do novoga zagrebačkog muzeja 2023. - Hrvatski prirodoslovni muzej

Hrvatski prirodoslovni muzej djelovao je u palači Amadeo od siječnja 1868. sve do razornog zagrebačkog potresa u ožujku 2020. Nakon potresa utvrđene su manje pukotine na pročelju, dok su u unutrašnjosti palače uz pukotine na zidovima i nadvojima prizemlja koje ne ugrožavaju stabilnost zgrade, na prvome i drugome katu zabilježena oštećenja na nekim zidovima, nadvojima i spojevima drvenih stropova i zidova gdje su morala biti izvedena podupiranja. Od fundusa najteže je stradao dio u stalnome postavu, dijelu koji je izložen u povijesnim vitrinama, i u pojedinim čuvaonicama gdje je pohranjena građa u staklenim cilindrima. U potresu je oštećena muzejska građa iz 15 zbirki, ukupno 229 predmeta. Kako je muzej prije potresa ušao u projekt sveobuhvatne obnove zgrade, građa je evakuirana u prostor novih muzejskih čuvaonica u Petruševcu gdje se trenutno nalazi i većina stručnih djelatnika. Početak rekonstrukcije očekuje se krajem 2021

Od zagrebačkog potresa 2020. do novoga zagrebačkog muzeja 2023. - Hrvatski prirodoslovni muzej

Hrvatski prirodoslovni muzej djelovao je u palači Amadeo od siječnja 1868. sve do razornog zagrebačkog potresa u ožujku 2020. Nakon potresa utvrđene su manje pukotine na pročelju, dok su u unutrašnjosti palače uz pukotine na zidovima i nadvojima prizemlja koje ne ugrožavaju stabilnost zgrade, na prvome i drugome katu zabilježena oštećenja na nekim zidovima, nadvojima i spojevima drvenih stropova i zidova gdje su morala biti izvedena podupiranja. Od fundusa najteže je stradao dio u stalnome postavu, dijelu koji je izložen u povijesnim vitrinama, i u pojedinim čuvaonicama gdje je pohranjena građa u staklenim cilindrima. U potresu je oštećena muzejska građa iz 15 zbirki, ukupno 229 predmeta. Kako je muzej prije potresa ušao u projekt sveobuhvatne obnove zgrade, građa je evakuirana u prostor novih muzejskih čuvaonica u Petruševcu gdje se trenutno nalazi i većina stručnih djelatnika. Početak rekonstrukcije očekuje se krajem 2021

YIELD ASSESSMENT FOR BLATO WELL FIELD, ISLAND OF KORČULA

Za vodoopskrbu zapadnog dijela otoka Korčule koristi se podzemna voda koja se zahvaća iz vršnog dijela karbonatnog vodonosnika u Blatskom polju pomoću četiri zdenca s ukupnom izdašnošću od 65 l/s. U godinama s ispodprosječnom količinom oborina dolazi do povećanja saliniteta u crpljenoj vodi. U cilju procjene raspoloživih količina podzemne vode te njihovog optimalnog korištenja provedena su hidrogeološka istraživanja koja su obuhvatila analizu podataka dnevnih mjerenja razina podzemne vode, sadržaja klorida, padalina i crpnih količina, zatim određivanje hidrogeoloških značajki vodonosnika, površine sliva te izradu bilance. Ustvrđeno je da je na području polja okršenost naslaga relativno slaba, odnosno mogućnost uskladištenja ograničena. Zalihe podzemnih voda su ograničene i direktno ovise o količini oborina. Na površini sliva od 22 km2 količina padalina od 700 mm godišnje predstavlja kritičnu vrijednost koja podmiruje današnju potrošnju vode u ljetnim mjesecima, uz uvjet da preko 70 % oborine padne u hladnijem dijelu godine kada je isparavanje manje. Postojeći eksploatacijski kapacitet ovog crpilišta koristi kompletne zalihe podzemne vode i nema mogućnosti zahvaćanja dodatih količina. Režim crpljenja tijekom ljeta treba ujednačiti na način da crpke rade kontinuirano kroz 24 sata, manjim kapacitetom, a dodatne količine treba osigurati iz drugih izvora.Water supply of the western part of the Island of Korčula relies on groundwater abstracted from the top layer of a Carbonate aquifer located in the Blatsko Polje field at four wells with total yield of 65 l/s. In years when the rainfall is above average, the pumped water salinity increases. Hydrogeological investigations were carried out in order to assess the available groundwater quantity and its optimum harnessing. The investigations included analysis of data on daily measurements of the groundwater tables, chloride content, rainfall and pumping rates, determination of hydrogeological characteristics of the aquifer, catchment area, and development of water balance. It was determined that karstification of deposits in the field (polje) is rather low, namely that water storage capacities are limited. The groundwater reserves are limited and directly related to rainfall rates. With catchment area of 22 km2 , rainfall rate of 700 mm a year is a critical amount, which covers the present water demand during the summer season provided over 70 % of rainfall has fallen during the colder period of year, when evaporation is less intensive. The current well-field yield exhaust the complete groundwater reserves and there is no possibility of tapping any additional amounts. The pumping regime during the summer season should be balanced by round-a-clock operation of all pumps at lower rates, while additional water quantities should be supplied from other sources

Novi prostor čuvaonica fundusa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja - čuvaonice prirodoslovne građe za 21. stoljeće

Hrvatski prirodoslovni muzej smješten je na Gornjem gradu u Zagrebu, na adresi Demetrova 1. Zbog planirane rekonstrukcije i dogradnje muzejske zgrade (spomeničke baštine – Palače Amadeo) te novoga stalnog postava koji su projektirali Radionica arhitekture, Arhingtrade i Ured ovlaštene arhitektice Vanje Ilić potrebno je preseliti cjelokupan fundus i prostorije za prihvat te stručnu i znanstvenu obradu građe na novu lokaciju. Kako muzej baštini i vodi brigu o 1,5 milijuna reprezentativnih prirodnina, nove čuvaonice neće omogućiti samo adekvatnu pohranu fundusa, već će se time stvoriti dodatan prostor za prihvat novog fundusa, a zahvaljujući karanteni i prostorima za njihovu sveobuhvatnu muzeološku obradu sa znanstvenom analizom, omogućit će se suvremeni pristup obradi građe u reprezentativnom prostoru

ASSESMENT OF ANTHROPOGENIC EFFECTS ON THE STRMEC WELL FIELD GROUNDWATERR (ZAGREB, HRVATSKA)

Multivarijantne statističke metode "Cluster analiza i "Multidimensional scaling" analiza pokazale su da se pjezometri unutar zaštitnih zona crpilišta Strmec s obzirom na pokazatelje antropogenog zagađenja mogu grupirati u tri "cluster-a" ili grupe. Rezultati tih analiza omogućili su procjenu utjecaja odlagališta otpaga Trebež na podzemnu vodu crpilišta Strmec."Principal component" analiza odredila je najznačajnije makro i mikro komponente koje su ili koje mogu biti posljedica antropogenog zagađenja. Analiza vremenskih serija podataka ("Time series analysis") pokazala je trendove najznačajnijih komponenata.The multivariate statistic methods: the cluster analysis and the Multidimensional scaling analysis showed the grouping of piezometers within sanitary protection zones in the three clusters, concerning the indexes of anthropogenic pollution. The results of the analysis provided the eveluation of the influences of the waste depository Trebež on the ground water of the Strmec well field. The principal component analysis revealed the most important macro and micro components, which are or could be the consequence of the anthropogenic pollution. The Time series analysis showed the trends of the most important components

Examining erosion resistance of ceramics for electrical engineering applications

In this research, two non-destructive testing (NDT) methods, thermal vision analysis and image analysis, were implemented for monitoring the surface changes- erosion of mullite based ceramic samples in conditions of cavitation exposure. Thermal imaging analysis was focused on determining temperature line profile at the end of the cavitation experiment. Image analysis is a powerful tool for quantification of degradation level caused by different impacts and conditions. Based on the results of image analysis, the degradation level during the testing was determined, as well as number of formed pits with their characteristics (average diameter and area). The results performed by both methods were discussed in order to obtain optimal procedure that should be followed for estimating degradation caused by cavitation erosion