Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih - Hrvatska 2002/2003

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih - Global Youth Tobacco Survey (GYTS) prvi put je provedeno u Hrvatskoj školske godine 2002/2003 i obuhvatilo je 5032 učenika u dobi od 13 do 15 godina. Nositelj istraživanja bio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koordinator za Hrvatsku dr. Tanja Ćorić. U školama istraživanje su proveli djelatnici Službi za školsku medicinu županijskih zavoda za javno zdravstvo. Materijalna sredstva osigurala je   Svjetska zdravstvena organizacije, stručnu podršku Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) iz Atlante (SAD). Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH omogućilo je izdavanje publikacije s rezultatima ovog istraživanja koje se u cijelosti nalazi na internet adresi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:  http://www.hzjz.hr

Umrli u Hrvatskoj u 2003. godini

Prema podacima o umrlima Državnog zavoda za statistiku u 2003. godini je umrlo je   52.575 ljudi čije je stalno prebivalište ili boravište bilo na području RH. Među njima je   50,4% muškaraca i 49,6% žena. U 2003. godini porasla je stopa mortaliteta na 1000 stanovnika s 11,4 na 11,8, jer se povećao broj umrlih za 3023

Mortalitetna statistika

Vitalna statistika je temeljni izvor podataka koji se koristi za proučavanje promjena u prirodnom kretanju stanovništva i njegovu razvoju. Sustav vitalne statistike se definira kao ukupan proces prikupljanja podataka pri građanskim evidencijama (administrativni izvori podataka) koji se odnose na specifične vitalne događaje: rođenja, posvojenja, vjenčanja, razvode i smrti. Evidencija vitalnih događaja se može definirati kao evidencija koja se odnosi na pojedinca od njegovog početka do kraja života. Istraživanje o umrlim osobama je kontinuirano i sustavno prikupljanje informacija vezanih uz evidenciju događaja smrti koje je regulirano odgovarajućim zakonima svake države.1Važnost kontinuirane evidencije vitalnih događaja posljednjih godina naglašava i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja je 2003. godine objavila da više od četvrtine svjetske populacije ima nekompletnu i nedostatnu registraciju vitalni događaja rođenja i smrti i/ili nedostatnu mortalitetnu statistiku. Cjelokupno područje Afrike, Jugoistočne Azije i Srednji Istok nemaju podatke o umrlima jer ne postoji sustav evidencije vitalnih događaja. To uključuje i Indiju i Kinu koje provode registraciju rođenih i umrlih samo na odabranim područjima svojih država (sample vital registration system). 2Važnost evidencije vitalnih događaja za određivanje osnovnih zdravstvenih pokazatelja (stope nataliteta, mortaliteta, dojenačke i maternalne smrtnosti, prirodnog prirasta) i zdravlja stanovništva neke zemlje naglašava ugledni časopis The Lancet, koji je toj temi posvetio cijeli broj od studenog 2007. godine objavljivanjem četiri članka zajedničkog naslova „Who Counts“. Nezamislivo je da manje od jedne trećine svjetskog stanovništva ima točne podatke o broju rođenih i umrlih. Autori ovih članaka to nazivaju „skandal nevidljivosti“ koji je neprihvatljiv u 21. stoljeću i to najbolje opisuje rečenica na naslovnici časopisa: „Too many people, especially the poor, are never counted; they are born, and live and die uncounted and ignored“.

Unaprjeđenje kvalitete statistike uzroka smrti u Hrvatskoj - Projekt "MB PHARE 2006 - komponenta 16 (COD)" (Quality Improvement of Causes of Death Statistics)

Stjecanjem statusa kandidata Hrvatska je putem pristupnog programa „Multy-Beneficiary Statistical Cooperation Programme in 2006 for Bulgaria, Croatia, Romania and Turky“ (MB PHARE-2006) Darovnicom Europske zajednice (EU) dobila   sredstva za provedbu potrebnih pravnih, gospodarskih i institucionalnih reformi koje će osigurati ujednačavanje statističkog sustava sa standardima EU. Program sadrži 21 statističko istraživanje (komponentu) za čiju je provedbu odgovoran Državni zavod za statistiku (DZS) temeljem Ugovora s Europskim uredom za statistiku (EROSTAT). Za provođenje projekata koji se odnose na statistička istraživanja u zdravstvu DZS je odabrao Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) koji je sukladno Ugovoru o suradnji preuzeo odgovornost za provođenje svih planiranih aktivnosti. HZJZ provodi aktivnosti vezane za tri komponente programa: „Improvement   of Health Care Statistics (non expenditure) – 14 HCS; Implementation of the European Health Interview Survey (EHIS )- 15 EHIS; Quality Improvement of Causes of Death Statistics – 16 COD.   Projekti su započeli u siječnju ove godine i traju 12 odnosno 18 mjeseci

Mortalitetna statistika

Vitalna statistika je temeljni izvor podataka koji se koristi za proučavanje promjena u prirodnom kretanju stanovništva i njegovu razvoju. Sustav vitalne statistike se definira kao ukupan proces prikupljanja podataka pri građanskim evidencijama (administrativni izvori podataka) koji se odnose na specifične vitalne događaje: rođenja, posvojenja, vjenčanja, razvode i smrti. Evidencija vitalnih događaja se može definirati kao evidencija koja se odnosi na pojedinca od njegovog početka do kraja života. Istraživanje o umrlim osobama je kontinuirano i sustavno prikupljanje informacija vezanih uz evidenciju događaja smrti koje je regulirano odgovarajućim zakonima svake države.1Važnost kontinuirane evidencije vitalnih događaja posljednjih godina naglašava i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja je 2003. godine objavila da više od četvrtine svjetske populacije ima nekompletnu i nedostatnu registraciju vitalni događaja rođenja i smrti i/ili nedostatnu mortalitetnu statistiku. Cjelokupno područje Afrike, Jugoistočne Azije i Srednji Istok nemaju podatke o umrlima jer ne postoji sustav evidencije vitalnih događaja. To uključuje i Indiju i Kinu koje provode registraciju rođenih i umrlih samo na odabranim područjima svojih država (sample vital registration system). 2Važnost evidencije vitalnih događaja za određivanje osnovnih zdravstvenih pokazatelja (stope nataliteta, mortaliteta, dojenačke i maternalne smrtnosti, prirodnog prirasta) i zdravlja stanovništva neke zemlje naglašava ugledni časopis The Lancet, koji je toj temi posvetio cijeli broj od studenog 2007. godine objavljivanjem četiri članka zajedničkog naslova „Who Counts“. Nezamislivo je da manje od jedne trećine svjetskog stanovništva ima točne podatke o broju rođenih i umrlih. Autori ovih članaka to nazivaju „skandal nevidljivosti“ koji je neprihvatljiv u 21. stoljeću i to najbolje opisuje rečenica na naslovnici časopisa: „Too many people, especially the poor, are never counted; they are born, and live and die uncounted and ignored“.

Umrli u Hrvatskoj u 2003. godini

Prema podacima o umrlima Državnog zavoda za statistiku u 2003. godini je umrlo je   52.575 ljudi čije je stalno prebivalište ili boravište bilo na području RH. Među njima je   50,4% muškaraca i 49,6% žena. U 2003. godini porasla je stopa mortaliteta na 1000 stanovnika s 11,4 na 11,8, jer se povećao broj umrlih za 3023

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih - Hrvatska 2002/2003

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih - Global Youth Tobacco Survey (GYTS) prvi put je provedeno u Hrvatskoj školske godine 2002/2003 i obuhvatilo je 5032 učenika u dobi od 13 do 15 godina. Nositelj istraživanja bio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koordinator za Hrvatsku dr. Tanja Ćorić. U školama istraživanje su proveli djelatnici Službi za školsku medicinu županijskih zavoda za javno zdravstvo. Materijalna sredstva osigurala je   Svjetska zdravstvena organizacije, stručnu podršku Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) iz Atlante (SAD). Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH omogućilo je izdavanje publikacije s rezultatima ovog istraživanja koje se u cijelosti nalazi na internet adresi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:  http://www.hzjz.hr

Sources of information for indicators of mortality and morbidity of cardiovascular diseases.

The indicators of health condition and providing medical protection are necessary for making assessment of health condition at the level of population, improvement of the healthcare system and making health-related and political decision with an aim to improve the citizens’ health. Qualitative and reliable original data is necessary for the preparation of indicators. According to the indicators of mortality and morbidity, cardiovascular diseases (CVD) are the prioritized public health problem in Croatia. They are the major cause of mortality, in men with a share of 42.6% and in women with a share of 56.4% in total mortality. In CVD hospital morbidity, they are represented in men in the first place with a share of 14.9% and in women, they take the second place with a share of 12.5% in total number of hospitalizations. Totally, more women die of CVD and men die of CVD more frequently at younger age, however, women are hospitalized less frequently

Mortality patterns in Southern Adriatic islands of Croatia: a registry-based study

Aim To investigate the mortality patterns on the Southern Adriatic islands of Croatia and compare them with those in two, mainly coastal, mainland counties. Methods In this registry-based study we used the official mortality register data to analyze the mortality patterns on seven Croatian islands (Brač, Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet, Šolta, and Vis) and Pelješac peninsula in the 1998-2013 period and calculated the average lifespan, life expectancy, and standardized mortality ratios (SMR). We compared the leading causes of death with those in the mainland population of two southernmost Croatian counties. Results The average lifespan of the island population was 3-10 years longer for men and 2-7 years longer for women than that on the mainland. All-cause SMRs were significantly lower for both men and women on Korčula, Brač, Mljet, and Pelješac but significantly higher for women on Šolta (1.22; 95% confidence intervals 1.07-1.38). The leading causes of death on the islands were cardiovascular diseases, with higher percentages in men and lower in women in comparison with those on the mainland. There were no substantial differences in the life expectancy at birth. Conclusions Despite longer lifespan, lack of differences in life expectancy at birth suggests that the recent generations of islanders no longer show beneficial mortality patterns, possibly due to diminishing adherence to the Mediterranean diet and lifestyle. Restoring the traditional lifestyles is a public health priority, with the ultimate aim of reducing inequalities and improving the health of island inhabitants