Narodni zdravstveni list (People´s health journal)

Prvi broj Narodnog zdravstvenog lista, u izdanju Zavoda za zaštitu zdravlja, izašao je iz tiska 7. travnja 1958. godine, na Dan zdravlja, kao mjesečnik za zdravstveno prosvjećivanje. Na stranicama velikoga novinskog formata razmatrao je široku zdravstvenu problematiku radi informiranja i poučavanja svojih čitatelja. Suradnici su bili pretežno zdravstveni radnici: liječnici, zdravstveni tehničari, medicinske sestre, ali i prosvjetni radnici, psiholozi i drugi. Tematika je bila usmjerena na preventivne mjere radi kolektivne zaštite narodnog i individualnog zdravlja.S godinama izlaženja sadržaj lista se mijenjao u skladu s napretkom struke i novinama u zdravstvu. Pisalo se o zaraznim bolestima koje su tada bile vodeći javnozdravstveni problem, o razvoju zdravstvene službe, otvaranju novih zdravstvenih objekata, počecima uporabe ultrazvuka i lasera u medicini. Aktualnost je bila odlika lista od početka njegova izlaženja. članci su uvijek bili primjereni vremenu i razvoju zdravstva i medicinske znanosti.

Narodni zdravstveni list - dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture

Prvi broj Narodnog zdravstvenog lista, izdavača Zavoda za zaštitu zdravlja, izašao iz štampe na Dan zdravlja 7. travnja 1958. godine, kao mjesečnik za zdravstveno prosvjećivanje. Na svojim stranama velikog novinskog formata tretirao je široku zdravstvenu problematiku sa ciljem informiranja i educiranja svojih čitatelja. Suradnici su bili pretežno zdravstveni radnici: liječnici, zdravstveni tehničari, medicinske sestre, ali i prosvjetni radnici, psiholozi i drugi

(Dis)organization of Palliative Care as a Potential Quality-of-Life Issue in the Senior Population – Croatian Experiences

This paper analyses the current situation in the Croatian health-care system, with special emphasis on the (dis)organization of palliative care within the public health, more precisely gerontology context. Namely, population world-wide is getting older, that is both a statistical and an everyday-medical fact. Today we consider citizens after the age of 65 as the elderly, with a tendency to move the age-limit to 75 years. Croatia on the matter swiftly follows global trends, while literature points to the fact that an increase in the elderly population dictates the need for an organized system of palliative care and hospice building. Although we can not ignore the fact that children can become palliative care patients, we can conclude that these are predominantly elderly patients. In fact, aproximately half of patients - users of palliative care - have some type of oncological diagnosis, a significant number of patients suffers from dementia, stroke or heart failure. As for the Primorsko-goranska county and the City of Rijeka, they show similar trend, as can be illustrated with data from the 2011 census, when the share of citizens over 65 years in the population of Primorsko-goranska county reached 18,91%, and in the population of the City of Rijeka 19,74%. Thus, one of the main quality-of-life issues in the Croatian senior population is the (dis)function of the palliative medicine/care system. Practice, namely, shows that there has still been no implementation. In particular, palliative medicine is not yet recognized as a speciality or sub-speciality, standards and norms for this activity are not set, palliative care is still not included in the system of obligatory health insurance, and as far as the national strategy of health policy for the area of palliative care, Croatian Government at its meeting held on 27th December 2013 finally adopted the "Strategic Plan for Palliative Care of the Republic of Croatia for the Period 2014-2016". Exactly because we are a decade behind European standards (Reccommendation Rec (2003) 24 of the Committee of Ministers to member states on the organization of palliative care), it is more than legitimate to place this subject at the centre of the current Croatian gerontology interest

Poster 11. - Prevencija i rano otkrivanje osteoporoze u žena Primorsko-goranske županije

Prikaz programa: “Prevencija i rano otkrivanje osteoporoze u žena Primorsko-goranske županije“. Osteoporoza je prepoznata kao javnozdravstveni problem zbog modernog načina života (neadekvatna prehrana, nekretanje). Ciljevi programa doprinose smanjenju razvoja osteoporoze te zdravijem i kvalitetnijem životu

Seventyfive years since the Foundation of the World Health Organization: a Review of the Role of Andrija Štampar — the „Balkan Bear“ and the initiator of Rijeka\u27s Public Health History

Svjetska zdravstvena organizacija, posebno koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva Ujedinjenih naroda, ima izniman značaj u razvoju i unaprjeđenju javnog zdravstva na globalnoj razini te ove godine slavi 75 godina svog postojanja. Jedan od njezinih suosnivača i prvi predsjednik bio je Andrija Štampar. On je postavio deset glavnih postulata koji su i danas izrazito relevantni u kontekstu modernog javnozdravstvenog djelovanja. Do danas, Svjetska zdravstvena organizacija postigla je iznimne uspjehe na globalnoj razini, od usko usmjerenih, poput eradikacije velikih boginja, do sveobuhvatnijih, poput uvođenja Integrirane strategije vođenja dječjih bolesti. Donosimo pregled postignuća Andrije Štampara i Svjetske zdravstvene organizacije uz njihove današnje odjeke.The World Health Organization, a special United Nations public health coordinatig body h a vital role in global public health development and improvement is celebrating its 75th anniversary. One of its founders and its first president was Andrija Štampar who created its 10 main postulates that are still extremely relevant. Until today, the World Health Organization has achieved extraordinary global feats, from narrowly focused ones, such as smallpox eradication, to wider-aiming ones, such as the implementation of the Integrated Management of Childhood Illness strategy. We review the achievements and modern ripples of Andrija Štampar and the World Health Organization