Testing the applicability of the Altman\u27s Z-score model for predicting bankruptcy in the Republic of Croatia

Altmanov Z-score jedan je od najpoznatijih modela za predviđanje poslovnih poteškoća odnosno stečaja. Cilj ovog rada je testirati Altmanov Z-score model i utvrditi u kojoj je mjeri primjenjiv u predviđanju stečaja u Republici Hrvatskoj. Testirani ukupni uzorak sa Zagrebačke burze sastojao se od 52 poslovna subjekta, od čega 26 koji su otvorili stečaj i 26 sa stabilnim poslovanjem, te je isti promatran u ukupnom vremenskom razdoblju 2007.–2016. Budući da se testirani uzorak sastojao i od poslovnih subjekata koji ne pripadaju proizvodnom sektoru, u istraživanju je korišten Altmanov revidirani Z\u27\u27-score model. Osim testiranja uspješnosti istog, u radu su se nastojali prilagoditi ponderi Z\u27\u27-score modela primjenom višestruke diskriminantne analize u cilju dobivanja modela koji će biti prilagođeniji hrvatskom tržištu. Radi prisutnosti multikolinearnosti nisu sve varijable zadržane u modelu, te je dobiven model koji ima slabiju uspješnosti od Z\u27\u27-score modela. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da je Altmanov Z\u27\u27-score primjenjiv na hrvatskom tržištu, ali se preporuča koristiti ga kao dodatni, a nikako kao osnovni pokazatelj za predviđanje stečaja.Altman`s Z-score model is one of the well-known financial ratios whose purpose is reflected in the possibility of predicting bankruptcy for businesses. The aim of this paper was to test Altman\u27s Z-score model in order to determine whether the model is applicable in the bankruptcy forecasting on the example of Croatian companies. The analysed and tested sample from the Zagreb Stock Exchange was consisted of 52 companies which were divided into two samples: 26 companies which were financially stable and 26 companies that went bankrupt. Sample was observed over the time period 2007–2016 and it was consisted of businesses that do not belong only to the manufacturing sector, therefore it was used Altman\u27s revised Z\u27\u27- score model. Beside analysing its performance, authors in this paper tried to adjust the weights of the Z\u27\u27- score model by applying multiple discriminant analysis in order to obtain a model that would be more tailored to the Croatian market. Due to the presence of multicollinearity, not all variables could be retained, and a model with lower performance was obtained. The results of this research indicates that Altman\u27s Z\u27\u27-score is applicable in the Croatian market, but it is recommended to use it only as an additional, not basic indicator for predicting bankruptcy

Određivanje prisutnosti gram-negativnih bakterija u zraku dvaju odgajališta prasadi

Farm environments represent a source of gram-negative bacteria and endotoxins that generate the significant health risk of developing respiratory diseases in farm workers and animals. The aim of this study was to conduct a quantitative analysis of gram-negative airborne bacteria and their correlation with the total number of mesophilic bacteria and environmental parameters (temperature, humidity, air velocity, ammonia and carbon dioxide). Air sampling was conducted in two swine nursery buildings. The average values of the total number of mesophilic bacteria were 76×103 and 99×103 CFU/m3, while the range of gram-negative bacteria were 14103 and 22×103 CFU/m3 in both pig houses. The average concentration of gram-negative bacteria was approximately 18-22% in comparison with the total number of mesophilic bacteria. The number of total mesophilic and gramnegative bacteria was significantly lower in House 1 than in House 2 (P = 0.05). In both houses, there was no significant correlation between bacteria count and environmental parameters (P>0.05), except for a small negative correlation between gram-negative bacteria count and air velocity (r = -0.48, P = 0.05). The most prevalent species in both pig houses was Escherichia coli. The number of gram-negative bacteria in both swine houses exceeded recommended threshold limit values.Stočne farme kao glavni izvor gram-negativnih bakterija i endotoksina predstavljaju velik rizik za pojavu bolesti dišnoga sustava ljudi i životinja. Cilj istraživanja bio je odrediti prisutnost gram-negativnih bakterija u zraku u odnosu na ukupan broj mezofilnih bakterija i njihovu povezanost s mikroklimatskim čimbenicima (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, amonijak i ugljični dioksid). Bakteriološko uzorkovanje zraka provodilo se u dva odgajališta svinja. Prosječne vrijednosti ukupnoga broja mezofilnih bakterija bile su 76×103 i 99×103 CFU/m3, te gram-negativnih bakterija 14×103 i 22×103 CFU/m3. Prosječne vrijednosti gram-negativnih bakterija iznosile su od 18 do 22% u odnosu na ukupni broj mezofilnih bakterija. Koncentracija mezofilnih i gram-negativnih bakterija bila je statistički značajno niža u odgajalištu 1 u odnosu na odgajalište 2 (P = 0,05). U oba odgajališta nije ustanovljena statistički značajna povezanost između broja mezofilnih i gram-negativnih bakterija te mikroklimatskih pokazatelja (P>0,05), osim male ali statistički značajne korelacije između gramnegativnih bakterija i brzine strujanja zraka (r = -0,48, P = 0,05). Najčešće izdvojena vrsta u oba odgajališta prasadi bila je E. coli. U oba odgajališta prasadi navedene koncentracije gram-negativnih bakterija prelazile su preporučene dozvoljene vrijednosti u zraku

Higijenizacija svinjskog tekućeg gnoja s ekološki prihvatljivim dezinficijensom, kompleksom vodikova peroksida i iona srebra.

Liquid fraction of pig slurry sampled at the site of drainage into an aerobic lagoon was treated with a hydrogen peroxide-based disinfectant with silver ions for catalytic action in order to define a hygienically acceptable substrate according to its organoleptic, physicochemical and especially microbiologic properties, intended for environmental disposal. In the in vitro experiment using substrate mixture with the disinfectant at a final concentration of 2%, time of action of 1 hour, and efficacy control at 24 hours, the following results were observed: the dark, turbid, green-brown, malodorous slurry samples turned light and the intensity of malodour declined substantially. The concentration of ammonium ions and nitrite decreased significantly (P99% reduction in their number. The results obtained in the study pointed to efficient hygienization with hydrogen peroxide and silver ions, rendering pig slurry a more acceptable substrate to be disposed of into the environment.Uzorci tekuće frakcije svinjskog tekućeg gnoja uzeti na mjestu utoka u aerobnu lagunu bili su obrađeni dezinfekcijskim pripravkom na osnovi vodikova peroksida uz katalitičko djelovanje srebrnih iona. To je učinjeno radi dobivanja higijenski prihvatljivijeg supstrata za spuštanje u okoliš glede organoleptičkih, fizikalno-kemijskih te osobito mikrobioloških svojstava. U pokusu in vitro mješanjem supstrata s dezinficijensom u koncentraciji 2% i djelovanju od jednog sata te provjerom učinkovitosti nakon 24 sata dobiveni su sljedeći rezultati: tamni, mutni, zelenosmeđi uzorci tekućeg gnoja neugodnog mirisa postali su svjetliji, a jačina neugodna mirisa bitno se smanjila. Koncentracija amonijevih iona značajno se snizila (P<0,01), također i koncentracija nitrita (P<0,05), a može se pretpostaviti da se zbog oksidacije povećala koncentracija nitrata (P<0,05). Oksidacijskim procesima u gnoju značajno (P<0,01) je smanjena biokemijska potrošnja kisika (BPK5), ali vrijednost 1992,50 ± 244,59 mg O2/L još je uvijek ekološki neprihvatljiva za utok u vodotoke. Smanjio se postotak suhe tvari i sedimentacije (P<0,05), a pH se neznatno povećao, dok su sadržaj organske tvari i elektroprovodljivost ostali u istim granicama. Značajno je smanjen (P<0,01) broj mezofilnih i ukupnih koliformnih bakterija. Uspješnost dezinfekcije iskazana kao log10 faktor redukcije (RF) iznosila je za mezofile 3,23, a za ukupne koliforme 3,12 što predstavlja redukciju njihova broja veću od 99%. Dobiveni rezultati upućuju na učinkovitu higijenizaciju vodikovim peroksidom i srebrnim ionima nakon koje tekući gnoj postaje prihvatljiviji supstrat za ispuštanje u okoliš

Epizootiološke značajke retrovirusnih infekcija mačaka na području grada Zagreba

Feline immunodeficiency virus (FIV) and feline leukaemia virus (FeLV) are among the most common infectious diseases of cats and have a global impact on the health of domestic cats. Both viruses belong to the Retroviridae family and like other members of this family they are associated with lifelong infection after integration of the proviral DNA into the host cell genome. Prevalence data are necessary to define the risk factors, and prophylactic, management, diagnostic and therapeutic measures for stray and owned sick cats. In this study 324 domestic cats were tested with commercially available assays. The tested cats were divided into two groups, stray and owned sick cats. The overall percentage of seropositives for FIV infection was 18.51% and the prevalence for FeLV infection was 14.50%. FIV prevalence ranged from 13.13% in stray cats up to 20.88% within the sick owned cat group. The prevalence for FeLV infection was 6.06% in stray cats and 18.22% among sick owned cats. Regarding FIV infection, our study confirmed a significantly higher percentage of seropositives for male cats, as well as for sexually intact ones within the sick owned group. Males were significantly more likely to have positive results for both retroviral infections. The study confirmed the high rate of retroviral infections in cats from the Zagreb urban area. Males, sexually intact ones, and territorial aggression are predisposing factors for FIV infection, but not for FeLV. Preventive measures should include identification and segregation of infected cats, castration of outdoor male cats, and vaccination.nfekcije virusom mačje imunodeficijencije i virusom mačje leukemije pripadaju među najčešće zarazne bolesti mačaka i znatno utječu na njihovo zdravlje. Oba virusa pripadaju porodici Retroviridae. Kao i ostali virusi iz iste porodice, uzrokuju perzistentnu infekciju ugradnjom provirusne DNK u genom domaćina. Podaci o proširenosti obiju infekcija nužni su za utvrđivanje čimbenika rizika zaraze, mjera prevencije te dijagnostičkih metoda i postupaka sa zaraženom životinjom. Za potrebe ovog istraživanja pretražena su ukupno 324 uzorka pune krvi mačaka komercijalno dostupnim dijagnostičkim testovima. Pretraživane mačke podijeljene su u dvije skupine, slobodnoživuće mačke i bolesne mačke koje imaju vlasnika. Od ukupnog broja pretraženih mačaka infekciju mačjim virusom imunodeficijencije dokazali smo u 18.51 % mačaka, dok je infekcija virusom mačje leukemije dokazana u 14,50 % pretraženih životinja. Proširenost infekcije mačjim virusom imunodeficijencije potvrđena je u 13,13 % mačaka unutar skupine slobodnoživućih mačaka, dok je 20,88 % bolesnih mačaka koje imaju vlasnika bilo pozitivno na istu zaraznu bolest. S druge strane, 6,06 % slobodnoživućih mačaka te 18,22 % bolesnih mačaka koje imaju vlasnike bilo je zaraženo virusom mačje leukemije. Istraživanje potvrđuje statistički značajnu proširenost virusa mačje imunodeficijencije u muških jedinki posebno onih nekastriranih. Muške jedinke također imaju statistički veću mogućnost zaraze obama retrovirusima. Provedeno istraživanje dokazuje visoku proširenost retrovirusnih infeckcija među mačkama na području grada Zagreba. Utvrđeni čimbenici rizika zaraze virusom imunodeficijencije uključuju muški spol, nekastrirane muške jedinke te slododno držanje mačaka. Ti čimbenici rizika nisu dokazani za infekciju mačjim virusom leukemije. Mjere sprečavanja širenja obiju retrovirusnih bolesti uključuju testiranje mačaka, izdvajanje i izolaciju zaraženih, kastraciju muških mačaka te imunoprofilaksu izloženih jedinki