2 research outputs found
Invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji (Uredba 1143/2014) prisutne u Hrvatskoj
Regulation 1143/2014 on the prevention and management of the introduction and spread of invasive alien species creates the framework for the prevention, minimization, and mitigation of the harmful effects of invasive alien species on biodiversity in the European Union. Commission Implementing Regulations 2016/1141 and 2017/1263 delivered the list of invasive alien species of Union concern (āthe Union listā). Out of 49 species on the Union list, 17 species are present in Croatia. They include five plants (Plantae), three crustaceans (Crustacea), two freshwater fishes (Actinopterygii), one reptile (Reptilia), one bird (Aves), and five mammals (Mammalia). Their systematics and biology, native and introduced range, history of introduction, introduction pathway to Croatia, impact in the introduced range, including any known impacts in Croatia, are presented. Furthermore, their distribution in Croatia, based on the available data, is shown on the distribution maps.Uredba 1143/2014 o sprjeÄavanju i upravljanju unoÅ”enja i Å”irenja invazivnih stranih vrsta odreÄuje okvir za sprjeÄavanje, svoÄenje na najmanju moguÄu mjeru i ublažavanje Å”tetnih uÄinaka invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost u Europskoj uniji. Provedbenim uredbama Komisije 2016/1141 i 2017/1263 donesen je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (āUnijin popisā). Od ukupno 49 vrsta na Unijinom popisu, 17 vrsta je prisutno u Hrvatskoj. One ukljuÄuju pet biljaka (Plantae), tri raka (Crustacea), dvije slatkovodne ribe (Actinopterygii), jednog gmaza (Reptilia), jednu pticu (Aves) i pet sisavaca (Mammalia). Ovdje predstavljamo njihovu sistematiku i biologiju, prirodno podruÄje rasprostranjenosti i podruÄje unosa, povijest unosa, putove unosa u Hrvatsku, utjecaj u podruÄju unosa, ukljuÄujuÄi i poznate utjecaje u Hrvatskoj. TakoÄer, njihova rasprostranjenost u Hrvatskoj, temeljem dostupnih podataka, prikazana je kartama rasprostranjenosti
Povezanost upalnih parametara i infekcija krvi uzrokovanih multirezistentnim Gram negativnim bakterijama kod COVID-19 pozitivnih bolesnika lijeÄenih u jedinici intenzivnog lijeÄenja ā retrospektivna studija jednog centra
Objectives: During the COVID-19 pandemics we have seen in critically ill COVID-19 patients treated in the intensive care unit the parallel outbreak of multidrug resistant Gram-negative bacteria bloodstream infections, mainly Acinetobacter baumannii and Klebsiella pneumoniae. Methods: We conducted a retrospective cohort single-center study. The aim was to investigate the incidence, etiology and impact of intensive care unit bloodstream infections in COVID-19 patients admitted to the COVID-19 intensive care unit with a known burden of multidrug resistance and to evaluate the possibility that inflammatory parameters levels measured at two different time points of treatment can early predict multidrug resistant Gram-negative bacteria bloodstream infections and enable timely beginning of bacterial targeted antimicrobial therapy. Results: Our study confirmed that procalcitonin values of 2,46 mcg/L and neutrophil/lymphocyte ratio of 28,9 could be a reliable indicators for high risk stratification of multidrug resistant Gram-negative bacterial infection origin in critically ill COVID-19 patients (Mann Whitney U test, P=0,02). Conclusion: Monitoring dynamic shift of inflammatory parameters in critically ill COVID-19 patients could reliably help clinician to recognize the multidrug resistant Gram-negative bacteria bloodstream infections and start with the antimicrobial therapy in a timely manner.Cilj istraživanja: Tijekom COVID-19 pandemije uoÄili smo kod kritiÄno bolesnih COVID-19 pozitivnih bolesnika lijeÄenih na odjelu intenzivne njege paralelno izbijanje infekcija krvi uzrokovanih multirezistentnim Gram negativnim bakterijama, uglavnom Acinetobacter baumannii i Klebsiella pneumoniae. U praksi rezultati mikrobioloÅ”ke potvrde infekcija krvi zavrÅ”eni su s odreÄenom vremenskom odgodom. Stoga primarni cilj istraživanja
bio je odrediti povezanost upalnih parametara (leukociti, limfociti, neutrofili, omjer neutrofila i limfocita, C-reaktivni protein, prokalcitonin) mjerenih u dvije razliÄite vremenske toÄke (dan prijema u jedinicu intenzivnog lijeÄenja i dan nastanka infekcija krvi potvrÄenih pozitivnim hemokulturama) i nastanka infekcija krvi uzrokovanih multirezistentnim Gram negativnim. Sekundarni ciljevi istraživanja bili su istražiti uÄestalost, etiologiju i utjecaj
infekcija krvi uzrokovanih multirezistentnim Gram negativnim bakterijama na ishod lijeÄenja COVID-19 pozitivnih bolesnika. Materijali i metode: Proveli smo retrospektivno kohortno istraživanje u KliniÄkoj bolnici Dubrava na intenzivistiÄkom odjelu COVID-19 pozitivnih bolesnika u vremenskom period od 31. listopada 2020. godine do 31. ožujka 2021. godine. U istraživanju je sudjelovalo 166 COVID-19 pozitivnih bolesnika koji su zadovoljili kriterije
ukljuÄenja u istraživanje. 122 COVID-19 bolesnika imali su mikrobioloÅ”ki potvrÄenu infekciju krvi uzrokovanu multirezistentnim Gram negativnim bakterijama. Kontrolna gupa imala je 44 COVID-19 bolesnika koji nisu razvili infekciju krvi. Svi podaci bolesnika skupljali su se iz povijesti bolesti i elektroniÄke baze podataka. Rezultati: NaÅ”a studija potvrdila je cut-off vrijednosti upalnih parametara prokalcitonina od 2,46 mcg/L i omjer neutrofila/limfocita od 28,9 kao pouzdane pokazatelje stratifikacije visoko riziÄnih COVID-19 bolesnika za nastanak infekcije krvi uzrokovane multirezistentnim Gram negativnim bakterijama, Acinetobacter baumannii i Klebsiella pneumoniae (Mann Whitney U test, P=0,02). ZakljuÄak: DinamiÄki monitoring upalnih parametara sa cut-off vrijednostima proklacitonina i omjera neutrofila i limfocita u razliÄitim vremenskim intervalima u kritiÄno bolesnih COVID-19 pozitivnih bolesnika pouzdani je pokazatelj visokog rizika nastanka infekcija krvi uzrokovanih multirezistentnim Gram negativnim bakterijama koji u kliniÄkoj praksi omoguÄuje pravovremeno uvoÄenje ciljane antimikrobne terapije prije dospijeÄa mikrobioloÅ”ke potvrde