Poznavanje demencije iz perspektive učenika medicinske škole i studenata studija sestrinstva

Demencija predstavlja progresivno propadanje intelektualnih funkcija uzrokovano kroničnim bolestima mozga. S obzirom na demografske promjene koje su vidljive u starenju stanovništva, demencija postaje javnozdravstveni problem. Cilj je ovog istraživanja ispitati znanje učenika medicinske škole i studenata studija sestrinstva o Alzheimerovoj i drugim demencijama. U ovom presječnom istraživanju (N=236) sudjelovalo je 127 učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru i 109 studenata Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik o općim i specifičnim karakteristikama ispitanika. Znanja ispitanika provjerena su tvrdnjama iz Testa znanja o Alzheimerovoj i ostalim demencijama Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, koji se sastoji od deset tvrdnji na koje se odgovara s „točno“ ili „netočno“. Signifikantnost rezultata ispitana je Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilk testom. Za promatrane hipoteze u istraživanju, testiranje se provelo putem Hi kvadrat testa, Mann-Whitney U testa i Kruskal-Wallis testa. Razina znanja učenika srednje medicinske škole i studenata studija sestrinstva na Testu znanja o Alzheimerovoj i drugim demencijama iznosi x̅=7,22 , Sd=1,332; Min =3; Max=10. Učenici petih razreda srednje medicinske škole pokazuju najvišu razinu znanja (p=0,008). Međutim, kod studenata studija sestrinstva nema statističke značajnosti unutar promatranih skupina. Najviše vrijednosti dobivene su odgovorom na pitanja „Želio bi se dodatno usavršavati u skrbi za osobe s demencijom“ (x̅ =4,03; Sd=1,19,), a najniže vrijednosti dobivene su odgovorom „Osobe s demencijom imaju adekvatnu skrb i njegu u Hrvatskoj“ (x̅=2,55; Sd=0,91)

Profesionalni identitet nastavnika zdravstvene njege

Napredak u obrazovanju medicinskih sestara posebno je zabilježen posljednjih desetljeća. Obzirom na složenost poučavanja zdravstvene njege profesionalne kompetencije nastavnika zdravstvene njege predstavljaju izazov za nove kurikulume i suvremeni pristup nastavi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati identitet nastavnika zdravstvene njege. kao i čimbenike koji utječu na njegov razvoj. U istraživanju je sudjelovalo 90 ispitanika. Rezultati pokazuju da se ispitanici u prosjeku osjećaju kao da pripadaju zajednici nastavnika zdravstvene njege (M=4,14,SD=0,94), svoje nastavničke kompetencije procjenjuju visokima (M=4,08,SD=0,94), procjenjuju da ih je obrazovanje donekle pripremilo za posao (M= 3,67, SD=1,09) i često ulažu u svoj profesionalni identitet. Ulaganje nastavnika zdravstvene njege u profesionalni identitet imati će reperkusije na kvalitetu nastave, ostvarenje ishoda učenja i kvalitetu sestrinske skrbi za pacijente

Zdravstvena njega osoba starije životne dobi s kserostomijom Health care of the elderly with xerostomia

Porast udjela starijeg stanovništva jedno je od obilježja demografskog kretanjau razvijenim zemljama. Starost je doba promjene tkiva i organa. Briga za oralnozdravlje osoba starije životne dobi doprinosi općem zdravlju. Samo funkcionalnosposobna osoba starije životne dobi može biti koristan član zajednice. Kserostomijaje subjektivni osjećaj suhoće u ustima koja nastaje zbog smanjenog lučenjasline ili hiposalivacije. Uzroci kserostomije oštećenja su žlijezda slinovnica, uzimanje različitih lijekova i zračenje tumora glave i vrata. Medicinska sestra/tehničar [MS/MT] dio je multidisciplinarnog zdravstvenog tima u skrbi za oralnozdravlje osoba starije životne dobi. Intervencije MS-a/MT-a usmjerene su nazaštitu zuba, prevenciju karijesa te zaštitu mekih tkiva usne šupljine i smanjenjeosjećaja suhoće

Profesionalni identitet nastavnika zdravstvene njege

Napredak u obrazovanju medicinskih sestara posebno je zabilježen posljednjih desetljeća. Obzirom na složenost poučavanja zdravstvene njege profesionalne kompetencije nastavnika zdravstvene njege predstavljaju izazov za nove kurikulume i suvremeni pristup nastavi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati identitet nastavnika zdravstvene njege. kao i čimbenike koji utječu na njegov razvoj. U istraživanju je sudjelovalo 90 ispitanika. Rezultati pokazuju da se ispitanici u prosjeku osjećaju kao da pripadaju zajednici nastavnika zdravstvene njege (M=4,14,SD=0,94), svoje nastavničke kompetencije procjenjuju visokima (M=4,08,SD=0,94), procjenjuju da ih je obrazovanje donekle pripremilo za posao (M= 3,67, SD=1,09) i često ulažu u svoj profesionalni identitet. Ulaganje nastavnika zdravstvene njege u profesionalni identitet imati će reperkusije na kvalitetu nastave, ostvarenje ishoda učenja i kvalitetu sestrinske skrbi za pacijente

Povezanost teorije i prakse u zdravstvenoj njezi The connection between theory and practice in nursing care

Danas je sestrinstvo znanstvena disciplina utemeljena na verificiranim znanstvenim dokazima. Dokazi su zasnovani na znanstvenim spoznajama, metodama, rezultatima, hipotezama i teorijama. Kontinuitet u prikupljanju znanstveno verificiranih podataka i primjena teorija zdravstvene njege u svakodnevnoj praksi omogućili su razvoj vještina, znanja, stavova i vrijednosti koje danas predstavljaju kompetencije medicinske sestre/tehničara [MS/MT] za svrhe kvalitetnog provođenja zdravstvene njege. Stupanj kvalitete i obim kvantiteta i znanja MS/MT najvažniji je čimbenik za provođenje sigurne i učinkovite zdravstvene njege. Međutim, proces implementacije usvojenog teorijskog znanja MS/MT u uporabi svakodnevnih praktičnih vještina nailazi na teškoće, kako tijekom obrazovanja MS/MT, tako i nakon njegova završetka. Iskustva iz prakse pokazuju da MS/MT ne mogu u zadovoljavajućem obimu uporabiti usvojena teorijska znanja tijekom akademskog školovanja u izvršavanju svakodnevnih radnih aktivnosti. Znanja utemeljena na teorijama zdravstvene njege, a za svrhe uporabe u svakodnevnim radnim aktivnostima, znatno se mijenjaju u procesu rada. Razlog tomu najčešće je u vertikalnoj organizaciji zdravstvenog sustava. Ovomu treba pridodati i stalnu tendenciju upravljanja zdravstvenim ustanovama uz stalno smanjenje ekonomskih direktnih i indirektnih troškova, što katkad može uzrokovati nezadovoljavajuću uporabu zdravstvenih postupaka koji su utemeljeni na znanstvenim dokazima. Stoga MS/MT moraju iznalaziti preduvjete i metode za poboljšanje uporabe praktičnih vještina zdravstvene njege, koje svoje temelje imaju u znanstvenim teorijama

Temeljne informacije o zdravstvenoj njezi osoba s autizmom

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Simptomi autizma najčešće se javljaju u prve tri godine i ostaju prisutni do kraja života. Danas se autistični poremećaji smatraju pervazivnim razvojnim poremećajima, za što je karakteristično i pervazivno oštećenje većeg broja razvojnih područja, primjerice, socijalne interakcije i komunikacije ili javljanje stereotipnih oblika ponašanja, interesa ili aktivnosti. Takav obrazac ponašanja utječe na mogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba, te posljedično i na kvalitetu života. U povećanju razine kvalitete života osoba s autizmom i njihovih obitelji uloga medicinske sestre iznimno je važna. Kako autizam ostaje prisutan tijekom cijelog života, sestrinska skrb uključuje djelovanje na svim razinama zdravstvene zaštite kroza sve razvojne dobi života osoba s autizmom. Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje uvjeta života i percepciju osobe o vlastitoj životnoj stvarnosti. Uloga medicinske sestre u povećanju kvalitete života obitelji i osoba s autizmom temelji se na zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

Temeljne informacije o zdravstvenoj njezi osoba s autizmom Basic information about the nursing care for people with autism

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Simptomi autizma najčešće se javljaju u prve tri godine i ostaju prisutni do kraja života. Danas se autistični poremećaji smatraju pervazivnim razvojnim poremećajima, za što je karakteristično i pervazivno oštećenje većeg broja razvojnih područja, primjerice, socijalne interakcije i komunikacije ili javljanje stereotipnih oblika ponašanja, interesa ili aktivnosti. Takav obrazac ponašanja utječe na mogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba, te posljedično i na kvalitetu života. U povećanju razine kvalitete života osoba s autizmom i njihovih obitelji uloga medicinske sestre iznimno je važna. Kako autizam ostaje prisutan tijekom cijelog života, sestrinska skrb uključuje djelovanje na svim razinama zdravstvene zaštite kroz sve razvojne dobi života osoba s autizmom. Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje uvjeta života i percepciju osobe o vlastitoj životnoj stvarnosti. Uloga medicinske sestre u povećanju kvalitete života obitelji i osoba s autizmom temelji se na zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

Stavovi medicinskih sestara prema osobama s invaliditetom

Cilj: Cilj je rada ispitati stavove medicinskih sestara prema osobama s invaliditetom te utvrditi postoji li razlika u stavovima onih koje svakodnevno skrbe za osobe s invaliditetom i onih koje to rade nešto rjeđe. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 50 ispitanika. Primjenom Likertove ljestvice, komparativnom analizom distribucije frekvencija i primjenom t-testa ispituje se razlika u stavovima medicinskih sestara Centra za rehabilitaciju Sv.Filip i Jakov i Opće bolnice Zadar prema osobama s invaliditetom. Rezultati: Rezultati ovog istraživanja pokazuju neodlučne stavove medicinskih sestara prema osobama s invaliditetom koji imaju tendenciju pozitivnog usmjerenja. Pritom nema statistički značajnije razlike među ustanovama. Međutim, uočava se da među ustanovama postoji razlika u smjeru pozitivnog stava [p=0,044], procjeni mogućnosti da osobe s invaliditetom imaju djecu [p=0,048] i percepciji stresa u radu s osobama s invaliditetom [p=0,014]. U tom području uočene razlike statistički su značajne

Sestrinske dijagnoze u zdravstvenoj njezi umirućih bolesnika Nursing diagnosis in healthcare of dying patient

Jedinstvena stručna terminologija i klasifikacija sestrinskih dijagnoza uvjet je za kvalitetno provođenje zdravstvene njege. Usvajanjem procesa zdravstvene njege kao sustavnog i logičnog pristupa u dijagnosticiranju i rješavanju problema umirućih bolesnika sestrinske dijagnoze postale su bitan dio svakodnevne sestrinske prakse. Povijesno definiranje uloge medicinske sestre kao „njegovateljice bolesnika“ znači različitost uloge medicinske sestre u prevenciji (promocija zdravlja) te u kliničkoj strukovnosti pri sprečavanju komplikacija tijekom liječenja bolesnika u posljednjim danima života. Teorije zdravstvene njege nastale su uporabom specifičnog obrazovanja, stavova, iskustva i radnog okruženja medicinskih sestara koje su postupke implementirale u svakodnevnu praksu i zajedničku skrb za umiruće bolesnike. Danas, uporabom recentnih metoda/postupaka i prihvaćenosti procesa zdravstvene njege, medicinske sestre procjenjuju potrebe umirućih bolesnika, verificiraju probleme i prilagođavaju intervencije koje poboljšavaju stupanj kvalitete zdravstvene njege

Sestrinstvo u javnosti: realna slika profesije Nursing in public: a real image of the professio

Cilj: Istražiti i prikazati realnu sliku sestrinstva u općoj populaciji. Ispitati upoznatost i mišljenje opće populacije o djelokrugu rada i razini samostalnosti medicinskih sestara. Metode: U studiju je uključeno 111 ispitanika, od kojih je 46 muškog i 65 ženskog spola, prosječne životne dobi od 40,05 godina. Upotrijebljen je originalni anketni upitnik. Odgovori su analizirani s obzirom na specifičnost pitanja i područje na koje su se pitanja odnosila. Rezultati: Analiza rezultata upućuje kako opća populacija misli da dobro poznaje sestrinsku profesiju, kao i da poznaje djelokrug rada medicinskih sestara vezan uz prevenciju i promociju zdravlja. Većina ispitanika smatra da medicinske sestre trebaju samostalno izvršavati poslove vezane uz promidžbu i prevenciju zdravlja te da se trebaju više afirmirati u društvu. Rasprava i zaključci: Opća populacija je zadovoljavajuće upoznata sa sestrinskom profesijom, kao i djelokrugom rada medicinskih sestara vezanim uz prevenciju i promociju zdravlja. Može se zaključiti da je kod opće populacije prisutna pozitivna slika profesije. Međutim, za detaljnije analize i donošenje značajnijih zaključaka potrebno je kontinuirano praćenje percepcije sestrinstva u općoj populaciji na većem uzorku ispitanika i većem teritorijalnom području