Rheological properties of ultrasound treated apple, cranberry and blueberry juice and nectar

Ultrasound is non-thermal food processing technique that has been used in food processing very extensively for the last 10 years. The objective of this study was to investigate the effect of high power ultrasound and pasteurization on rheological properties (n and k) of apple, cranberry and blueberry juice and nectar. Samples were treated according the experimental design, with high power sonicator at ultrasound frequency of 20 kHz under various conditions (treatment time, temperature of sample and amplitude). Thermosonication and sonicaton of juice and nectar samples have been performed. It was found that all samples of untreated, pasteurized and ultrasonically treated apple, cranberry and blueberry juices and nectars shows non-Newtonian dilatant fluid characteristics (n > 1). The interaction of treatment time and temperature of sample (BC) and temperature (C) of sample of apple juice had statistically significant effect on flow behavior index (n) for ultrasound treated apple juice. Interaction of treatment time and temperature of sample (BC) has statistically significant effect on the flow behavior index (n) for blueberry nectar. Also, there is statistically significant effect of temperature (C) of sample on consistency coefficient (k) for ultrasound treated apple juice

Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno Hrvatskih izvorišta

Tema ovog rada je ispitivanje tehnoloških mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno hrvatskih izvorišta. Radom je uk1jučena analiza uobičajenih tehnoloških postupaka s obzirom na učin otklanjanja organskih tvari ali i laboratorijsko ispitivanje primjenjivosti tzv. naprednih oksidacijskih procesa (Advanced Oxidation Processes — AOP) na vode realnih izvorišta u sustavima vodoopskrbe. Uzeta su dva različita sustava: podzemna voda koja je karakterističan izvor vodoopskrbnih sustava panonske Hrvatske i površinska, u ovom slučaju jezerska voda, sto također predstavlja izvor za vise vodoopskrbnih sustava sjeverne Hrvatske. Kao organske tvari, razmatrane su isk1ju6ivo prirodne organske tvari, odnosno huminske tvari čija je prisutnost karakteristika promatranih sustava. Navedena laboratorijska ispitivanja su bila bazirana na mjerenju kinetike fotodegradacije organske tvari uz variranje određenih fizikalno kemijskih uvjeta procesa. U radu je dan i pregled utjecaja prirodnih organskih tvari na zdravstvenu ispravnost pitke vode, a isto tako razjašnjena je interakcija ovih tvari s određenim tehnološkim postupcima. Načinjena istraživanja su pokazala vrlo veliku primjenjivost naprednih oksidacijskih postupaka, odnosno primjenom UV zračenja uz možebitne fotokatalitičke dodatke zbiva se uspješna degradacija organske tvari. \Naročito značajan rezultat je bitno ubrzanje procesa primjenom željeza u različitim formama, sto je osobito važno kod tretmana bunarskih voda bogatih upravo željezom

Značaj određivanja SDI indeksa za ocjenu kvalitete vode

U radu se prikazuje indeks gustoće mutnoće (eng. Silt density index – SDI), koji se uobičajeno koristi kao empirijski parametar kvalitete vode za iskazivanje potencijala čepljenja membrana. Indeks se temelji na količini i karakteru suspendiranih tvari sadržanih u vodi koja se planira obrađivati membranskim uređajem. Za nekoliko prirodnih voda u Republici Hrvatskoj uspoređene su SDI vrijednosti s mutnoćom vode (NTU) i apsolutnim sadržajem suspendiranih tvari (mg/L). Osim usporedbe ovih veličina, u radu je prikazan utjecaj nekoliko tehnoloških postupaka prerade vode na spomenuta tri pokazatelja kvalitete vode

Ekološko gospodarenje otpadom

Prezentiran je globalni problem otpada, te je prikazano stanje u EU i Hrvatskoj. Objašnjena je važnost i ciljevi ispravnog, ekološki zasnovanog postupanja otpadom. Dan je primjer komunalnog sustava otoka Krka

Analiza mogućnosti opskrbe otoka Lastova pitkom vodom korištenjem LCA metodologije

U radu su analizirane četiri različite tehnologije opskrbe otoka Lastova pitkom vodom: transport pitke vode brodovima vodonoscima, transport podmorskim cjevovodom i dvije desalinacijske tehnologije – proizvodnja pitke vode iz morske vode i iz bočate vode reverznom osmozom. Godišnja potrošnja vode procjenjuje se na oko 110 000 m3. Procjena utjecaja na okoliš svake od ispitivanih tehnologija temelji se na Life Cycle Assessment (LCA) metodologiji (procjena životnog ciklusa) uz praćenje i ekonomskih aspekata. Rezultati analiza pokazuju da je optimalna tehnologija za ovaj primjer desalinacija bočate vode postupkom reverzne osmoze. Njen procijenjeni investicijski trošak iznosi oko 3.000.000 kn (oko 410.000 EUR), a uz najmanji utjecaj na okoliš ova tehnologija ima i najnižu proizvodnu cijenu vode – 6, 36 kn/m3 (0, 86 EUR/m3)

Ekonomski i ekološki aspekti recikliranja otpadne vode u industriji

U svakom proizvodom procesu za pojedine svrhe koriste se velike količine vode. To su uglavnom tehnološka, kotlovna, rashladna ili sanitarna voda sa specifičnim zahtjevima na kvalitetu koji se osiguravaju različitim postupcima prerade vode. Najveći dio ovih voda po upotrebi postaje otpadna voda koja se uz određene stupnjeve pročišćavanja ispušta u sustave javne odvodnje ili u prirodni recipijent. Ovakav, danas uobičajeni, jednosmjerni sustav gospodarenja vodom, praćen je brojnim troškovima koji uključuju nabavu sirove vode, pogonske troškove prerade vode, troškove amortizacije opreme, troškove koncesija, naknada za ispuštanje i slično. Primjenom tehnologije koja omogućuje recikliranje određenog dijela otpadne vode uspostavlja se napredni sustav gospodarenja vodom povoljnih ekoloških i ekonomskih značajki. Na specifičnom industrijskom pogonu dan je primjer uvođenja recikliranja otpadne vode kojim su bitno smanjene potrebe za sirovom vodom kao i količine vode koje se ispuštaju u recipijent. Uz opis tehnološkog postupka kojim je osigurano ponovno korištenje vode, u radu je dana i tehno-ekonomska analiza sustava. Uz ekonomske, prikazane su i glavne ekološke značajke uvođenja ovakvog sustava

Provjera radnih karakteristika ultrafiltracijske membrane pri obradi kišnice različite kvalitete

Korištenje kišnice za kućnu upotrebu nije samo nužnost u područjima van vodoopskrbnih mreža, nego sve češće izbor za podmirivanje dijela potreba za vodom zbog ekonomskih i tehničkih razloga. Primjenom ultrafiltracijskih membrana za obradu kišnice standardno se rješava problem suspendiranih tvari i mikrobiologije (Baker, 2004) pa se filtrat može koristiti za gotovo sve kućne potrebe. U radu su prezentirani rezultati obrade triju vrsta kišnice pomoću ultrafiltracijske (UF) membrane u pogledu promjene permeabilnosti tijekom filtracijskog ciklusa i mogućnosti regeneracije. Ispitivana membrana je izrađena od polietersulfona (PES) u formi vlakna s višestrukim šupljinama (engl. multibore). Kišnice se razlikuju po lokaciji prikupljanja (gradsko i prigradsko područje) i po načinu prikupljanja i čuvanja. Ustanovljen je veliki utjecaj kvalitete kišnice na radne karakteristike membranskog sustava. Kod prerade gradske kišnice pad permeabilnosti membrane šest puta je brži u odnosu na kišnicu iz prigradskog područja lošije kvalitete s obzirom na sadržaj suspendiranih tvari. Za trajan rad membranskog sustava, nužna je njegova opremljenost sustavom za čišćenje membrane