Uvodnik

Bilježi li se značajniji pad broja pušača u Hrvatskoj, unatoč svim mjerama koje se provode u borbi protiv pušenja i zakonskim okvirima? Odgovor na ovo pitanje pokušavaju dati autori na temelju rezultata rada o pušenju kod osoba pod zdravstvenim nadzorom. Radovi posvećeni ranom otkrivanju raka dojke i debelog crijeva istražuju stavove i znanje stanovništva naših županija o spomenutim bolestima. U svojim zaključcima autori naglašavaju potrebu ulaganja dodatnih napora u edukaciji i podizanju samosvijesti o prevenciji raka u cjelokupnoj zajednici. Rezultati njihova istraživanja pokazuju kako je jedan od razloga odbijanja preventivnih pregleda vjerovanje ispitanika kako nedostatak simptoma čini te preglede nepotrebnim. Ističe se primjer raka debelog crijeva kod kojeg je benefit nedovoljno iskorišten i potrebu analize čimbenika koji utječu na zdravstveno ponašanje što je od velike važnosti za razumijevanje sudjelovanja stanovništva u preventivnim aktivnostima. Rad posvećen alkoholizmu u mladih ističe preventivne aktivnosti koje imaju utjecaj na percepciju mladih o štetnosti konzumacije alkohola i koje je potrebno provoditi u suradnji sobitelji i školom. Jedan od radova posvećen je prekomjernoj tjelesnoj težini u školskoj populaciji. Broj učenika s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću u osnovnim školama iznosi visokih 30,59 %, a u srednjim 25,82%. Osim planirane pravilne prehrane i mijenjanja navika i stila života, učenike je potrebno poticati na organiziranu tjelesnu aktivnost a putem obrazovnog sustava i na povećanu satnicu nastave tjelesne i zdravstvene kulture

Uvodnik

Od 9. do 12. listopada 2014. u gradovima Slavonije – Slavonskom Brodu, Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku održan je 3. hrvatski kongres preventivne medicine i unapređenja zdravlja u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Glavna tema kongresa je bila „Hrana i prehrana“. Na Kongresu su obrađene i teme vezane za preventivu zaraznih i nezaraznih bolesti te umrežavanje u preventive. Istaknute su i dvije aktualne teme vezane uz iskustva i izazove prevencije u izvanrednim okolnostima te prijetnje i odgovor na epidemiju EBOLE.U ovom broju započeli smo s objavom sažetaka radova koji su bili prikazani usmenim izlaganjima ili u poster-sekciji, a objava sažetaka nastavit će se i u idućim brojevima

Uvodnik

Uvodnik  U ovom broju dat je detaljan prikaz mjera koje se već dulji niz godina provode u borbi protiv pušenja duhana u Hrvatskoj. Rad o epidemiologiji očnih ozljeda pruža osnovni uvid u strukturu očnih ozljeda na području Zagreba i okolice, kao i osnovni uvid u demografske i sezonske varijacije među ozljedama. U radu koji opisuje demografske promjene stanovništva Hrvatske autori su indirektno pokušali procijeniti što možemo očekivati u provedbi nacionalnih programa ranog otkrivanja raka u budućnosti. U radu o zdravstvenom stanju predškolske djece autorica se zalaže za to da unapređenje zdravstvenog i socijalnog stanja predškolske djece ostaje prioritet nacionalne zdravstvene politike. Navodi podatke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji jasno govore o manjku zdravstvenog kadra koji bi trebao brinuti za zdravlje predškolske djece. S druge strane, velik broj siromašne djece, ali i djece s invaliditetom često, zbog životnih prilika, ne može iskoristiti sve mogućnosti postojećeg zdravstvenog sustava. Nastavljamo s objavom radova studenata zdravstvenih smjerova stručnih studija i veleučilišta te grupe autora koji rade u institucijama izvan zdravstvenog sustava.                                                                                              

Od urednice broja (Editorial)

pred Vama je 17. broj Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo. Njime ulazimo u novu kalendarsku godinu u kojoj Vam želim puno zdravlja, sreće i uspjeha. Ovim redoslijedom nizale su se želje u čestitkama koje smo upućivali jedni drugima u ovo blagdansko razdoblje koje je iza nas. Zdravlje je temeljna vrijednost koju želimo jedni drugima, a koju često zanemarujemo misleći da je možemo zadržati ili unaprijediti bez osobnog ulaganja

Od urednice broja

Poštovani čitatelji, nastavljamo s prikazom zdravlja u županijama Hrvatske. Urednički tim iz Međimurske županije pripremio je prikaz stanja zdravlja, prioriteta i aktivnosti koje se provode u županiji, a koje ukazuju na širinu profesionalnih interesa i svijesti o važnosti preventive u Međimurskoj županiji. Doprinos u stvaranju ove teme dali su brojni autori iz županije, a posebice se zahvaljujem i čestitam na stručno odrađenom poslu ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije dr. Marini Payerl Pal te urednici teme dr. Diani Uvodić-Đurić. Vjerujemo da će njihovo bogato znanje i iskustvo biti dragocjeno za sve koji rade na prevenciji bolesti i promicanju zdravlja stanovništva. Otvorena je i nova tema Šećerna bolest. Zbog velikog broja osoba sa šećernom bolesti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj te trenda porasta učestalosti, šećerna bolest predstavlja važan javnozdravstveni problem današnjice. Šećerna bolest povezana je i s nizom komplikacija koje umanjuju kvalitetu života ali i uzrokuju preranu smrt. Otvaranjem nove teme želimo pridonijeti jačanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja šećerne bolesti. Zahvaljujem se autorskom timu iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac te mr.sc. Tamari Poljičanin jer bez njenog stručnog vodstva i entuzijazma otvaranje ove teme nebi bilo moguće. Prije nego Vam zaželim ugodne ljetne praznike, u ime Uredništva pozivam Vas da se i sami uključite u rad časopisa slanjem članaka za objavu, predlaganjem novih tema ali i komentara na objavljeno

Poboljšanje zdratstvenog stanja osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj je svaka šesta osoba starija od 65 godina. Vodeći uzroci smrti i pobola ove životne dobi su bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti, bronhitis, astma i druge kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerna bolest, artroze. Zbog nedostatka mehanizma financiranja preventivnih djelatnosti te zdravstveno-odgojnih akcija opća/obiteljska medicina postala je pasivna zdravstvena djelatnost u odnosu na populaciju starijih od 65 i više godina, čime se umanjuje kvaliteta života starijih osoba. Iako može biti teško promijeniti dugogodišnje životne navike, povećanjem fizičke aktivnosti i unosom više voća i/ili povrća može se mnogo učiniti na prevenciji kardiovaskularnih, malignih, i drugih kroničnih bolesti i u starijoj životnoj dobi. Planiranim aktivnostima projekta nastao bi dostupan, jeftin program koji bi motivirao i aktivno uključio starije u usvajanju i zadržavanju zdravih navika, te bi omogućio da starije osobe uživaju u svom punom zdravstvenom potencijalu, uz zadržanu samostalnost, samopoštovanje te aktivnu ulogu u društvenom životu svoje lokalne zajednice