Povezanost epistemičkih uvjerenja s ciljevima postignuća i pristupima studenata učenju matematike

Epistemička uvjerenja su uvjerenja o prirodi znanja i načinima stjecanja znanja te su važan prediktor kako procesa, tako i ishoda učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi u kolikoj su mjeri epistemička uvjerenja povezana s ciljevima postignuća i pristupima učenju matematike te utvrditi imaju li ciljevi postignuća medijatorsku ulogu u povezanosti epistemičkih uvjerenja s pristupima studenata učenju u kontekstu učenja matematike na visokoškolskoj razini. Istraživana su dva aspekta epistemičkih uvjerenja – neadaptivno uvjerenje o jednostavnosti znanja i adaptivno uvjerenje o evaluaciji znanja. Dimenzija jednostavnosti znanja odnosi se na koncepciju znanja kao kontinuuma koji nastaje akumulacijom činjenica, za razliku od poimanja znanja kao visoko povezanih i međuzavisnih koncepata, dok se evaluacija znanja odnosi na uvjerenja o tome kako se mogu provjeriti različite informacije, uključujući i korištenje dokaza. U istraživanju su sudjelovala 333 studenta prve godine elektrotehnike i računarstva koji su ispunjavali upitnik koji se odnosio na kolegij iz matematike i koji je obuhvaćao mjere epistemičkih uvjerenja, ciljeva postignuća te pristupa studenata učenju. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su uvjerenja o jednostavnosti znanja negativno, a uvjerenja o evaluaciji znanja pozitivno povezana s učinkovitim motivacijskim i kognitivnim procesima pri učenju. Pritom, u skladu s hijerarhijskim modelom ciljeva postignuća, ciljevi postignuća predstavljaju značajne medijatore odnosa epistemičkih uvjerenja i pristupa studenata učenju matematike. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je tijekom nastave važno poticati adaptivna epistemička uvjerenja ukazivanjem na vrijednost poznavanja teorije te poticanjem integracije i praktične primjene stečenih znanja

Pristupi mentorstvu u okviru procesa uvođenja učitelja u profesiju

Razdoblje uvođenja u profesiju ima ključnu ulogu za oblikovanje profesionalnog identiteta učitelja te je važno da učitelj početnik tijekom tog razdoblja ima kvalitetnu mentorsku podršku. Cilj ovog preglednog rada je dati pregled pristupa mentorstvu u okviru procesa uvođenja učitelja početnika u profesiju te na temelju toga dati preporuke za razvoj kvalitetnog mentorstva. Postoje različiti pristupi mentorstvu učitelja početnika koji se mogu podijeliti u odnosu paradigme učenja koje se nalaze u njihovoj podlozi. Istraživanja upućuju na prednost konstruktivističkog pristupa mentorstvu pri čemu se posebno ističe pristup edukativnog mentorstva. Kako bi se osiguralo da svaki učitelj početnik dobije kvalitetnu mentorsku podršku, potrebno je utvrditi uvjete za odabir mentora te im omogućiti edukaciju za mentorski rad

The relationship of effort in learning mathematics to achievement goals, beliefs and personality traits

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost ulaganja truda u učenje matematike s osobinama ličnosti studenata, njihovim uvjerenjima o znanju i o samoefikasnosti u matematici te s njihovim ciljevima postignuća. Kao pokazatelji ulaganja truda u učenje matematike korištene su samoprocjene studenata o tome koliko truda posvećuju pojedinim aspektima učenja matematike te broj sati koje tjedno utroše na učenje matematike. U istraživanju je sudjelovalo 200 studenata druge godine tehničkih fakulteta koji su ispunjavali upitnik kojim su ispitane njihove osobine ličnosti prema petofaktorskom modelu, njihova uvjerenja o znanju u matematici (uvjerenja o jednostavnosti znanja i o evaluaciji znanja), uvjerenja o samoefikasnosti u matematici te njihovi ciljevi postignuća. Također su prikupljeni podaci o njihovu prethodnom postignuću u matematici. Rezultati pokazuju da su ciljevi postignuća i uvjerenja studenata, kao i prethodno postignuće studenata, značajno povezani sa samoprocjenom ulaganja truda. Za razliku od toga, uz broj sati uložen u učenje matematike vezuje se drugačiji obrazac povezanosti. S brojem sati uloženih u učenje povezani su ciljevi postignuća te osobina savjesnosti. Teorija ciljeva postignuća pokazala se osobito primjenjivom u objašnjavanju dijela individualnih razlika u ulaganju truda.The aim of this study was to explore the relationship of effort in learning mathematics to university students’ personality traits, epistemic beliefs, self-efficacy and achievement goals. Two different aspects of effort were measured: students’ self-reports concerning effort invested in understanding and mastering learning materials and time spent weekly in learning mathematics. Participants were 200 engineering students in their second year of study. Students completed questionnaire on personality traits, epistemic beliefs (simplicity and justification), self-efficacy beliefs, achievement goals and their previous achievement in mathematics. Results show that achievement goals, epistemic and self-efficacy beliefs, as well as previous mathematics achievement, were significantly related to perceived effort. However, time invested in learning mathematics was significantly related to consciousness and achievement goals. The achievement goals theory had substantive explanatory value in explaining individual differences in invested effort

Povezanost epistemičkih uvjerenja s ciljevima postignuća i pristupima studenata učenju matematike

Epistemička uvjerenja su uvjerenja o prirodi znanja i načinima stjecanja znanja te su važan prediktor kako procesa, tako i ishoda učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi u kolikoj su mjeri epistemička uvjerenja povezana s ciljevima postignuća i pristupima učenju matematike te utvrditi imaju li ciljevi postignuća medijatorsku ulogu u povezanosti epistemičkih uvjerenja s pristupima studenata učenju u kontekstu učenja matematike na visokoškolskoj razini. Istraživana su dva aspekta epistemičkih uvjerenja – neadaptivno uvjerenje o jednostavnosti znanja i adaptivno uvjerenje o evaluaciji znanja. Dimenzija jednostavnosti znanja odnosi se na koncepciju znanja kao kontinuuma koji nastaje akumulacijom činjenica, za razliku od poimanja znanja kao visoko povezanih i međuzavisnih koncepata, dok se evaluacija znanja odnosi na uvjerenja o tome kako se mogu provjeriti različite informacije, uključujući i korištenje dokaza. U istraživanju su sudjelovala 333 studenta prve godine elektrotehnike i računarstva koji su ispunjavali upitnik koji se odnosio na kolegij iz matematike i koji je obuhvaćao mjere epistemičkih uvjerenja, ciljeva postignuća te pristupa studenata učenju. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su uvjerenja o jednostavnosti znanja negativno, a uvjerenja o evaluaciji znanja pozitivno povezana s učinkovitim motivacijskim i kognitivnim procesima pri učenju. Pritom, u skladu s hijerarhijskim modelom ciljeva postignuća, ciljevi postignuća predstavljaju značajne medijatore odnosa epistemičkih uvjerenja i pristupa studenata učenju matematike. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je tijekom nastave važno poticati adaptivna epistemička uvjerenja ukazivanjem na vrijednost poznavanja teorije te poticanjem integracije i praktične primjene stečenih znanja

The Relationship of Epistemic Beliefs with Achievement Goals and Student Approaches to Learning Mathematics

Epistemička uvjerenja su uvjerenja o prirodi znanja i načinima stjecanja znanja te su važan prediktor kako procesa, tako i ishoda učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi u kolikoj su mjeri epistemička uvjerenja povezana s ciljevima postignuća i pristupima učenju matematike te utvrditi imaju li ciljevi postignuća medijatorsku ulogu u povezanosti epistemičkih uvjerenja s pristupima studenata učenju u kontekstu učenja matematike na visokoškolskoj razini. Istraživana su dva aspekta epistemičkih uvjerenja – neadaptivno uvjerenje o jednostavnosti znanja i adaptivno uvjerenje o evaluaciji znanja. Dimenzija jednostavnosti znanja odnosi se na koncepciju znanja kao kontinuuma koji nastaje akumulacijom činjenica, za razliku od poimanja znanja kao visoko povezanih i međuzavisnih koncepata, dok se evaluacija znanja odnosi na uvjerenja o tome kako se mogu provjeriti različite informacije, uključujući i korištenje dokaza. U istraživanju su sudjelovala 333 studenta prve godine elektrotehnike i računarstva koji su ispunjavali upitnik koji se odnosio na kolegij iz matematike i koji je obuhvaćao mjere epistemičkih uvjerenja, ciljeva postignuća te pristupa studenata učenju. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su uvjerenja o jednostavnosti znanja negativno, a uvjerenja o evaluaciji znanja pozitivno povezana s učinkovitim motivacijskim i kognitivnim procesima pri učenju. Pritom, u skladu s hijerarhijskim modelom ciljeva postignuća, ciljevi postignuća predstavljaju značajne medijatore odnosa epistemičkih uvjerenja i pristupa studenata učenju matematike. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je tijekom nastave važno poticati adaptivna epistemička uvjerenja ukazivanjem na vrijednost poznavanja teorije te poticanjem integracije i praktične primjene stečenih znanja.Epistemic beliefs are individual’s beliefs about the nature of knowledge and knowing, as well as an important predictor of the learning process and outcome. The aim of this research was to explore the relationship of epistemic beliefs with achievement goals and approaches to learning mathematics at the university level, and to determine whether achievement goals have a mediating role in the relationship between epistemic beliefs and student approaches to learning mathematics. Two aspects of epistemic beliefs were explored - the maladaptive belief about simple knowledge and the adaptive belief about knowledge justification. The dimension of simple knowledge refers to the concept of knowledge as a continuum with the accumulation of facts on one side, and the concept of knowledge as highly connected and interdependent concepts on the other, while the justification dimension refers to beliefs on how different information can be verified, including practical application and proving. The participants were 333 first-year students of electrical engineering and computer science. They completed scales of their epistemic beliefs, achievement goals, and student approaches to learning, all related to the mathematics course. The results show that epistemic beliefs are negatively, and beliefs about justification, positively related to effective motivational and cognitive processes during learning. Also, in line with the hierarchical model of achievement goals, they represent significant mediators of the relationship between epistemic beliefs and students’ approach to learning mathematics. Therefore, it is important that teachers encourage adaptive epistemic beliefs by promoting the value of understanding theory and by encouraging the integration and practical application of acquired knowledge

Pristupi mentorstvu u okviru procesa uvođenja učitelja u profesiju

Razdoblje uvođenja u profesiju ima ključnu ulogu za oblikovanje profesionalnog identiteta učitelja te je važno da učitelj početnik tijekom tog razdoblja ima kvalitetnu mentorsku podršku. Cilj ovog preglednog rada je dati pregled pristupa mentorstvu u okviru procesa uvođenja učitelja početnika u profesiju te na temelju toga dati preporuke za razvoj kvalitetnog mentorstva. Postoje različiti pristupi mentorstvu učitelja početnika koji se mogu podijeliti u odnosu paradigme učenja koje se nalaze u njihovoj podlozi. Istraživanja upućuju na prednost konstruktivističkog pristupa mentorstvu pri čemu se posebno ističe pristup edukativnog mentorstva. Kako bi se osiguralo da svaki učitelj početnik dobije kvalitetnu mentorsku podršku, potrebno je utvrditi uvjete za odabir mentora te im omogućiti edukaciju za mentorski rad

Ciljevi postignuća u matematici budućih osnovnoškolskih učitelja i njihov pristup učenju i poučavanju matematike

In Croatia, as in many other countries, primary education teachers are trained as generalists and mathematics is only one of several different subjects that they teach, so when choosing their profession they are not necessarily drawn by their interest in becoming a mathematics teacher. Still, it is very important that they have a positive attitude towards mathematics and are motivated to teach it to their students. The aim of this study was to explore whether pre-service teachers with different achievement goal profiles have different beliefs about mathematics and teaching and learning mathematics. The participants were 325 pre-service primary education students. The research was conducted in three waves, during the students’ first, third and fifth year of study. In their first year of studies, we collected data on the achievement goals in mathematics that they had in high school, and selfefficacy in mathematics. Epistemic beliefs, subjective value of mathematics and mathematics anxiety were assessed at all measurement points. In their third and fifth year of study, we also collected data on the participants’ mathematics teaching efficacy beliefs and, in their fifth year, beliefs on teaching and learning mathematics. The results of the cluster analysis showed that we could group pre-service primary education teachers into three groups according to the profiles of their achievement goals in high school: (1) all goals high, (2) all goals low, (3) mastery orientation. The results showed differences between the groups in terms of motivation for learning mathematics at the beginning of their studies. However, these differences tend to be less prominent over time. At the end of their studies, they do not differ in their mathematics teaching efficacy beliefs or their beliefs about teaching and learning mathematics.U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, osnovnoškolski učitelji korisnici su generaliziranoga obrazovanja i Matematika je samo jedan od nekoliko različitih predmeta koje poučavaju, tako da ih pri odabiru profesije nužno ne privlači interes da budu učitelji matematike. Ipak, njihov pozitivan stav prema matematici i motivacija za poučavanje učenika matematici vrlo su važni. Cilj je ovoga istraživanja ispitati imaju li učitelji s različitim profilima ciljeva postignuća različita uvjerenja o matematici i poučavanju i učenju matematike. U istraživanju je sudjelovalo 325 studenata, budućih učitelja primarnoga obrazovanja. Istraživanje je provedeno u tri ciklusa: tijekom prve, treće i pete godine studija ispitanika. Na prvoj godini studija prikupljali smo podatke o ciljevima postignuća u matematici koje su sudionici imali u srednjoj školi i o samoučinkovitosti u matematici. Epistemološka uvjerenja, subjektivnu vrijednost matematike i tjeskobu procjenjivali smo u svim ciklusima mjerenja. Na trećoj i petoj godini studija sudionika također smo prikupljali podatke o njihovim uvjerenjima o učinkovitosti u poučavanju matematike i, na petoj godini, uvjerenja o poučavanju i učenju matematike. Rezultati klaster analize pokazali su da se budući učitelji, studenti primarnoga obrazovanja, mogu grupirati u tri skupine prema profilima ciljeva postignuća u srednjoj školi: (1) svi visoki ciljevi, (2) svi niski ciljevi i (3) orijentacija prema vještini. Dobiveni rezultati pokazali su razlike između skupina s obzirom na motivaciju za učenje matematike na početku studija. Ipak, te su razlike manje uočljive tijekom vremena. Na kraju studija sudionici se ne razlikuju u svojim uvjerenjima o učinkovitosti u poučavanju matematike niti u svojim uvjerenjima o učenju matematike

Motivationale Einstellung beim muttersprachlichen und Fremdsprachenunterricht

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati motivacijska uvjerenja vezana uz učenje materinskoga jezika (hrvatski), prvoga stranog (engleski) te drugoga stranog jezika (francuski). Pritom smo htjeli utvrditi razlikuje li se razina motivacijskih uvjerenja u ovim predmetima te u kolikoj su mjeri motivacijska uvjerenja povezana s uspjehom u pojedinim predmetima. U istraživanju je sudjelovalo 98 gimnazijalaca; oni su ispunjavali upitnik koji se sastojao od skala kojima su ispitivani samodjelotvornost, percepcija vrijednosti te ciljevi dostignuća, a prikupljene su i njihove ocjene. Rezultati istraživanja pokazuju da među pojedinim predmetima postoje značajne razlike za procjenu korisnosti i samodjelotvornosti, kao i za cilj ovladavanja izbjegavanjem. Najnepovoljniji sklop motivacijskih uvjerenja vezuje se uz francuski, a najpovoljniji uz engleski jezik. Obrasci povezanosti motivacijskih uvjerenja s uspjehom vrlo su slični za sve proučavane jezike, pri čemu se kao ključni prediktor uspjeha pokazala procjena samodjelotvornosti. Dobiveni rezultati mogu biti vrlo korisni za planiranje poučavanja, koje pozitivno pridonosi učeničkoj motivaciji za učenje jezika.The aim of this study was to examine motivational beliefs related to mother tongue (Croatian) and foreign language (English, French) learning. The difference between the students\u27 motivational beliefs in these school subjects and the correlation between motivational beliefs and students\u27 achievement in given subjects were investigated. The participants were 98 high-school students. The instruments included a questionnaire containing scales measuring self- -efficacy, perceived value and achievement goals. Students\u27 grades, as indicators of achievement in school subjects of interest, were also gathered. The results suggest that significant differences concerning different school subjects exist in perceived utility and self-efficacy as well as in mastery-avoidance goal. The most unfavourable set of motivational beliefs concerns French, and the most favourable one is related to English. Patterns of correlation between motivational beliefs and achievement are very similar for all examined languages and a key predictor of achievement is self-efficacy. The results may be useful in instruction planning which may positively affect learners\u27 motivation for language learning.Mit dieser Untersuchung wollte man der motivationalen Einstellung von Lernenden im muttersprachlichen Unterricht (Kroatisch) sowie beim Erwerb zweier Fremdsprachen (Englisch und Französisch) nachgehen und herausfinden, ob sich die Motivation in den genannten Fächern hinsichtlich ihrer jeweiligen Intensität unterscheidet und inwiefern sie durch den Lernerfolg in den einzelnen Fächern bedingt ist. An der Untersuchung nahmen 98 Gymnasiasten teil. Der von ihnen beantwortete Fragebogen enthielt Skalen zur Bewertung der Selbsteffizienz, zur Wahrnehmung von Werten und zur Formulierung von Lernzielen; des Weiteren wurden die erzielten Fachnoten festgehalten. Die Untersuchungsergebnisse lassen wesentliche Unterschiede zwischen den einzelnen Fächern erkennen, und zwar im Hinblick auf die Einschätzung ihrer Nützlichkeit und der Selbsteffizienz sowie im Hinblick auf bestimmte Ausweichmanöver. Den schwächsten Motivationshintergrund zeigen Französisch- Lernende, den stärksten wiederum Englisch-Lernende. Der Zusammenhang zwischen Motivation und Lernerfolg gilt in ähnlichem Maße für alle Sprachen, wobei sich die Einschätzung der Selbsteffizienz als grundlegender Prädiktor erwies. Die Untersuchungsergebnisse können äußerst nützlich sein und zu einer Sammlung von Hinweisen gebündelt werden, die Lernende für den Mutter- und Fremdsprachenunterricht motivieren

La conexión entre las creencias motivacionales y epistemológicas y la participación de los alumnos en el aprendizaje de química

Uključenost učenika predstavlja značajnu odrednicu kvalitete obrazovnih ishoda te je važno ispitati moguće mehanizme koji utječu na uključenost učenika u učenje. U ovom je istraživanju cilj bio ispitati uključenost u specifičnom kontekstu učenja kemije te njezinu povezanost s motivacijskim i epistemičkim uvjerenjima. Konkretno, ispitan je doprinos subjektivne vrijednosti kemije, samoefikasnosti u kemiji, samoefikasnosti u samoregulaciji i epistemičkih uvjerenja u objašnjavanju individualnih razlika u kognitivnoj, bihevioralnoj i emocionalnoj uključenosti učenika na nastavi kemije. Također je ispitana medijatorna uloga motivacijskih uvjerenja u odnosu između epistemičkih uvjerenja i uključenosti. U istraživanju je sudjelovalo 346 učenika opće gimnazije. Učenici su ispunjavali skale uključenosti, subjektivne vrijednosti, samoefikasnosti, samoefikasnosti u samoregulaciji učenja i epistemičkih uvjerenja (evaluacija i nedvojbenost).  Regresijskim je jednadžbama objašnjen značajan dio varijance svih dimenzija uključenosti u nastavu i učenje kemije. Dobiveni su slični obrasci povezanosti kognitivne, bihevioralne i ugodne emocionalne uključenosti s motivacijskim i epistemičkim uvjerenjima, dok neugodna emocionalna uključenost pokazuje drugačije obrasce povezanosti. Subjektivna vrijednost i samoefikasnost u samoregulaciji učenja pokazali su se kao značajni prediktori kognitivne i bihevioralne uključenosti, dok ugodnu emocionalnu uključenost predviđaju još i uvjerenja o evaluaciji. Samoefikasnost i nedvojbenost značajno predviđaju neugodnu emocionalnu uključenost. Rezultati medijacijskih analiza upućuju na to da su sve testirane povezanosti epistemičkih uvjerenja i pojedinih dimenzija uključenosti ili potpuno ili djelomično posredovane motivacijskim uvjerenjima. Kao ključni medijator u povezanostima epistemičkih uvjerenja s kognitivnom, bihevioralnom i ugodnom emocionalnom uključenosti izdvojila se subjektivna vrijednost kemije, a u odnosu s neugodnom emocionalnom uključenosti samoefikasnost u kemiji.Student engagement is an important determinant of the quality of educational outcomes. Therefore, it is important to examine possible mechanisms explaining students\u27 engagement in learning. The aim of this study was to assess students\u27 engagement and its relationships to motivational and epistemic beliefs in the specific context of learning chemistry. First, we tried to determine to what extent subjective task value of chemistry, self-efficacy in chemistry, selfefficacy in self-regulation, and epistemic beliefs (evaluation and certainty) explain individual differences in cognitive, behavioural and emotional engagement. Also, we wanted to test the hypothesized mediational role of motivational beliefs in the relationships between epistemic beliefs and engagement. Participants in the study were 346 students of general education Academic Track high school. Students completed the questionnaire composed of the engagement scales, subjective task value scale, self-efficacy scale, self-efficacy in selfregulation scale, and epistemic beliefs questionnaire.  Results of regression analyses reveal that significant part of the variance of engagement is explained by the motivational and epistemic beliefs. Behavioral, cognitive and positive emotional engagement have similar patterns of relationships with motivational and epistemic beliefs, while negative emotional engagement has a different pattern of relationships. Subjective task value and self-efficacy are significant predictors of cognitive and behavioural engagement, while epistemic beliefs of evaluation predict negative emotional engagement. The results of mediational analyses revealed that all significant correlations between epistemic beliefs and different components of engagement were either fully or partially mediated by motivational beliefs. Subjective task value of chemistry is the key mediator in relationships of the epistemic beliefs to behavioural, cognitive, and positive emotional engagement and selfefficacy in a relationship of epistemic beliefs to negative emotional engagement.La participación de los alumnos representa una directriz significativa en la calidad de los resultados educativos y es muy importante examinar los posibles mecanismos que influyen en la participación de los alumnos en el aprendizaje. El objetivo de esta investigación fue verificar la participación en el contexto específico del aprendizaje de química y su relación con creencias motivacionales y epistemológicas. En concreto, se ha examinado la contribución del valor subjetivo de química, autoeficacia en química, autoeficacia en la autorregulación y creencias epistemológicas para explicar las diferencias individuales en la participación cognitiva, conductual y emocional de los alumnos en el aprendizaje de química. Además, se ha examinado el papel mediador de creencias motivacionales en la relación entre las creencias epistemológicas y la participación. En la investigación participaron 346 alumnos de instituto de educación secundaria. Los alumnos completaron las escalas de participación, valor subjetivo, autoeficacia, autoeficacia en la autorregulación del aprendizaje y creencias epistemológicas (evaluación y certidumbre). A través de las ecuaciones regresivas se ha explicado una parte significativa de la varianza de todas las dimensiones de participación en la enseñanza y el aprendizaje de química. Se han obtenido patrones similares de conexión entre la participación cognitiva, conductual y emocional placentera, mientras que participación emocional desagradable muestra patrones diferentes. Valor subjetivo y autoeficacia en la autorregulación del aprendizaje parecen ser predictores importantes de la participación cognitiva y conductual, mientras que la participación emocional placentera está predicha también por las creencias sobre la evaluación. La autoeficacia y certidumbre predicen significativamente la participación emocional desagradable. Los resultados de los análisis mediadores indican que todas las conexiones examinadas entre las creencias epistemológicas y cada una de las dimensiones de participación están mediadas completa o parcialmente por las creencias motivacionales. Como el mediador clave en la conexión entre las creencias epistemológicas y la participación cognitiva, conductual y emocional placentera se ha destacado el valor subjetivo de química, y en la conexión con la participación emocional desagradable – autoeficacia en química