Triplex Confinium (Tromeđa) kao višerječje

Pojam Triplex Confinium (Tromeđa) izvorno je imperijalni fenomen, konstrukt habsburško-mletačko-osmanskih razgraničenja s mnogobrojnim povijesnim implikacijama, aktualnima u svagdašnjicama sve do ovog doba. Ekohistorijski, Tromeđa je imaginarna točka koja “umrežava” izvorišta Cetine, Krke, Une i Zrmanje, odnosno, njihova porječja. Rijetki su pokušaji da se ekohistoriji Tromeđe pristupi s njezinih rijeka. Ovom prilikom ćemo se s time u vezi ograničiti na ranonovjekovnu epohu, dakle, “klasično doba” povijesti Tromeđe

Understanding of the origins of Krleža’s Encyclopaedia of Yugoslavia project

Članak je nastao s ciljem da se analizom ključnih stajališta Miroslava Krleže i članova Centralne i republičkih redakcija, iskazanih na Plenumu i komisijama Centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije u Zagrebu od 12. do 14. lipnja 1952. godine, postavi problem Krležina odnosa te odnosa drugih aktera prema tom enciklopedijskom projektu. Polazeći od hladnoratovskih proturječja u Jugoslaviji između 1948. i 1952. godine i dalekosežno projiciranih društvenih promjena u zemlji u tom vrlo kratkom periodu, Krleža je mogao konceptualizirati Jugoslavicu u epohalnim razmjerima, a istovremeno predstaviti njezine socijalističke prosvjetiteljske ciljeve na utilitarnoj razini. Cijena toga raskoraka naslućivala se već 1952. godine. Ipak, mnogobrojni suradnici, okupljeni u Zagrebu i u drugim jugoslavenskim centrima na Krležinu projektu, logikom distribucije vlasti i moći u Jugoslaviji učinili su Enciklopediju Jugoslavije europski kompetitivnim projektom.The article was made with the goal to, by analysing key points of view of Miroslav Krleža and members of the Central and republic editorial boards, shown on the Plenum and commissions of the Central editorial board of the Encyclopaedia of Yugoslavia held in Zagreb on June 12–14th, 1952, present the problem of Krleža’s attitude and attitudes of other participants towards this encyclopaedic project. Starting with the Cold-War contradictions in Yugoslavia between 1948 and 1952, and the far-reaching projected social changes in the country in this short period of time, Krleža could conceptualise his Yugoslavica on an epochal scale, while at the same time present its socialist educational goals on a utilitarian level. The price of that discrepancy could be foreseen as early as 1952. Nevertheless, numerous collaborators, gathered in Zagreb and other Yugoslavian centres around Krleža’s project by the logic of the distribution of government and power in Yugoslavia, made the Encyclopaedia of Yugoslavia a competitive project on the European scale