7 research outputs found
Complications in rehabilitation of elderly spinal cord injury patients
Cilj rada: pokazati incidenciju komplikacija u rehabilitaciji starijih pacijenata s ozljedom kralježniÄne moždine (OKM). Pacijenti i metode: tijekom 2000. godine rehabilitirana su 32 (13 žena i 19 muÅ”karaca) pacijenta s OKM-om u dobi od 65 do 76 godina. NeuroloÅ”ki status odreÄen je prema skali ASIA (American Spinal Injuries Association). Zabilježene su laboratorijske vrijednosti krvi i urina, respiratorni
status, uz mikrobioloÅ”ku i ultrazvuÄnu kontrolu mokraÄnog sustava. PraÄena je vrsta i uÄestalost komplikacija. Rezultati: na prvom pregledu 20 (63%) pacijenata imalo je neuroloÅ”ki status ASIA A, a 12 (37%) ASIA B. Infekcije urotrakta i kroniÄna, neuropatska bol dokumentirane su kod 20 (63%) pacijenata, respiratorne infekcije (upala pluÄa) zabilježene su kod 13 (41%) pacijenata, a duboka venska tromboza
kod 11 (34%) pacijenata. Dekubitusi kao komplikacija ranog poslijeoperativnog lijeÄenja zabilježeni su kod 9 (28%), kamenci mokraÄnog mjehura kod 7 (22%) pacijenata, a u jednom sluÄaju doÅ”lo je do fatalne masivne pluÄne embolije.
ZakljuÄak: infekcije mokraÄnog sustava i neuropatska bol najÄeÅ”Äe su komplikacije u rehabilitaciji starijih osoba s OKM-om, praÄene upalom pluÄa, dubokom venskom trombozom i dekubitusima.Aim: to describe incidence of complications in elderly spinal cord injury (SCI) patients. Patients and methods: during y. 2000 32 (13 female and 19 male) patients with SCI aged 65 - 76 years were rehabilitated. Neurological assessment was made according to ASIA (American Spinal Injuries Association) standards. Basic laboratory findings, respiratory status and urine cultures accompanied by urinary ultrasound was performed. Range and type of complications were noted. Results:
neurological examination revealed 20 (63%) ASIA A patients, while 12 (42%) were ASIA B grade. Urinary tract infections and chronic, neuropathic pain were observed in 20 (63%) patients, respiratory tract infections in 13 (41%) patients, deep vein thrombosis in 11 (34%) patients. Pressure sores were complications of early postoperative treatment in 9 (28%) patients, bladder stones in 7 (22%) patients and in one case fatal massive pulmonary embolism occurred. Conclusion:
urinary tract infections and neuropathic pain are most frequent complications in rehabilitation of elderly patients with spinal cord injury, followed by pneumonia, deep vein thrombosis and pressure ulcers
Influence of Aeroallergens on the Incidence of Conjunctivitis in Zagreb and Zagreb County
The aim of this study was to determine the temporal and spatial variations of pollen spectra in the City of Zagreb and Zagreb County according to frequency of inhalation allergy and rhino-conjunctivitis in the adult population by setting allergen/patient relationship. The study was carried out at three inland sites in Croatia during four years (2003ā2006). A number of 2,192 patients have been tested for allergy skin prick tests over the same period. The majority of patients allergic to pollen allergens were sensitized to allergens from the plant pollen which belong to the botanical family of grass 46.91%, ambrosia 42.07%, birch 25.66%, hazel 15.19% (with symptoms of rhinoconjunctivitis (42.5%), conjunctivitis (28.3%) and rhinitis (23.9%). Increased symptoms in patients allergic to pollen allergens in the entire study period coincided with the presence of pollen in the air. Patients sensitized to dust mites have symptoms throughout the year with a slightly increased number of cases in April and June. In patients sensitized to fungi and mold spores and animal hairs, the number of cases with worsening of symptoms is equal during the same year
Guidelines for rehabilitation of patients with hip fracture
Prijelom kuka Äest je kliniÄki problem povezan s ozbiljnim posljedicama glede oÄekivanog trajanja i kvalitete života. NajÄeÅ”Äi je u starijih osoba od kojih polovica treba dugoroÄnu pomoÄ u svakodnevnim aktivnostima i koriÅ”tenje pomagala u kretanju. Incidencija prijelom kuka je u porastu, a lijeÄenje i rehabilitacija predstavljaju velik izazov za zdravstveni sustav. Ciljevi rehabilitacije nakon prijeloma u podruÄju kuka jesu smanjenje bolova, izbjegavanje komplikacija i poboljÅ”anje cijeljenja, poveÄanje opsega pokreta i snage te funkcionalni oporavak koji dovodi do najviÅ”e moguÄeg sudjelovanja u aktivnostima i socijalne ukljuÄenosti. Rehabilitacijski postupci trebali bi zapoÄeti odmah nakon postavljanja dijagnoze i biti provoÄeni kontinuirano, potrebnim intenzitetom do pretpostavljenog najboljeg moguÄeg oporavka. Ti postupci ukljuÄuju edukaciju bolesnika, pozicioniranje, razliÄite vrste vježbi, primjenu pomagala, procedura fizikalne medicine i lijekova, prilagodbu okoline i drugo.
S obzirom na to da je u postupke lijeÄenja i rehabilitacije prijeloma proksimalnog okrajka bedrene kosti uvijek ukljuÄeno viÅ”e struÄnjaka iz razliÄitih institucija, ali i bolesnik i njegovi bližnji, potrebno je razvijati timsku suradnju. Specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije zbog svojih kompetencija na ovom podruÄju morali bi biti dostupni u svim fazama rehabilitacije te bi trebali, uz lijeÄnika opÄe/obiteljske medicine, biti zaduženi za koordinaciju i voÄenje rehabilitacijskog tima. Sve ciljeve, planove, preporuke, nalaze, postupke i evaluaciju potrebno je jasno i dostupno bilježiti radi bolje komunikacije i spreÄavanja pogreÅ”aka. Stoga se razvijaju smjernice koje pomažu u ostvarivanju tog cilja svima ukljuÄenima u proces lijeÄenja. Smjernice su namijenjene specijalistima fizikalne medicine i rehabilitacije i ostalim lijeÄnicima koji su ukljuÄeni u lijeÄenje prijeloma proksimalnog okrajka bedrene kosti.Hip fracture presents common clinical problem connected with serious consequences on patients health and quality of life. It is more common in elderly, half of whom face long term need for help in everyday activities and continuous use of walking aids. Incidence of hip fracture is raising and treatment and rehabilitation presents big challenge for health care system. Rehabilitation goals after hip fracture are pain diminution, healing enhancement and complication prevention, increased range of motion and strength and overall functional restitution that leads to maximal possible activity and social participation. Rehabilitation should begin immediately after fracture diagnosis and should be continuous with adequate intensity until best possible recovery is achieved. Rehabilitation includes patient education, positioning, exercises, using walking aids, applying physical medicine procedures, medication etc. Team treatment should be emphasized since several specialties, as well as patient and patientās family, are active participants in the treatment. Physical medicine and rehabilitation specialists due to their competence in this field should be available during all rehabilitation phases and alongside with family physician leaders and coordinators of rehabilitation team. All goals, planes, recommendations, procedures and evaluation results should be clearly documented and available to achieve better communication and error prevention. Therefore guidelines are developed to achieve set goals. These guidelines are developed for physical medicine and rehabilitation specialists and other physicians involved in proximal femur fracture treatment
Bibliografija akad. prof. dr. Kajetana Gantarja od 1953ā2010
1953
Ā»Struktura Horacove epistule Numiciju.Ā« Živa antika 3 (1953): 79ā81.
1954
Ā»Balada o kugi.Ā« Živa antika 4 (1954): 60ā68.
Ā»De compositione Horati āEpistulae ad Pisonesā.Ā« Živa antika 4 (1954): 277