Jednodnevna dijagnostika

At the University Hospital for Tumors, University Hospital Center Sestre milosrdnice about 700 breast cancers and about 150 benign changes of the breast are operated annually. After mammography and ultrasound, basic distinction between benign and malignant is achieved by fine needle (FNAC aspiration) under visual control of various radiological methods, mainly ultrasound (US). Importance of early cancer diagnosis and planned treatment action achieve the best outcomes. In order to bridge the time gap between different diagnostics and reduce psychological stress, we introduced the concept of one-day clinic into our outpatient practice. Service comprises triple diagnostic test when a lesion is suspected along with treatment plan according to the diagnosis in 8 hour time frame. The service has been operating for the past two years and has had positive response from both staff and patients.U Klinici za tumore Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, godišnje se operira oko 700 karcinoma dojke i oko 150 benignih lezija dojke. Nakon mamografije i ultrazvuka, razlikovanje malignih od benignih tumora se postiže punkcijom pod kontrolom različitih radioloških metoda, prvenstveno ultrazvuka. Važnost ranog otkrivanja raka i planiranje liječenja daju najbolje rezultate. Kako bi se premostili vremenski periodi između različitih dijagnostičkih postupaka i reducirao stres koji nastaje iščekivanjem rezultata, uveli smo koncept jednodnevne dijagnostike. Usluga se sastoji od trojnog dijagnostičkog testa u slučaju sumnje na tumor i plana liječenja u vremenskom okviru od 8 sati. Jednodnevna dijagnostika djeluje zadnje dvije godine i izazvala je pozitivne reakcije kod pacijenata i kod osoblja

Analgezija nakon operacija tumora dojke

The choice of appropriate premedication and anesthetic technique may contribute to better postoperative analgesia. Intensity, frequency of occurrence, quality and duration of pain differ regarding the type of surgery: extent, site and duration of surgical procedure. They also depend on the patient\u27s psychological profile, his perioperative psychological and physiological adaptation and the quality of postoperative procedures. Pain after mastectomy and evacuation of axillary lymph nodes is classified as moderate in nearly half of the patients, however, 10-30% of them may experience severe pain. In the management of postoperative pain, opioid and nonopiod analgesics are used. Poorly treated pain after surgery may be considered a significant factor for increased morbidity and mortality resulting in a protracted hospital stay and, subsequently, increased treatment costs. The intensity of chronic pain, that might occur in a form of phatnom pain in the chest, shoulder and upper arm region following breast surgery, greatly depends on good surgical technique, successful management of acute postoperative pain, and well-performed radiotherapy, chemotherapy and physical therapy. Prolonged pain with adverse effects on the respiratory, cardiocirculatory and neuroendocrine function, may lead to psychological disorders, i.e. depression, and produce long-term effects in the central and peripheral nervous system. Pain therapy should therefore be included in a so-called multimodal concept of postoperative rehabilitation.Anesteziolog izborom premedikacije i anesteziološke tehnike može pridonijeti boljoj poslijeoperacijskoj analgeziji. Intenzitet, učestalost, kvaliteta i trajanje boli razlikuju se s obzirom na vrstu kirurškog zahvata: opseg, mjesto i trajanje operacije. Ovise također i o psihološkom profilu bolesnika, perioperacijskoj psihološkoj i fiziološkoj pripremi bolesnika, te o kvaliteti poslijeoperacijskih postupaka. Bol nakon mastektomije i evakuacije pazušnih limfnih čvorova u otprilike polovine bolesnika po jačini se ubraja u umjerenu bol, međutim, 10–30% bolesnika je doživljava kao jaku bol. U liječenju poslijeoperacijske boli upotrebljavaju se opioidni i neopioidni analgetici. Loše liječena poslijeoperacijska bol može se smatrati znakovitim čimbenikom povećanog morbiditeta i mortaliteta, koji rezultira produženim boravkom u bolnici i posljedično povećanim troškovima liječenja. Intenzitet kronične boli, koja se može pojaviti i u obliku fantomske boli u području prsnog koša, ramena i nadlaktice nakon operacije dojke ovisi o dobroj operacijskoj tehnici, uspjehu liječenja akutne poslijeoperacijske boli, dobro provedenoj radioterapiji, kemoterapiji i fizikalnoj terapiji. Prolongirana bol ima štetne posljedice na respiratornu, kardiocirkulatornu i neuroendokrinu funkciju, može dovesti do psihičkih poremećaje u smislu depresije, te izazvati dugotrajne posljedice u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Terapija boli mora biti ugrađena u tzv.multimodalni koncept poslijeoperacijske rehabilitacije

Poremećaj funkcije temporomandibularnog zgloba nakon operacije karcinoma retromolarne regije – prikaz bolesnika

Prikazan je 63-godišnji bolesnik koji je nakon operacije planocelularnog karcinoma lijeve retromolarne regije imao ograničeno otvaranje usta. Procedure koje je pacijent prošao nisu bile zadovoljavajuće. Zbog kontraindikacija i nemogućnosti primjene određenih procedura prostor za rehabilitaciju je bio bitno reduciran. U ovakvim slučajevima učinkovitim se pokazala ortopedska manualna terapija kako u dijagnostici tako i u terapiji. Ne postoje jasni protokoli, upitnici postupanja, odnosno zlatni standard kod funkcionalnih i strukturalnih poremećaja

Citologija u dijagnozi raka jajnika

Cytology has so far been underutilized as a modality for the primary diagnosis of ovarian cancer. Lately the outlookon fi ne needle aspiration cytology (FNAC) has greatly shifted. With the availability of modern techniques, USG and CT guided FNAC is becoming an optimum modality for the diagnosis of primary and metastatic ovarian neoplasms and evaluation of recurrent malignant tumors, which consequently has a great impact on patient management. The most common indication for peritoneal washing cytology is staging or upstaging of ovarian carcinomas (First - look). Second - look procedures nare performed in patients previously treated by surgery, radiotherapy and/or chemotherapy to determine the presence of residual or recurrent ovarian cancer. In both procedures cytology has proven itself as a useful diagnostic method.Kao dijagnostička metoda, citologija je do nedavno bila nedovoljno uključena u primarnu dijagnostiku raka jajnika. No, u novije se vrijeme stav prema aspiracijskoj citologiji tankom iglom jasno mijenja. Uz dostupne suvremene tehnologije, ultrazvukom i CT-om vođena citološka punkcija postaje optimalna metoda za dijagnozu primarnih i metastatskih novotvorina jajnika, te za rano otkrivanje relapsa maligne bolesti. Time se citologija izravno upliće i u management liječenja pacijenta. Citološka pretraga ispirka trbušne šupljine najčešće je indicirana u određivanju stadija karcinoma jajnika (tz v. „prvi pogled“). Zahvati tz v. „drugog pogleda“ izvode se na bolesnicima koji su prethodno tretirani kirurški, zračenjem i/ili kemoterapijom da bi se odredila ostatna bolest ili recidiv karcinoma jajnika. U oba navedena slučaja („prvi i drugi pogled“) citologija se dokazala kao korisna dijagnostička metoda

Adenom bradavice dojke – prikaz slučaja

The paper presents a case of a rare benign lesion of the breast - nipple adenoma. Nipple adenoma is a benign tumor without connective tissue cores composed of small tubules lined by epithelial and myoepithelial cells with or without proliferation of the epithelial component around collecting ducts. In 1955, Jones considered it as a separate clinical pathologic entity. The tumor most often develops in women between 40-50 years of age in the form of erythema, crust or ulceration, and it is therefore often mistaken for Paget\u27s disease. We report a case of a patient referred to our cytology laboratory for clinical suspicion of malignancy, with an erythematous, exulcerated nipple and occasional hemorrhagic discharge. The mammographic finding was normal and sonography indicated a smaller hypoechogenous zone immediately below the nipple. Scraping material for cytologic analysis was stained by the standard MGG staining raising the suspicion of a malignant tumor. The nipple containing a tumor of a firm consistency underwent PHD analysis. Biposies of standard H&E-stained sections showed the tumor partly covered with multilayered squamous epithelium, with ducts revealing scattered epithelial proliferation and the diagnosis of nipple adenoma was made. Due to its rare occurrence, clinical presentation and cytologic pattern of increased cellularity, dissociation of epithelial cells with occasional signs of atypia, the tumor is often misinterpreted and cytologically classified as carcinoma. For nipple lesions presented as exulcerated changes, and any changes in the nipple\u27s appearance in general, except for Paget\u27s disease, the possibility of a benign tumor ,such as adenoma of the nipple, should always be taken into consideration. The treatment of choice consists of the removal of the entire nipple since foci of carcinoma can sometimes, although rarely, be found in a nipple adenoma, too.U radu je prikazan slučaj rjeđega benignog tumora dojke – adenoma bradavice. Adenom bradavice je benigni tumor bez vezivne čahure građen od malih tubula obloženih epitelnim i mioepitelnim stanicama sa ili bez proliferacije epitelne komponente oko sabirnih kanalića. Kao zasebni kliničko patološki entitet 1955. ga izdvaja Jones. Tumor se najčešće pojavljuje u žena između 40-50 godine uz simptome često krvavog iscjetka te promjene bradavice u obliku eritema, kruste ili ulceracije zbog čega se klinički često zamijeni s Pagetovom bolesti. Izvještavamo o pacijentici koja je u citološki laboratorij upućena pod kliničkom sumnjom da se radi o malignoj bolesti, s eritematoznom, egzulceriranom bradavicom uz povremeni krvavi iscjedak. Mamografski nalaz je bio uredan, a UZV nalaz je pokazivao manju hipoehogenu zonu neposredno ispod bradavice. Materijal za citološku analizu dobije se metodom struganja, oboji standardno MGG-om te se citološki postavi sumnja na zloćudni tumor. Na PHD analizu se zaprimila bradavica s tumorom čvršće konzistencije. Biopsije standardnog H&E bojenja pokazivale su tumor koji je dijelom bio pokriven višeslojnim pločastim epitelom uz kanaliće u kojima se mjestimice vidjela i proliferacija epitela te se postavila dijagnoza adenoma bradavice. Zbog rijetke pojave ovog tumora, njegove kliničke prezentacije te citološke slike jake celularnosti, disocijacije stanica uz mjestimice izražene znakove atipije, nije neobično da se tumor citološki klasificira kao karcinom. Za lezije bradavice koje se prezentiraju kao egzulcerirane promjene, te općenito promijenjeni izgled bradavice, osim Pagetove bolesti treba svakako razmišljati i o benignim tumorima kao što je adenom bradavice. Terapija izbora je uklanjanje bradavice u cijelosti zato jer se, iako rijetko, mogu naći i žarišta karcinoma