Linear conformation traits of the autochthonous horse breeds in Croatia

Konformacija konja od izuzetne je važnosti za njegovu uporabnu i uzgojnu vrijednost. Istraživanja su ukazala na nisku razinu hereditarnosti linearno ocjenjivanih svojstava, međusobne umjerene korelacijske veze, te moguću selekcijsku iskoristivost u protežiranju poželjnih uzgojnih varijanti unutar populacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 258 odraslih konja autohtonih pasmina u zemaljskom uzgoju. Srednja dodijeljena linearna ocjena hrvatskom hladnokrvnjaku je 5,64, međimurskom konju 5,56, te posavskom konju 5,59. Posavski konj linearno je ocijenjen većom ocjenom između ostalog za mišićavost vrata, spoj vrata s trupom, nagib lopatice, širinu sapi, visinu korijena repa, ocjenu kopita, ispravnost i snagu koraka. Imaju zamjetno maju glavu, manju konveksnost profila glave, kraća leđa, nježnije kosti, dobru mišićavost te poželjnu građu sapnog dijela. Hrvatski hladnokrvnjak ocijenjen je većom ocjenom, posebice za dužinu sapi i obujam cjevanice, dočim je međimurski konj većom ocjenom ocijenjen za spoj glave s vratom i širinu prsa. Autohtone pasmine konja u Hrvatskoj morfološki i strukturno prilično su heterogene, što je i za očekivati budući da su u fazi profiliranja. Na uzgojnim je institucijama, primarno krovnim Savezima uzgajivača, da se u provedbenom uzgojnom pogledu odrede prema linearnoj konformacijskoj ocjeni kao o metodi kojom će objektivnije pratiti i kreirati uzgojne trenove.The horse conformation is of significant importance for its use and breeding value. Research show the low level heredities linearly scored traits, interacting moderate correlations relations, and possible selection usability in favoring breeding variant inside the population. Investigates is included 258 adult horse of autochthonous breeds. The middle assigned linear evaluation to the Croatian Coldblood is 5.64, Murinsulaner horses 5.56, and Posavina horse 5.59. Posavina horse has been linearly larger evaluated among others for the muscularity, connection neck with chest, shoulder incline, chest length, width and depth, stride correctness and power. Autochthonous horse breeds in Croatia are morphologic and structurally quite heterogeneous. On breeding institutions, primarily Associations of breeders, that in the implementation breeding sight define linear conformation the evaluation as about method whom more objectively will accompany and create breeding moments

ODLIKE EKSTERIJERA GIDRAN PASMINE KONJA U HRVATSKOJ

The objective of this study was to investigate morphometric measures from numerically small population of Gidran horses in Croatia. Thus body measurements were taken from a total of 31 individuals. The dactylo-thoracic index indicated that these animals are intermediary (not suitable for speed nor for traction) what was confirmed with the higher conformation index. The analysis of other conformation indices indicated that, in general, these horses are medilines, compact, with good developed chest. No significant differences between male and female Gidran horses considering body measurements exist what confirm conformation homogeneity as result of well managed breeding strategy. Compared to Hungarian Gidran population, Gidrans from Croatia show great similarity even though they have had lower values for body measurements.Cilj istraživanja je stjecanje uvida u morfometrijske mjere Gidran pasmine konja u Hrvatskoj koja je brojem skromna. Prikupljene su tjelesne mjere od ukupno 31 jedinke. Daktilo-torakalni indeks upućuje da Gidran populaciju u Hrvatskoj karakterizira srednji format tijela (koji nije pogodan ni za postizanje velikih brzina ni za vuču) što je potvrđeno vrijednošću konformacijskog indeksa. Analiza drugih tjelesnih indeksa pokazala je da su umjereno dugi, kompaktni, s dobro razvijenim prsnim košem. Ne postoji značajna razlika u tjelesnim mjerama između muških i ženskih grla što potvrđuje konformacijsku homogenost pasmine kao rezultat dobro vođene uzgojne strategije. Premda populacija Gidrana u Hrvatskoj ima nešto niže vrijednosti tjelesnih mjera u odnosu na uzgoj Gidrana u Mađarskoj, možemo zaključiti da ta dva uzgoja pokazuju veliku sličnost

SPECIAL FEATURES OF THE HORMONAL STATUS OF MARES DURING PREGNANCY

Hormonalni status tijekom gravidnosti kobile značajno se razlikuje naspram drugih domaćih životinja. Tijekom cijele gravidnosti kobile vrlo je izražena hormonalna interakcija između ploda i majke. U ranoj trudnoći javlja se u obliku majčinskog prepoznavanja takvog stanja, jer zametak određenim signalima „obavještava“ majku o svojoj prisutnosti i time produžuje život žutom tijelu. Također, proizvodnja placentarnog estrogena i progestagena, u srednjoj fazi gravidnosti, ovisi o prekursorima sinetiziranima u povećanim gonadama fetusa i u nadbubrežnim žlijezdama fetusa. U zadnjoj fazi gravidnosti, upravo se fetus smatra inicijatorom partusa. Sam, mehanizam nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da je povezan s povišenim količinama kortikosteroida u amnionskoj tekućini koju proizvode nadbubrežne žlijezda fetusa. Potrebno je potpuno razumjevanje hormonalnih osobitosti gravidnosti kobile kako bi čovjek mogao pozitivno utjecati na trenutno prenisku stopu plodnosti konja.Hormonal status of the mares during pregnancy is significantly different in relation to other domestic animals. Throughout the pregnancy the mare and fetus hormonal interacts with each other. During early pregnancy developing embryo signals its presence to the maternal organism to prolong the lifespan of the primary corpus luteum. Also, the production of placental estrogen and progestagens in later stages of pregnancy, dependes on the precursors synthesized in increased fetal gonads and in adrenal glands of the fetus. In the last stage of pregnancy, it is fetus who initiates parturition. Mechanism of parturation is not fully understood, but is considered to be associated with increased amounts of corticosteroids in the amniotic fluid produced by the adrenal glands of the fetus. Fully understanding of the hormonal features of pregnancy in mares is vital, because only than man could inhance fertility rate in a horse wich is currently very low

Genetska karakterizacija istarske koze: polazište dugoročnog očuvanja

Istrian goat is an autochthonous Croatian breed which inhabited Istrian peninsula and was important in milk production and human nutrition, especially for poor people. For centuries Istrian goat was a recognizable heraldic symbol of Istria, but in her real form almost disappeared from the breeding area. The revitalization and reaffirmation of Istrian goat began with several dozen remaining breeding animals, after a decade-long breeding ban. Genetic characterization of the Istrian goat population is necessary for providing insight into the state of genetically preserved structure within population as well as positioning Istrian goats within phylogenetically related breeds. Microsatellite and mtDNA analysis of reproductive individuals of Istrian goat and related breeds, Croatian White goat and Saanen goat was carried out. In the population of Istrian goat, higher allelic variability (nA = 9.7; AR = 7.4) were found as well as significant genetic distance (FST = 0.068 - 0.086) in relation to other two breeds. Such results indicated that Istrian goat constitutes a separate genetic identity. The observed ten haplotype sequences of the D-loop mtDNA also confirm the significant genetic richness of the maternal hereditary component. The observed haplotypes in the population of Istrian goat belong to lineage A. A smaller number of haplotypes shows similarity to the group of “white” goats, indicating traces of earlier limited but targeted crossing of Istrian goats. The genetic profile analysis of Istrian goats indicates a high level of genetic variability and provides guidelines for a long-term conservation program. The preserved genetic and promising potential of milk production of Istrian goat makes a significant basis for her economic reaffirmation. Orientation of the breed towards milk production could be an efficient strategy for its effective preservation.Istarska koza jedna je od autohtonih pasmina koja je nastanjivala područje Istarskog poluotoka i bila važna u proizvodnji mlijeka te prehrani, posebice siromašnog stanovništva. Kroz stoljeća je činila prepoznatljivi heraldički simbol Istre, no u svojem stvarnom obličju gotovo je iščezla iz uzgojnog područja. Revitalizacija i reafirmacija istarske koze započela je nakon višedesetljetne zabrane uzgoja na uzgojnoj bazi od nekoliko desetaka preostalih rasplodnih jedinki. Genetska karakterizacija preostale populacije istarske koze nužna je za uvid u stanje unutar populacijske genetske očuvanosti kao i pozicioniranje naspram filogenetski srodnih pasmina koza. Provedena je analiza strukture mikrosatelita i mtDNA rasplodnih jedinki istarske koze te srodnih pasmina koza, hrvatske bijele i sanske koze. U populaciji istarske koze naspram druge dvije pasmine koza utvrđena je veća alelna varijabilnost (nA = 9,7; AR = 7,4) te značajna genetska udaljenost (FST=0,068-0,086) što ukazuje da istarska koza čini zaseban genetski identitet. Zapaženih deset haplotipova sekvenci D-loop regije mtDNA također potvrđuje značajno genetsko bogatstvo maternalne nasljedne komponente. Uočeni haplotipovi u populaciji istarske koze pripadaju haplogrupi A. Manji broj haplotipova pokazuje srodnost naspram pasmina iz skupine bijelih koza, što indicira na tragove ranijih ograničenih ciljanih oplemenjivanja istarske koze. Analiza genetskog profila ukazuje na visoku razinu očuvanosti genetske varijabilnosti te nudi smjernice dugoročno održivog konzervacijskog programa. Očuvani genetski i izgledni proizvodni (mliječni) potencijal istarske koze čini značajnu osnovu njene gospodarske reafirmacije

PILOT STUDY ABOUT THE OPPORTUNITIES OF THE CROATIAN HORSEBACK TOURISM DEVELOPMENT

Hrvatsko konjogojstvo ima dugu tradiciju, a upravo ta tradicija otvara mogućnosti za razvoj konjičkog turizma na području cijele Hrvatske. Organiziranje turističkih aktivnosti, savjetovanje, povezivanje interesnih skupina te organizacija, koordinacija i promocija konjičkih turističkih staza i konjičkog turizma općenito, potrebni su preduvjeti za razvoj konjičkog turizma u budućnosti. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnosti razvoja komercijalnog konjičkog turizma u Samoboru i njegovoj okolici temeljenog na rezultatima pilot istraživanja stanja i potencijala konjičkog kluba Mirnovec te potencijala okruženja u kojem se klub nalazi. Za potrebu analize stanja, interesa i potreba dizajnirana su dva upitnika za dvije skupine ispitanika. Upitnik „Mladi i konjički sport“ (MKS) sadrži ukupno šest pitanja zatvorenog tipa, a namijenjen je mlađoj dobnoj skupini jahača, dok upitnik „Roditelji za klub“ (RZK) sadrži osam pitanja zatvorenog tipa namijenjenog roditeljima polaznika škole jahanja. Na osnovi mišljenja korisnika i posjetitelja konjičkog kluba predloženi su sadržaji nadopune turističke i sportske ponude kluba, kao i sadržaji turističkog razvoja područja Samobora i okolice.Croatian horse breeding has long tradition, and this tradition opens opportunities for development of equestrian tourism in the entire Croatia. Organizing tourist activities, counseling, association groups of interest and the organization, coordination and promotion of equestrian trails and equestrian tourism in general are needful prerequisites for the development of equestrian tourism in the future. The aim of this study was to determine the possibilities of development of commercial equestrian tourism in Samobor and the surrounding area based on the results of the pilot survey and potential of equestrian club Mirnovec as well as environment potential in which the club is located. For the purpose of analysis of situation, interests and needs the two questionnaires are designed for two groups of examinee. Questionnaire "Youth and equestrian sports" (YES) contains six questions (closed type), intended to younger group of riders, while the questionnaire "Parents for club" (PFC) contains eight questions (also closed type) designed for parents of students in riding school. Based on the opinions of users and visitors of equestrian club, facilities for amendments tourist and sport club offer are proposed, as well as facilities for tourism development of Samobor and surrounding areas

Genetski polimorfizam i utjecaj na proizvodnju mlijeka CSN2 gena u konvencionalnim i lokalnim pasminama goveda u Hrvatskoj

Over the past three decades, the scientific and public interest has been initiated by studies in which the negative effect of milk consumption of beta-casein A1 variant has been observed on consumers’ health. The production of "A2 milk" is one of the ways to economically increase the competitiveness of small and medium-sized dairy farms. Breeders of endangered local breeds are also interested in reaffirmation through production of “A2 milk”. The aim of this study is to determine frequencies of A1 and A2 variants of beta-casein in three commercial and three local breeds of cattle in Croatia, and their relationship with production indicators of commercial breeds in the first three lactations. The genomic DNA was extracted from hair by using a commercial kit, used for determination of CSN2 genotypes by means of PCRRFLP method. Data for milk yield and chemical composition were provided by the central database. The dominant presence of A2 variant beta-casein in the investigated cattle breeds (0.650-0.758) and the increase in the frequency of A2 beta-casein in the population of Simmental and Istrian cattle were determined. The association of A2A2 and A1A1 genotypes of beta-casein with lactation production and milk fat content in the first and second lactation was observed (p <0.05). The dominance of the A2 allelic variation of beta-casein makes the researched conventional and local breeds suitable for the production of "A2 milk. The breeding extension of A2 allelic variation of beta-casein within local breeds of cattle should be carried out carefully not to lose part of the existing genetic variability.Tijekom protekla tri desetljeća interes znanstvene i ukupne javnosti (potrošača) potaknut je studijama u kojima je zapažen negativan učinak konzumacije mlijeka u kojem je A1 varijanta beta-kazeina na zdravlje potrošača. Proizvodnja “A2 mlijeka” jedan je od načina gospodarskog povećanja kompetitivnosti manjih i srednjih mliječnih farmi. Uzgajivači ugroženih lokalnih pasmina također su zainteresirani za reafirmaciju kroz proizvodnju “A2 mlijeka”. Cilj istraživanja je utvrditi frekvencije A1 i A2 varijanti beta-kazeina u konvencionalnim i lokalnim pasminama goveda u Hrvatskoj, te njihovu povezanost s proizvodnim pokazateljima konvencionalnih pasmina u prve tri laktacije. Genomska DNK izolirana korištenjem komercijalnog kita za izolaciju upotrijebljena je za PCR RFLP determinaciju CSN2 genotipova. Podaci o mliječnosti i kemijskom sastavu mlijeka u promatranom uzorku preuzeti su iz središnje baze podataka. Utvrđena je dominantna zastupljenost A2 varijante beta-kazeina u istraženim pasminama goveda (0,650-0,758) te povećanje frekvencije A2 beta-kazeina u populaciji simentalskog i istarskog goveda. Zapažena je povezanost A2A2 i A1A1 genotipa beta-kazeina s laktacijskom proizvodnjom i udjelom mliječne masti u prvoj i drugoj laktaciji (p<0,05). Dominacija A2 alelne varijante beta-kazeina čini pogodnim istražene konvencionalne i lokalne pasmine za proizvodnju “A2 mlijeka”. Uzgojno protežiranje A2 alelne varijante beta-kazeina unutar lokalnih pasmina goveda treba provoditi pažljivo kako ne bi izgubili dio zatečene genetske varijabilnosti

Nehranidbeni čimbenici sadržaja uree u mlijeku Holstein krava s velikih farmi u Hrvatskoj

Milk urea nitrogen concentration is a reliable indicator of protein energy balance in dairy cows. Concentration of milk urea nitrogen is mostly affected by nutritional factors, but also its concentration can be influenced by some non-nutritional factors. The aim of this research was to determine the effect of season, parity and stage of lactation on concentration of milk urea nitrogen, as well as its association with daily milk yield, milk fat and protein content and somatic cell count. For that purpose, milk control data were collected for 5061 Holstein dairy cows from four dairy farms during five-year period (between January 1999 and December 2005). When milk urea nitrogen was associated with season, the higher concentration was found in the summer and autumn period, while significantly lower concentration was found in the winter and spring period. Milk urea nitrogen was the lowest in first lactation (27.34 mg/dL) and significantly increased with parities. The highest milk urea nitrogen concentration was recorded during mid-lactation stage (100-200 days), while the lowest concentration was found during late lactation stage (>200 days). Daily milk yield increased notably until above 35.00 mg/dL concentration of milk urea nitrogen, and above that level daily milk yield decreased. Milk fat and protein, content and somatic cell count had negative relationship with milk urea nitrogen concentration. The highest value of milk protein (3.41 %) was recorded when milk urea nitrogen ranged from 15 to 25 mg/dL, while milk fat percentage was the highest (4.06 %) when milk urea nitrogen ranged from 15 to 20 mg/dL. Cows with milk urea nitrogen concentration <15 mg/dL had the highest mean somatic cell count (333x103/mL). Results of this study show significant influence of analyzed non-nutritional factors on milk urea nitrogen concentration. These results may be useful in improving the accuracy of models for controlling protein-energy balance in Holstein dairy cows.Sadržaj uree u mlijeku pouzdan je pokazatelj uravnoteženosti odnosa bjelančevina i energije u obroku mliječnih krava. Različiti hranidbeni, ali i neki nehranidbeni čimbenici utječu na udjel uree u kravljem mlijeku. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj sezone, redoslijeda i stadija laktacije na udjel uree u mlijeku, kao i povezanost između udjela uree, proizvodnje mlijeka, udjela mliječne masti i bjelančevina te broja somatskih stanica u mlijeku. U tu svrhu su provedene mjesečne kontrole mliječnosti na četiri velike farme mliječnih krava Holstein pasmine (ukupno 5061 krava u razdoblju od siječnja 1999. do prosinca 2005. godine). Sezona je značajno utjecala na udjel uree u mlijeku, čija je koncentracija tijekom ljeta i jeseni bila viša nego zimi i u proljeće. Udjel uree bio je najniži u prvotelki (27,34 mg/dL) te se značajno povećavao u krava višeg reda laktacije. Sredinom laktacije (100-200 dana) zabilježen je najveći, a krajem laktacije (>200 dana) najmanji prosječni sadržaj uree u mlijeku. Proizvodnja mlijeka znatno se povećavala do razine od 35,00 mg uree po 1 dL mlijeka, nakon čega je uslijedio pad. Udjel mliječne masti i bjelančevina te broj somatskih stanica u mlijeku bili su u negativnoj korelaciji sa sadržajem uree. Najviši udjel bjelančevina (3,41 %) zabilježen je u mlijeku s rasponom udjela uree od 15 do 25 mg/dL, dok je najviši udjel mliječne masti (4,06 %) zabilježen kad je urea bila u rasponu od 15 do 20 mg/dL. Najveći prosječni broj somatskih stanica (333x103 mL-1) utvrđen je u mlijeku sa <15 mg/dL uree. Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da analizirani nehranidbeni čimbenici značajno utječu na udjel uree u kravljem mlijeku. Na taj način dobiveni rezultati mogu poslužiti prilikom usavršavanja modela za kontrolu uravnoteženosti bjelančevina i energije u obroku mliječnih krava Holstein pasmine