Zusammenhange zwischen den motorischen Kenntnissen und menschkichen Fähigkeiten und Eigenschaften

Implicitno je prihvaćen konceptualni okvir i operacionaliziran pristup definiranju motoričkih znanja, Ijudskih osobina i sposobnosti u duhu “zagrebačkog kineziologijskog kruga”. Uvedeno je razgraničenje u pojmovima: motorička znanja i opća motorička informiranost. Iskazana je mogućnost i navedeni principi konstrukcije mjernih instrumenata za procjenu opće motoričke informiranosti kao temelja uspostave i objašnjenja stvarne prirode sveza motoričkih znanja i Ijudskih osobina i sposobnosti. Naznačene su potrebe i mogućnosti kauzanih pristupa istraživanju ovih relacija. Stvaranje metabaza motoričkih znanja, koje omogućuje suvremena razina razvoja informatičke podrške prepoznato je kao jedan od preduvjeta za sveobuhvatna istraživanja.The conceptional frame of defining the types of motor knowledge, human features and abilities in the sense of "Zagreb kinesiological circle" has been implicitly accepted. The distinction between the following expressions has been established: motor knowledge and general motor information. The possibility and the principles of constructing the measuring instruments needed for determining general motor informations the basis necessary for establishing and explaining the real nature of the relationship between motor knowledge and human features and abilities, has been stated. The necessity and the possibility of casual approaches to researching these relations have been expressed. One of the prerequisites for the extensive research is the establishment of metabases of motor knowledge, using the modern achievements in informatics.Der Konzeptionsrahmen für das Definieren von motorischen Kenntnissen und von menschlichen Eigenschaften und Fähigkeiten wurde im Sinne des "Zagreber kinesiologischen Kreises" implizite angenommen. Man unterscheidet zwischen zwei Begriffen: motorischen Kenntnissen und allgemeiner motorischer Informiertheit. Es wurden die Möglichkeit und die Prinzipien ausgedrückt, wie man die Mefinstrumente für die Bestimmung von allgemeiner motorischer Informiertheit, die die Basis für die Gestaltung und Erklärung der eigentlichen Natur von Verhältnissen zwischen motorischen Kenntnissen und menschlichen Eigenschaften und Fähigkeiten darstellt, konstruieren kann. Es wurden die Notwendigkeit und die Möglichkeit der Erforschung dieser Relationen betont. Die Gestaltung von Methabasen der motorischen Kenntnisse, die durch das moderne Eniwicklungsniveau der Informatik ermöglicht wird, ist als eine der Voraussetzungen für aluumfassende Erforschungen anerkannt

Struktura intellektual\u27nyh spososbnostej i zanjatie sportom i vzgljady o sporte

Na reprezentativnom uzorku od 720 ispitanika iz jugoslavenske muške populacije u dobi od 18 do 27 godina određene su relacije između kognitivnih sposobnosti i stupanj angažiranosti i stava prema sportu regresijskom analizom pod modelom najmanjih kvadrata i regresijskom analizom pod SRA modelom. Analize pod oba modela su pokazale statistički značajne, ali niske korelacije, koje u oba slučaja određuje pozitivna povezanost testa serijalnog procesiranja i negativna povezanost testa paralellnog procesiranja u angažiranošću sportom. Analizirani rezultati pokazuju da veći stupanj angažiranost u sportu imaju osobe čija kognitiivna struktura nije optimalna za postizanje vrhunskih rezultataThe representative sample of 720 Yugoslav males aged 18 to 27 was involved in the study of the relations between engagement and attitude toward sport on one hand, and the cognitive abilities on the other. The regression analysis was applied under the model of least squares, as well as the regression analysis under the SRA model. The cognitive abilities were defined by the of the perceptual, parallel and serial processing and the criterion variable, the general attitude and involvement in sport was quantified by determining the first principal component of the items of the scale KI (Mraković, 1971). The analyses under both models show statistically multiple correlations of low values which are in both examples determined by the positive correlation of the test for serial processing and the negative correlation of the best for parallel processing and the attitude toward sport. The analyzed results show that those subjects that have a more positive and greater degree of involvement in sport also have a cognitive structure which is not optimal for achievements of top-level results

Die mittels einer Test-Batterie erhaltene latente Struktur der Gewandtheit

The aim of the research was to analyse the latent structure of agility obtained by a battery of motor tests aimed at assessing agility. A comprehensive battery of 32 motor tests was designed, including most tests already used in investigations of motor phenomena and/or in sports training practice, as well as a certain number of original tests, created particularly for this research. A sample of 152 freshmen (male PE teacher students, aged 20.2 ± 0.8 yrs) from the Faculty of Hinesiology University of Zagreb, Croatia, participated in the study. Seven significant principal components were extracted from the factorized matrix of intercorrelations among the agility tests. These dimensions were then transformed into two oblique parsimonic solutions by means of the promax and orthoblique factor solutions. Both analyses resulted in numerically simple and very similar solutions, which additionally enhanced the reliability of the isolated dimensions. Out of the seven isolated factors, the first five were sensibly interpretable. The obtained latent dimensions were named in descending order as: 1) agility in the multiple changes of movement directions within a small space; 2) agility in simple frontal and lateral movements; 3) agility in twist movements; 4) agility in frontal and lateral movements with changes of direction of up to 90°; 5) agility in frontal movements with changes of direction over 90°. The study revealed that the space of agility is far more complex than it is commonly regarded among experts in the area of motor phenomena, i.e. kinesiologists or sport scientists. Therefore, the space of agility should be further and more profoundly investigated. The anticipated findings may be very useful not only to researchers in the area of general motor abilities, but to researchers and practitioners in all disciplines of applied kinesiology as well, especially those in which agility is an important component of performance and sport achievement.Uvod Većina polistrukturnih i kompleksnih sportova u svojoj strukturi sadrži promjene smjera kretanja. Sposobnost koja se najizraženije manifestira u takvim uvjetima naziva se agilnost (grč. agilis – okretan, vrijedan, brz, žustar). Stoga se za potrebe sporta, a osobito kondicijske pripreme, agilnost može definirati kao sposobnost brzog i učinkovitog premještanja tijela u prostoru u uvjetima naglog zaustavljanja i promjena pravca kretanja. Pozicija agilnosti u općem motoričkom prostoru do sada se različito razmatrala. Gredelj i suradnici (1975) agilnost svrstavaju među sposobnosti koje su podređene mehanizmu za strukturiranje gibanja, u okviru kojega su još i koordinacijske sposobnosti te brzina alternativnih pokreta. Bompa (1999) tretira agilnost kao kombinaciju temeljnih sposobnosti brzine i koordinacije. U novije vrijeme se u literaturi koja ohrabuje probleme kondi- cijske pripreme (Pearson, 2001; Graham, 2000), agilnost može pronaći uronjena u kontekst zajedno sa sposobnostima brzine i eksplozivnosti (speed, agility and quickness – SAQ). Verstegen i Marcello (2001) takober u bliski strukturni i trenažni odnos stavljaju agilnost i koordinaciju, nazivajuci te dvije sposobnosti temeljima graciozne, skladne sportske izvedbe. Isti autori objašnjavaju agilnost kao sposobnost koja sportašu dopušta kretanje u željenom pravcu, čini ga spremnim za promjenu smjera i brzo zaustavljanje te sposobnim za izvedbu brzih, tečnih, učinkovitih i ponavljajućih pokreta. U ovom istraživanju, koje je u biti preliminarnoga karaktera, autori su pokušali odgovoriti na neke dileme vezane za strukturu prostora agilnosti. Stoga je i osnovni cilj ovog istraživanja bilo utvrđivanje latentne strukture većeg broja motoričkih testova namijenjenih procjeni agilnosti. Metode istraživanja Uzorak ispitanika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 152 studenta prve godine Kineziološkog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu. Prema tome, uzorak ispitanika je izvučen iz populacije kineziološki aktivnih mladih osoba muškog spola, koji se sigurno mogu smatrati pozitivno selekcioniranima s obzirom na funkcionalne i motoričke sposobnosti te morfološke karakteristike. Stoga se i rezultati ovog istraživanja mogu u najvećoj mjeri primijeniti na populaciju sličnih obilježja. Uzorak varijabli. Za potrebe ovog istraživanja oblikovan je sklop od 32 motorička testa namijenjena procjeni agilnosti. U svim primijenjenim testovima rezultati su izraženi vremenom potrebnim za uspješno izvođenje određenog motoričkog zadatka. Metode obrade razultata. U svakom od 32 motorička testa agilnosti provedena su tri uzastopna mjerenja, a konačni rezultati u svakom pojedinačnom testu dobiveni su kondenzacijom rezultata na prvu glavnu komponentu internih matrica interkorelacija cestica. Zatim je izračunata matrica interkorelacija između testova agilnosti koja je podvrgnuta eksplorativnom postupku faktorske analize. Za tu svrhu izračunate su varijance glavnih komponenata te njihovi parcijalni i kumulativni doprinosi ukupnom varijabilitetu analiziranog prostora. Broj značajnih faktora određen je PB-kriterijem (Štalec i Momirovic, 1971), a zatim je izračunata matrica korelacija testova agilnosti sa značajnim glavnim osovinama, kao i komunalitet svakoga testa. Ortogonalni sustav značajnih glavnih komponenata transformiran je u dvije različite kosokutne solucije (orthoblique i promax) i to uz Kaiserov postupak normalizacije. Konačni rezultati primijenjenih faktorskih analiza predstavljeni su u matricama sklopa i strukture promax i orthoblique faktora te u matricama korelacija između faktora dobivenih jednom i drugom solucijom. Na kraju su izračunate kongruencije između promax i orthoblique faktora radi potpunijeg uvida u strukturu i stabilnost latentnih dimenzija analiziranog prostora. Rezultati i rasprava Faktorizacijom matrice interkorelacija testova za procjenu agilnosti ekstrahirano je sedam značajnih glavnih komponenata. Te komponente su zatim transformirane u dvije kosokutne parsimonijske solucije primjenom promax i orthoblique faktorskih rješenja. Obje analize polučile su numerički jednostavne i vrlo slične solucije, što dodatno povećava vjerodostojnost izoliranih latentnih dimenzija. Od sedam izoliranih faktora, samo prvih pet je bilo moguće logički interpretirati. Njihove međusobne relacije u obje faktorske analize jasno upućuju na zaključak o egzistenciji generalnog faktora agilnosti u prostoru višeg reda. Šesti i sedmi faktor predstavljaju u stvari dualne faktore koji zbog nedos- tatka valjanih informacija nisu interpretirani. Izolirane latentne dimenzije imenovane su na sljedeći način: I. Agilnost u izvobenju razlicitih promjena pravca kretanja na malom prostoru; II. Agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih i lateralnih kretanja; III. Agilnost u rotacijskim gibanjima; IV. Agilnost u frontalnim i lateralnim kretanjima s promjenama smjera do 90°; V. Agilnost u frontalnom kretanju s promjena- ma smjera vecima od 90°. Zaključak Eksperiment je pokazao kako je prostor agilnosti znatno složeniji no što to obicno stručnjaci za podrucje motorickih fenomena najčešće misle. Zbog toga se ovaj prostor treba detaljnije istražiti jer dobivene spoznaje mogle biti bi korisne kako za podrucje općih motoričkih sposobnosti, tako i za sve primijenjene kineziološke discipline gdje je agilnost važna komponenta sportske uspješnosti. Novije vrijeme će zasigurno donijeti nove mogućnosti u tehnologiji testiranja manifestnih varijabli (izbor testova i postupak mjerenja), ali i u povećanju bazičnih antropoloških spoznaja o motoričkom ponašanju čovjeka.Diese Untersuchung wurde unternommen, um die latente Struktur von Gewandtheit auf Grund einer Batterie von motorischen Tests zu analysieren. Zu dem Zweck wurde die aus 32 Tests bestehende Batterie aufgelistet, die einerseits alle schon früher in Untersuchungen der Erscheinungsformen der Bewegungen und/oder in Sport-Trainings angewendeten Bewegungstests, aber auch eine Anzahl von zu dieser Untersuchung entfalteten Tests beinhaltete. Als Stichprobe für die Untersuchung galten 152 Studenten aus ersten zwei Semestern des Studiums an der Fakultät für Hinesiologie in Zagreb. Auf Grund von Faktorenanalyse der Interkorrelationsmatrix von Tests für Gewandtheitsfeststellung wurden sieben Hauptkomponenten ermittelt. Das Betreffende wurde in zwei schiefwinklige Parsimonlösungen transformiert durch Anwendung von Promax- und Orthoblique-Ermittlungen. Beide Analysen erzielten numerisch einfache, ziemlich miteinander übereinstimmende Lösungen, was weiterhin die Glaubwürdigkeit von isolierten fortdauernden Dimensionen bewies. Von sieben ermittelten Faktoren waren nur erste fünf interpretierbar. Die isolierten fortdauernden Dimensionen wurden nach vorher genannten Aufeinanderreihung folgendermaßen bezeichnet: 1) Gewandtheit bei der Durchführung von Veränderungen der Bewegungsrichtungen auf beschränktem Feld; 2) Gewandtheit, bedingt von einfachen Frontal- und Lateralbewegungen; 3) Gewandtheit in den Rotationsbewegungen; 4) Gewandtheit, bedingt von einfachen Frontal- und Lateralbewegungen mit Richtungsveränderungen unter 90 Grad; Gewandtheit, bedingt von einfachen Frontalbewegungen mit Richtungsveränderungen über 90 Grad. Aus der Untersuchung kam ersichtlich heraus, dass der Gewandtheitsraum bedeutend komplexer ist, als von den Fachleuten für motorische Erscheinungsbilder angenommen. Daher wäre der Raum näher zu untersuchen, weil die gewonnenen Erkenntnisse von Bedeutung wären – sowohl auf dem Gebiet der allgemeinen motorischen Fähigkeiten wie auch für die angewandte Hinesiologie, wo die Gewandtheit einer der bedeutendsten Zügen für sportliche Leistung und Sporterfolgen ist

Die mittels einer Test-Batterie erhaltene latente Struktur der Gewandtheit

The aim of the research was to analyse the latent structure of agility obtained by a battery of motor tests aimed at assessing agility. A comprehensive battery of 32 motor tests was designed, including most tests already used in investigations of motor phenomena and/or in sports training practice, as well as a certain number of original tests, created particularly for this research. A sample of 152 freshmen (male PE teacher students, aged 20.2 ± 0.8 yrs) from the Faculty of Hinesiology University of Zagreb, Croatia, participated in the study. Seven significant principal components were extracted from the factorized matrix of intercorrelations among the agility tests. These dimensions were then transformed into two oblique parsimonic solutions by means of the promax and orthoblique factor solutions. Both analyses resulted in numerically simple and very similar solutions, which additionally enhanced the reliability of the isolated dimensions. Out of the seven isolated factors, the first five were sensibly interpretable. The obtained latent dimensions were named in descending order as: 1) agility in the multiple changes of movement directions within a small space; 2) agility in simple frontal and lateral movements; 3) agility in twist movements; 4) agility in frontal and lateral movements with changes of direction of up to 90°; 5) agility in frontal movements with changes of direction over 90°. The study revealed that the space of agility is far more complex than it is commonly regarded among experts in the area of motor phenomena, i.e. kinesiologists or sport scientists. Therefore, the space of agility should be further and more profoundly investigated. The anticipated findings may be very useful not only to researchers in the area of general motor abilities, but to researchers and practitioners in all disciplines of applied kinesiology as well, especially those in which agility is an important component of performance and sport achievement.Uvod Većina polistrukturnih i kompleksnih sportova u svojoj strukturi sadrži promjene smjera kretanja. Sposobnost koja se najizraženije manifestira u takvim uvjetima naziva se agilnost (grč. agilis – okretan, vrijedan, brz, žustar). Stoga se za potrebe sporta, a osobito kondicijske pripreme, agilnost može definirati kao sposobnost brzog i učinkovitog premještanja tijela u prostoru u uvjetima naglog zaustavljanja i promjena pravca kretanja. Pozicija agilnosti u općem motoričkom prostoru do sada se različito razmatrala. Gredelj i suradnici (1975) agilnost svrstavaju među sposobnosti koje su podređene mehanizmu za strukturiranje gibanja, u okviru kojega su još i koordinacijske sposobnosti te brzina alternativnih pokreta. Bompa (1999) tretira agilnost kao kombinaciju temeljnih sposobnosti brzine i koordinacije. U novije vrijeme se u literaturi koja ohrabuje probleme kondi- cijske pripreme (Pearson, 2001; Graham, 2000), agilnost može pronaći uronjena u kontekst zajedno sa sposobnostima brzine i eksplozivnosti (speed, agility and quickness – SAQ). Verstegen i Marcello (2001) takober u bliski strukturni i trenažni odnos stavljaju agilnost i koordinaciju, nazivajuci te dvije sposobnosti temeljima graciozne, skladne sportske izvedbe. Isti autori objašnjavaju agilnost kao sposobnost koja sportašu dopušta kretanje u željenom pravcu, čini ga spremnim za promjenu smjera i brzo zaustavljanje te sposobnim za izvedbu brzih, tečnih, učinkovitih i ponavljajućih pokreta. U ovom istraživanju, koje je u biti preliminarnoga karaktera, autori su pokušali odgovoriti na neke dileme vezane za strukturu prostora agilnosti. Stoga je i osnovni cilj ovog istraživanja bilo utvrđivanje latentne strukture većeg broja motoričkih testova namijenjenih procjeni agilnosti. Metode istraživanja Uzorak ispitanika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 152 studenta prve godine Kineziološkog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu. Prema tome, uzorak ispitanika je izvučen iz populacije kineziološki aktivnih mladih osoba muškog spola, koji se sigurno mogu smatrati pozitivno selekcioniranima s obzirom na funkcionalne i motoričke sposobnosti te morfološke karakteristike. Stoga se i rezultati ovog istraživanja mogu u najvećoj mjeri primijeniti na populaciju sličnih obilježja. Uzorak varijabli. Za potrebe ovog istraživanja oblikovan je sklop od 32 motorička testa namijenjena procjeni agilnosti. U svim primijenjenim testovima rezultati su izraženi vremenom potrebnim za uspješno izvođenje određenog motoričkog zadatka. Metode obrade razultata. U svakom od 32 motorička testa agilnosti provedena su tri uzastopna mjerenja, a konačni rezultati u svakom pojedinačnom testu dobiveni su kondenzacijom rezultata na prvu glavnu komponentu internih matrica interkorelacija cestica. Zatim je izračunata matrica interkorelacija između testova agilnosti koja je podvrgnuta eksplorativnom postupku faktorske analize. Za tu svrhu izračunate su varijance glavnih komponenata te njihovi parcijalni i kumulativni doprinosi ukupnom varijabilitetu analiziranog prostora. Broj značajnih faktora određen je PB-kriterijem (Štalec i Momirovic, 1971), a zatim je izračunata matrica korelacija testova agilnosti sa značajnim glavnim osovinama, kao i komunalitet svakoga testa. Ortogonalni sustav značajnih glavnih komponenata transformiran je u dvije različite kosokutne solucije (orthoblique i promax) i to uz Kaiserov postupak normalizacije. Konačni rezultati primijenjenih faktorskih analiza predstavljeni su u matricama sklopa i strukture promax i orthoblique faktora te u matricama korelacija između faktora dobivenih jednom i drugom solucijom. Na kraju su izračunate kongruencije između promax i orthoblique faktora radi potpunijeg uvida u strukturu i stabilnost latentnih dimenzija analiziranog prostora. Rezultati i rasprava Faktorizacijom matrice interkorelacija testova za procjenu agilnosti ekstrahirano je sedam značajnih glavnih komponenata. Te komponente su zatim transformirane u dvije kosokutne parsimonijske solucije primjenom promax i orthoblique faktorskih rješenja. Obje analize polučile su numerički jednostavne i vrlo slične solucije, što dodatno povećava vjerodostojnost izoliranih latentnih dimenzija. Od sedam izoliranih faktora, samo prvih pet je bilo moguće logički interpretirati. Njihove međusobne relacije u obje faktorske analize jasno upućuju na zaključak o egzistenciji generalnog faktora agilnosti u prostoru višeg reda. Šesti i sedmi faktor predstavljaju u stvari dualne faktore koji zbog nedos- tatka valjanih informacija nisu interpretirani. Izolirane latentne dimenzije imenovane su na sljedeći način: I. Agilnost u izvobenju razlicitih promjena pravca kretanja na malom prostoru; II. Agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih i lateralnih kretanja; III. Agilnost u rotacijskim gibanjima; IV. Agilnost u frontalnim i lateralnim kretanjima s promjenama smjera do 90°; V. Agilnost u frontalnom kretanju s promjena- ma smjera vecima od 90°. Zaključak Eksperiment je pokazao kako je prostor agilnosti znatno složeniji no što to obicno stručnjaci za podrucje motorickih fenomena najčešće misle. Zbog toga se ovaj prostor treba detaljnije istražiti jer dobivene spoznaje mogle biti bi korisne kako za podrucje općih motoričkih sposobnosti, tako i za sve primijenjene kineziološke discipline gdje je agilnost važna komponenta sportske uspješnosti. Novije vrijeme će zasigurno donijeti nove mogućnosti u tehnologiji testiranja manifestnih varijabli (izbor testova i postupak mjerenja), ali i u povećanju bazičnih antropoloških spoznaja o motoričkom ponašanju čovjeka.Diese Untersuchung wurde unternommen, um die latente Struktur von Gewandtheit auf Grund einer Batterie von motorischen Tests zu analysieren. Zu dem Zweck wurde die aus 32 Tests bestehende Batterie aufgelistet, die einerseits alle schon früher in Untersuchungen der Erscheinungsformen der Bewegungen und/oder in Sport-Trainings angewendeten Bewegungstests, aber auch eine Anzahl von zu dieser Untersuchung entfalteten Tests beinhaltete. Als Stichprobe für die Untersuchung galten 152 Studenten aus ersten zwei Semestern des Studiums an der Fakultät für Hinesiologie in Zagreb. Auf Grund von Faktorenanalyse der Interkorrelationsmatrix von Tests für Gewandtheitsfeststellung wurden sieben Hauptkomponenten ermittelt. Das Betreffende wurde in zwei schiefwinklige Parsimonlösungen transformiert durch Anwendung von Promax- und Orthoblique-Ermittlungen. Beide Analysen erzielten numerisch einfache, ziemlich miteinander übereinstimmende Lösungen, was weiterhin die Glaubwürdigkeit von isolierten fortdauernden Dimensionen bewies. Von sieben ermittelten Faktoren waren nur erste fünf interpretierbar. Die isolierten fortdauernden Dimensionen wurden nach vorher genannten Aufeinanderreihung folgendermaßen bezeichnet: 1) Gewandtheit bei der Durchführung von Veränderungen der Bewegungsrichtungen auf beschränktem Feld; 2) Gewandtheit, bedingt von einfachen Frontal- und Lateralbewegungen; 3) Gewandtheit in den Rotationsbewegungen; 4) Gewandtheit, bedingt von einfachen Frontal- und Lateralbewegungen mit Richtungsveränderungen unter 90 Grad; Gewandtheit, bedingt von einfachen Frontalbewegungen mit Richtungsveränderungen über 90 Grad. Aus der Untersuchung kam ersichtlich heraus, dass der Gewandtheitsraum bedeutend komplexer ist, als von den Fachleuten für motorische Erscheinungsbilder angenommen. Daher wäre der Raum näher zu untersuchen, weil die gewonnenen Erkenntnisse von Bedeutung wären – sowohl auf dem Gebiet der allgemeinen motorischen Fähigkeiten wie auch für die angewandte Hinesiologie, wo die Gewandtheit einer der bedeutendsten Zügen für sportliche Leistung und Sporterfolgen ist

Macro-Regional Differences in Motor Abilities among the 5th Grade Primary School Pupils in the Republic of Croatia

The aim of this paper is to determine the differences in kinanthropological characteristics of elementary school pupils in relation to macro-regional characteristics of the Republic of Croatia. The research included 2358 subjects (1089 boys – average age 10.4±0.6; height 150.27±7.32; body mass 44.06±9.74; and 1269 girls – average age 10.6±0.5; height 152.02±7.74; body mass 45.12±10.39) – fi fth grade elementary school pupils. Analyzed kinanthropological characteristics refer to statistically signifi cant differences in the results based on the macro-region criterion (p<0.05). It is possible to assume that climatic and temperature differences as well as gene frequency differences to a certain extent incite differences in the level of participating in physical activities, and with it the differences in kinanthropological characteristics of subjects

Neposredstvennoe vlijanie obrazovanija idrugih social\u27nyh faktorov na razvitie koordinacii dviženij

Strukture jedinog para značajnih kanoničkih faktora ukazala je na značajan utjecaj obrazovanja, kao glavnog nosioca aktivnog socijalnog statusa nakon parcijalizacije pasivnog statusa, na razvoj motoričke edukabilnosti.The sample of 540 male subjects aged 19 to 27 was examined for the effect of the active social status upon the structure and development of co-ordination abilities after partialization of the effect of family\u27s social status from these systems. Only one pair of significant canonical factors was isolated. Its correlation amounted to 51. Their structure indicated an important effect of education as the most major factor of the active social status, after partialization of the passive status, upon the development of motor educability. This effect was attributed to the possible influence of the connection between education and development of intellectual functions and, indirectly, of co-ordination development as well ad the possible effect of instruction in physical education within the educational system upon the development of instruction in physical education within the educational system upon the development of motor abilities, co-ordination among them

Struktura situativnyh izmerenij funkcional\u27nyh sposobnostej

Iz 18 situacionih motoričkih testiva kompetentnom analizom dobijene su četiri latentne dimenzije, interpretirane kao aerobna izdržljivost, sprint, apsolutna brzinska izdržljivost u snazi.The investigation was carried out to check the hypothesis on the existence of functional abilities defined as the regulation range of the transport system, stability of the regulation of transport system and anaerobic capacity. The results obtained from a sample of 96 subjects were determined by component factor analysis. The test batter involved 18 situational motor tests divided into 3 subsamples. Four latent dimensions were obtained, defined as aerobic endurance, sprint, absolute speed endurance of force. The disharmony between the hypotheses and the obtained results may probably be attributed mostly to the general complexity of motor outputs, as well as the situational measures of functional abilities applied in this work, particularly those that were constructed with the purpose to isolate the hypothetical dimensions of regulational stability of the transport system and anaerobic capacity

Die Bewertung der Inhalte des sportunterrichtsbei den mittel Schülerinnen

The goal of the research was to determine the values of the secondary school physical education curriculum contents intended for female students. The evaluation was performed on a 5-point Likert scale by top-quality PE teachers, experts in PE teaching techniques and the student teaching mentors. They assessed the relative importance of each curriculum content item with regard to its contribution to the transformation of the main anthropological characteristics in the secondary school female students and from the aspect of the level of applicability in real-life as well. The obtained results indicate that different content items have diverse influences generally on the totality of human characteristics and practical purposes, as well as specifically on a particular anthropological feature and utility. These findings are important prerequisites for the objective planning of the teaching process from the aspect of an adequate exercise-contents selection.Das Ziel dieser Untersuchung war, den Inhaltswert des Sportunterrichts bei den Schülerinnen aller vier Klassen der Mittelschule festzustellen. Die Bewertung wurde von den experten Fachleuten und Mentoren für die Methodik der Kinesiologie durchgeführt. Die Likert-Skala wurde angewendet, damit die Bedeutung jedes einzelnen Unterrichtsinhaltes für die Entwicklung wichtigerer anthropologischer Kennzeichnungen, sowie für die Befriedigung utilitärer Bedürfnisse bewertet werden konnte. Die Ergebnisse zeigen, dass verschiedene Inhalte sehr vielfaltige Einwirkung ausüben, sowohl gemeinsam auf alle Eigenschaften, Fähigkeiten und Utilitäten als auch auf jede einzelne Eigenschaft, Fähigkeit und Utilität. Diese Ergebnisse können ihre Anwendung beim Programmieren der Inhalte des Trainingsprozesses finden