AKUSTIČKA ANALIZA GLASA OSOBA S AFAZIJOM

Poremećaji glasa u osoba s afazijom najčešće su povezani s motoričkim tipom afazije. Mnogi autori disfoniju smatraju sastavnicom motoričkih poremećaja govora koja se prepoznaje u smanjenoj glasnoći govora, promuklosti, hrapavom glasu te diplofoniji. U istraživanju se željelo utvrditi postoje li razlike u fonaciji osoba s afazijom uzrokovanom oštećenjem lijeve ili desne strane mozga, bez obzira na vrstu afazije. Ispitano je 12 osoba s afazijom, oba spola. Prema nalazima neurologa, šest ispitanika imalo je ozljede ili krvarenja u desnoj strani mozga, a isto toliko u lijevoj. Svi su ispitanici imali zadatak što duže fonirciti glas a/. Mjereno je trajanje fonacije, visina osnovnog laringealnog tona, te jitter i shimmer vrijednosti. Statistička obrada podataka nije potvrdila razlike između ispitanika s obzirom na mjesto oštećenja mozga. Akustička analiza pokazala je da osobe s afazijom uzrokovanom oštećenjem desne strane mozga imaju više vrijednosti osnovnog laringealnog tona (Fo). ali kraće trajanje fonacije. Tremor je bio zajednička značajka ispitanika s afazijom uzrokovanom oštećenjem lijevog dijela mozga. Rezultati upućuju na potrebu pravodobnog prepoznavanja i dijagnosticiranja poremećaja glasa u osoba s afazijom. te na uključivanje terapije glasa u cjelokupnu rehabilitaciju osoba s afazijom

The phonation in aphasic patients

Istraživanje je usmjereno na temeljne karakteristike fonacije (trajanje, Fo, shimmer i jitter) u osoba s oštećenjem mozga bez obzira na vrstu afazije. Najvažnijim čimbenicima za nastanak glasa možemo smatrati: dah (energija, početna sila, nužna za nastanak glasa), glasiljke (materija koja proizvodi ton) i rezonatore (šupljine koje glasu daju konačnu čujnost). U nastanku glasa sudjeluju i izgovorni organi (artikulatori) koji sudjeluju u stvaranju govornih zvukova tj. moduliraju zračnu struju te tko stvaraju specifična zvukovna ostvarenja- glasove. Koordiniranim radom respiracije, fonacije, rezonancije i artikulacije nastaje kvalitetan glas koji je nosilac brojnih informacija i doprinosi samoj razumljivosti govora koja je neosporno poremećena kod osoba s afazijom. Cilj ovog rada je odrediti trajanje fonacje samoglasnika "a" te osobine osnovnog larigealnog tona (Fo) i ispitati postoje li statistički značajne razlike u shimmer-u i jiutter-u u osoba s oštećenjem čeonog režnja lijeve ili desne polutke mozga. U ispitivanje je uljučeno 12 osoba s afazijom, oba spola u dobi od 18-56 godina. Statistička obrada podataka nije potvrdila razlike ispitanika s obzirom na mjesto oštećenja mozga. Akustička analiza pokazala je da osobe s afazijom uzrokovanom oštećenjem desne strane mozga imaju više vrijednosti osnovnog laringealnog tona (Fo), ali kraće trajanje fonacije.Akustička analiza osnovnog laringealnog tona, jitter-a i shimmer-a pokazuje da su karakteristike glasa promijenjene kod ispitanika s lijevim i desnim čeonim oštećenjem u odnosu na standardne vrijednosti. Temor je bio zajednička značajka ispitanika s afazijom uzrokovanom oštećenjem lijevog dijela mozga. Problem poremećaja glasa u osoba s afazijom rijetko se spominje i u domaćoj i u stranoj literaturi. razlozi dijelom leže i u teškoći konstruiranja znanstveno prikladnog uzorka ispitanika. Idealna studija uključivala bi podjednake, ograničene ozljede u svakoj polutki mozga, što je teško ostvariti. Postoje teškoće u interpretaciji rezultata istraživanja moždanih oštećenja, jer su moždani procesi vrlo kompleksan susutav gdje promjena jednog dijela tog sustava uzječe na cjelokupnu njegovu reorganizaciju.This study focuses on the basic characteristics of phonation (duraton, Fo, shimer and jitter) in individuals with left or right brain damage regardless of the type of aphasia. The aim of this paper is to determine the phonation duration for the vowel "a" and the characteristics of the basic laryngeal tone (Fo). The paper also explores whether there are any statistically significant differences in shimmer and jitter in individuals with frontal brain damage of the left or the right brain hemisphere. The study included 12 subjects with aphasia, both male and female, aged 18-56. In this paper, the expected results with regard to localisation of the brain lesion in aphasics are not statistically confirmed. For aphasics with damage to the right celebral hemisphere the mean averages show a higher value of the basic laryngeal tone (Fo) but shorter phonation, although this means are not statistically relevant. acoustic analysis of the basic laryngeal tone , jitter and shimmer indicated a change in the vocal characteristics of the subjects with both left and right frontal damage compared to standard values. However, it should be emphasised that tremor more often occurs in the subjects who suffered from damage to the left cerebral hemisphere. The problem of impaired voice in persons with aphasia is rarely discussed in Croatian of foreign literaure. The reason of this lies parttly in the difficulties related to the formation of a sample that would comply with scientific standards, an ideal study would include individuals with roughly equal and limited injuries in each brain damage research results, since brain processes represent a very complex system where a change in one part of the system affects the entire system

AKUSTIČKA ANALIZA GLASA OSOBA S AFAZIJOM

Poremećaji glasa u osoba s afazijom najčešće su povezani s motoričkim tipom afazije. Mnogi autori disfoniju smatraju sastavnicom motoričkih poremećaja govora koja se prepoznaje u smanjenoj glasnoći govora, promuklosti, hrapavom glasu te diplofoniji. U istraživanju se željelo utvrditi postoje li razlike u fonaciji osoba s afazijom uzrokovanom oštećenjem lijeve ili desne strane mozga, bez obzira na vrstu afazije. Ispitano je 12 osoba s afazijom, oba spola. Prema nalazima neurologa, šest ispitanika imalo je ozljede ili krvarenja u desnoj strani mozga, a isto toliko u lijevoj. Svi su ispitanici imali zadatak što duže fonirciti glas a/. Mjereno je trajanje fonacije, visina osnovnog laringealnog tona, te jitter i shimmer vrijednosti. Statistička obrada podataka nije potvrdila razlike između ispitanika s obzirom na mjesto oštećenja mozga. Akustička analiza pokazala je da osobe s afazijom uzrokovanom oštećenjem desne strane mozga imaju više vrijednosti osnovnog laringealnog tona (Fo). ali kraće trajanje fonacije. Tremor je bio zajednička značajka ispitanika s afazijom uzrokovanom oštećenjem lijevog dijela mozga. Rezultati upućuju na potrebu pravodobnog prepoznavanja i dijagnosticiranja poremećaja glasa u osoba s afazijom. te na uključivanje terapije glasa u cjelokupnu rehabilitaciju osoba s afazijom

Spatial abilities and calculation procedures in aphasic patients

Ovaj rad je prikaz ispitivanja brojeva i računskih postupaka kod 4 ispitanika s afazijom (2 s Brocinom afazijom, 2 s Wernickeovom afazijom). Za potrebe ovog rada preuzeta su 3 dijela iz EC301 Calculation Battery: Računski postupci, Prostorne sposobnosti i Znanje o brojevima. U usporedbi s Brocinim ispitanicima, oba ispitanika s Wernickeovom afazijom imala su značajne teškoće u računanju i prostornimn odnosima. Bez obzira na vrstu afazije, svi ispitanici su pokazali očuvane sposobnosti u procjenjivanju veličine i količine. Važnost matematičkih sposobnosti ne bi trebalo zanemariti jer su one prisutne u velikom broju ljudskih svakodnevnih aktivnosti.The purpose of the paper is to present the results obtained from the assessment of calculation and number processing which was conducted in four aphasic patients (2 patients with Broca’s aphasia, 2 patients with Wernicke’s aphasia). For the purpose of this research we selected 3 fields form the EC301 Calculation Battery: Calculation procedures, Spatial abilities and Knowledge about numbers. Compared to the Broca’s patients, both Wernicke’s patients faced significant difficulties regarding calculation and spatial relations. All examinees have shown numerical knowledge and preserved abilities to estimate magnitude and quantity, regardless of the type of aphasia. The importance of mathematical abilities should not be neglected since they are used in a wide range of everyday activities

Assessment of communication abilities in persons with traumatic brain injuries during rehabilitation

Komunikacijske su teškoće kod osoba s traumatskom ozljedom mozga različite, uzimajući u obzir rasprostranjenost ozljede, vrstu udaraca i težinu traumatskog oštećenja mozga. Cilj ovoga rada, i u tu svrhu provedenog istraživanja, bila je procjena komunikacijskih sposobnosti osoba s traumatskim oštećenjem mozga na verbalnom, gestovnom i grafičkom modalitetu primjenom Porch indeksa komunikacijskih sposobnosti (Porch Index of Communicative Ability, PICA, B. E. Porch, 1981) prevedenog i prilagođenog hrvatskom jeziku. Ispitivanje je provedeno na 14 ispitanika obaju spolova, u dobi od 21 do 62 godine, kroz tri vremenska razdoblja u razmaku od tri mjeseca, kako bi se pratio napredak ispitanika kroz ponovljena ispitivanja. Svi su ispitanici bili na liječenju i rehabilitaciji u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama. Prikupljeni su podatci obrađeni univarijantno i multivarijntno. Korišten je Friedmanov neparametrijski test za testiranje značajnosti razlika aritmetičkih sredina malih zavisnih uzoraka. Za analizu sustava varijabli kvalitativnih i kvantitativnih promjena jednog uzorka u dvije vremenske točke korišten je program PROM (Nikolić, 1997). Dobiveni rezultati ukazuju na najmanji stupanj oporavka u verbalnom modalitetu. Gestovni modalitet je značajno oštećen u početnim ispitivanjima, ali se pod utjecajem terapije brže oporavlja. Grafički modalitet opisuju najlošiji rezultati zbog pareza ili plegija ekstremiteta. Rezultati ukazuju i na važnost zastupljenosti određenog modaliteta u ranoj rehabilitaciji komunikacijskih poteškoća nakon ozljede mozga.Communication abilities can be affected differently by traumatic brain injury because of differences in the types of impact and the types and severity of brain lesions. The present study used a Croatian version of the Porch Index of Communicative Ability (Porch, 1981) to assess verbal, gesticular and graphic communication abilities in persons with traumatic brain injuries (in 14 men and women aged 21-62 years). Assessments were performed three times at intervals of 3 months during rehabilitation at a specialized clinic in Krapinske Toplice. Data were analyzed using uni- and multivariate analyses. The Friedman nonparametric test was used to assess the significance of differences between small dependent samples. PROM software (Nikolić, 1997) was used to compare quantitative and qualitative changes between two time points within one sample. The results indicate that rehabilitation was more effective for gesticular abilities, less effective for verbal abilities, and least effective for graphic abilities, reflecting the presence of pareses and plegias of extremities. The results point to the importance of targeting certain communication abilities during early rehabilitation after brain injury

PHONOLOGICAL IMPAIRMENTS IN PEOPLE WITH APHASIA

Phonemes differ in their inner differential features, which, present characteristics of certain phonemes in all world languages. In Croatian, there are eleven differential features. Phonological errors in aphasic person`s speech are related to difficulties in phonological encoding or remembering of the earlier saved lexical data

Language Impairment in Persons with Brain Damage

Istraživanje je provođeno s ciljem ispitivanja razumijevanja i imenovanja osoba s traumatskim oštećenjem mozga i moždanim udarom. Zadatci za ispitivanje razumijevanja riječi (sinonimi i prijedlozi) i rečenica preuzeti su i prilagođeni iz “Psycholinguistic Assessments of Language Processing in Aphasia“ (PALPA, Kay i sur., 1992). Istraživanjem je obuhvaćeno deset ispitanika. Vrsta i stupanj izraženih jezično govornih teškoća nisu uzeti kao kriterij. U obje je skupine bilo po tri muškarca i dvije žene, u dobi od 18 do 66 godina. Vođeni pretpostavkom da su kod osoba s komunikacijskim poremećajem nastalim traumatskim oštećenjem mozga prisutni pragmatični problemi, a kao posljedica moždanog udara javlja se afazija vezana uz lingvističke teškoće, očekivali smo razlike, koje statističkim analizama nisu potvrđene. Očekivane razlike u bržem jezičnom oporavku i napretku u logopedskoj terapiji, također nisu pokazale statističku značajnost između ispitanika s različitim uzrokom oštećenja mozga. Obje grupe ispitanika pokazale su značajn napredak u završnom ispitivanju, nakon provedene terapije. Iako traumatsko oštećenje mozga uzrokuje komunikacijski poremećaj, uz prisustvo jezičnih problema, koji su drugačiji nego kod osoba s afazijama, u ranoj fazi rehabilitacije imaju puno sličnosti i trebaju precizan logopedski dijagnostički postupak.The study was conducted to test understanding and naming of people with traumatic brain damage and stroke. Assignments for testing comprehension of words (synonyms and prepositions) and sentences are taken and adapted from “Psycholinguistic Assessments of Language Processing in Aphasia” (Palpa, Kay et al., 1992). The survey included ten examinees. The type and degree of expressed linguistically speaking difficulties are not taken as a criterion. In both groups were three men and two women, aged 18-66 years. Guided by the assumption that people with communication disorders caused by traumatic brain damage have pragmatic problems, while stroke results with aphasia related to the linguistic difficulties, we expected the differences that are not confirmed by statistical analysis. Expected differences in faster language recovery, as well as progress in speech and language therapy, haven’t shown any statistical significance between patients with different causes of brain damage. Both groups showed significant improvement in final testing, after completion of therapy. Although traumatic brain injury causes communication disorders and language problems, which are different from the person with aphasia, in the early stages of rehabilitation, they have many similarities what is the reason for precise diagnostic assessment for clinical treatment

Assessment of musical rhythm perception and production in people with aphasia

Za razumijevanje i kreiranje logopedskih tretmana za osobe s neurogenim komunikacijskim, jezičnim i govornim poremećajima, poput onih namijenjenih osobama s afazijom netečnog tipa, potrebno je istraživati vezu između ritma i govora. Cilj opisanog istraživanja, u kojem je sudjelovalo 10 ispitanika s afazijom i 10 prosječnih govornika, bio je otkriti postoje li teškoće percepcije i produkcije glazbenog ritma kod osoba s afazijom, ispitati postoje li razlike između percepcije i produkcije glazbenog ritma kod iste skupine ispitanika te utvrditi postoji li povezanost između postignuća na zadacima auditivnog razumijevanja riječi i rečenica te sposobnosti percepcije i produkcije glazbenog ritma kod obiju skupina ispitanika. Protokol za ispitivanje percepcije i produkcije ritma kod osoba s afazijom, koji sadrži zadatke za percepciju i produkciju glazbenog ritma, kreiran je za potrebe ovog istraživanja. Statističkom analizom podataka utvrđena je statistički značajna razlika između sposobnosti percepcije i produkcije glazbenog ritma kod osoba s afazijom. Usto potvrđena je statistički značajna razlika između postignuća skupine osoba s afazijom i kontrolne skupine ispitanika. Ovim istraživanjem nije utvrđena statistički značajna povezanost između postignuća na zadacima auditivnog razumijevanja riječi i rečenica i sposobnosti percepcije i produkcije glazbenog ritma kod obiju skupina ispitanika. Analizom odgovora ispitanika otkrivene su značajke ritamskih obrazaca koje ispitanici najbolje, odnosno najlošije percipiraju i reproduciraju.Exploring the relationship between rhythm and speech is necessary for understanding and creating speech therapies for people with neurogenic communication, language and speech disorders, especially people with nonfluent aphasia. The aim of the present study, involving 10 subjects with aphasia and 10 average speakers, was to examine whether there are difficulties in musical rhythm perception and production in people with aphasia, to find out whether there are differences between musical rhythm perception and production within the same group of subjects and to determine whether there is a correlation between achievement on tasks of auditory comprehension and rhythm perception and production. The Protocol for Assessment of Rhythm Perception and Production in People with Aphasia, which consists of musical rhythm perception and production tasks, was created for the purpose of this study. A statistically significant difference was found between the achievement of people with aphasia and the control group on the applied tasks of rhythm perception and production. A correlation was not found between rhythm perception and production and achievement on tasks of auditory comprehension, among either people with aphasia or the control group. Analysis of the subjects’ answers revealed the features of the rhythmic patterns that make it easy or difficult to perceive and reproduce a rhythm