Mjesni govor Nove Vasi – prilog poznavanju čakavskih idioma Poreštine

U članku je opisan mjesni govor porečke Nove Vasi na fonološkoj i morfonološkoj razini. Analiza jezičnoga korpusa, prikupljenog terenskim istraživanjem, potvrdila je višeslojnu strukturiranost mjesnoga govora, karakterističnu za doseljeničke govore iz južnih provenijencija u Istru

Mjesni govor Kacane

U članku su prikazane alijetetne, alteritetne te arealne jezične značajke mjesnoga govora Kacane, koja teritorijalno pripada Gradu Vodnjanu. Prema rezultatima istraživanja, taj idiom pripada jugozapadnome istarskom ili štakavsko-čakavskome dijalektu. Jezične značajke Kacane jednake su jezičnim značajkama susjednih Orbanića i drugih dosad istraženih govora Marčanštine te onih južne podskupine barbanskih mjesnih govora, što navodi na zaključak da se krak govora takvih jezičnih značajki proteže dalje prema zapadu.This paper presents the linguistic features of the local dialect spoken in the settlement of Kacana, situated on the territory of the city of Vodnjan in Istria. According to the results of this research, this dialect belongs to the SW Istrian or štakavian-čakavian dialectal group. The linguistic characteristics of this idiom are identical to those that have been found in the dialects of the neighbouring village of Orbanići and other dialects characteristic for the Marčana region researched so far, as well as those that belong to the southern sub-group of the local dialects of Barban. This leads to the conclusion that dialects with these features can be found even further to the west

The Roverija Čakavian Dialect in Peruškanka by Vladimiro Gagliardi

Vladimiro (Miro) Gagliardi na istarskoj se čakavskoj književnoj sceni javlja 1996. Godinu dana kasnije, objavljuje oveću pripovijest Peruškanka inspiriranu teškim životom istarske žene. Pripovijest je napisana na roverskoj čakavštini, odnosno govoru sela Štokovci koje žitelji nazivaju Stakovci. Ta je pripovijest bogat izvor za jezičnu, onomastičku, frazeološku i paremiološku analizu mjesnoga govora. U radu analiziramo jezik pripovijesti na fonološkoj i morfološkoj razini. Rezultati potvrđuju pripadnost ovog idioma središnjim govorima jugozapadnoga istarskoga dijalekta, koji se svojim značajkama bitno ne razlikuje od susjednih marčanskih, vodnjanskih i barbanskih govora. U pripovijesti, očekivano, bilježimo i utjecaj hrvatskoga standardnoga jezika.As a member of the Uljanik Shipyard Literary Club, Vladimiro (Miro) Gagliardi appeared on the Istrian Čakavian literary scene in 1996. A year later, he published a long narrative story, Peruškanka, inspired by the harsh life of women in Istria. Peruškanka was written in the Roverija Čakavian dialect, i.e. the idiom of the village of Štokovci (or Stakovci as it is called by its inhabitants). It thus represents an abundant source of material for linguistic, onomastic, phraseological and paremiological analyses of this local dialect. The paper analyses the phonological and morphological levels of the language used in the narrative story, which confirms that the Štokovci idiom belongs to the southwestern Istrian dialect group. The linguistic characteristics of the narrative and the accentual system have also been confirmed in an interview with the author. Expectedly, we have noted that the Croatian standard language has influenced the language of the narrative

I ROMANIZMI NEI LESSEMI PER DOM E POSJED NEL DIALETTO ISTRIANO SUD-OCCIDENTALE O STACAVO-CIACAVO

U radu izdvajamo romanizme iz semantičkoga polja za dom i posjed koje smo prikupili u devet dijalektoloških punktova iz devet jugozapadnih istarskih općina ili gradova. Od istraživana 82 leksema čak ih je 48 romanskoga podrijetla (47,5%). Ti se romanizmi mogu podijeliti u nekoliko semantičkih potpolja: 1. stvari uz ognjište (od 17 leksema, 5 ih je romanskoga podrijetla – 29,4%); 2. posuđe (od 29 leksema, 15 ih je romanskoga podrijetla – 51,7%); 3. kuhinjska i kućanska pomagala (od 6 leksema, 5 ih je romanskoga podrijetla – 83,3%); 4. pokućstvo i stvari u spavaćoj sobi (od 9 leksema, 9 je romanskoga podrijetla – 100%); 5. kuća i okućnica (od 21 leksema, 11 ih je romanskoga podrijetla – 52,3%). Zabilježeni romanizmi podjednako su zastupljeni u svim dijalektološkim punktovima i potvrđeni u konzultiranim rječnicima, što nas navodi na zaključak da su i danas u živoj uporabi u čakavskim govorima od Istre do Dalmacije te u mletačkim govorima današnje talijanske pokrajine Venezia Giulija.The paper points out the Romanisms, taken from the semantic fields such as home and house lot, we have collected at nine dialectological points located in nine municipalities or towns in the south-western part of Istria. Taking into account the total of 82 lexical items, we can say that 48 of them are of Romanic origin (47.5%). These can be divided into several semantic sub-fields: 1. objects around the fireplace (5 out of 17 – 29.4% - are of Romanic origin); 2. dishes (15 out of 29 – 51.7%); 3. kitchen and home appliances (5 out of 6 – 83.3%); 4. furniture and objects in bedrooms (9 out of 9 – 100%); 5. home and house lot (11 out of 21 – 52,3%). The registered Romanisms are equally present at all the dialectological points and have been confirmed by the dictionaries we consulted, meaning that these are still actively used in the chakavian local speeches from Istria to Dalmatia as well as in the Venetian dialects spoken in the Italian region Venezia Friuli.Nel lavoro trattiamo i romanismi del campo semantico per dom (casa) e posjed (proprietŕ) che abbiamo raccolto in nove punti dialettologici di comuni o cittŕ dell’Istria sud-occidentale. Degli 82 lessemi studiati ben 48 sono di origine romanza (47,5%). Questi romanismi si possono suddividere in alcuni sotto campi semantici: 1. oggetti attinenti al focolare (dei 17 lessemi, 5 sono di origine romanza – 29,4%); 2. stoviglie (dei 29 lessemi, 15 sono di origine romanza – 51,7%); 3. utensili per la cucina e la casa (dei 6 lessemi, 5 sono di origine romanza – 83,3%); 4. mobili e oggetti nella camera da letto (dei 9 lessemi, 9 sono di origine romanza – 100%); 5. casa e terreno circostante (dei 21 lessemi, 11 sono di origine romanza – 50%). I romanismi registrati sono presenti nella stessa misura in tutti i punti dialettologici e attestati nei vocabolari consultati, portandoci a concludere che ne č vivo l’uso anche oggi nelle parlate ciacave dall’Istria alla Dalmazia e nelle parlate veneziane dell’odierna regione Venezia Giulia

Mjesni govor Loborike

U članku su prikazane alijetetne, alteritetne te arealne jezične značajke mjesnoga govora Loborike u istarskoj općini Marčana. Prema rezultatima istraživanja taj idiom pripada jugozapadnome istarskom ili štakavsko-čakavskome dijalektu. Jezične značajke Loborike jednake su jezičnim značajkama svih dosad istraženih govora Marčanštine te onima južne podskupine barbanskih mjesnih govora, što navodi na zaključak da se krak govora takvih jezičnih značajki proteže do najjužnijega dijela općine. Loborički govor podudara se i s muntićkim govorom susjedne općine Ližnjan, osim kada je riječ o nastavcima za D, L i I mn. imenica muškoga i srednjega roda

Čakavština u „Škatuli ud spomeni” Nevie Kožljan

U radu analiziramo čakavštinu pjesničkoga prvijenca Nevie Kožljan „Škatula ud spomeni“ na fonološkoj i morfološkoj jezičnoj razini. Jezične značajke promatraju se u kontekstu središnje podskupine barbanskih govora, kojima pripada i Goleševo, rodno mjesto naše autorice. Zaključuje se da je u stihovima odlično sačuvan autoričin barbanski materinski idiom