Prilog istraživanju apostolskih vizita Agostina Valiera u dalmatinskim i istarskim biskupijama

Ovo istraživanje zasniva se na jednom malom dosjeu od osam pisama pohranjenih u Državnom arhivu u Veroni (Archivio di stato di Verona) u arhivističkom fondu "Dionisi-Piomarta", (broj 1746). Autor je pisama Lorenzo Albertini/Laurentius Albertinus/, župnik u Pozzolengu u biskupiji Verona. Lorenzo Albertini napisao ih je 1579. godine, kad je kao član apostolske vizite Agostina Valiera sudjelovao u dalmatinskim i istarskim biskupijama. Pisma, pisana na starom talijanskom jeziku/volgare/, poprilično su dobro očuvana, osim pisma pisana na Hvaru 3. veljače 1579. godine, koje se nažalost ne može pročitati u cijelosti jer je većim dijelom uništeno

Muzeji versus interpretacijski centri

Autorica obrađuje pitanje naglog porasta broja interpretacijskih centara u Hrvatskoj, te primjećuje kako je pojava novih muzeja puno rjeđi fenomen. Interpretacijski ili posjetiteljski centri čija je svrha tumačenje prirodne i/ili kulturno-povijesne baštine određenog područja, najčešće su nastali kao rezultat projekata financiranih iz EU fondova. S druge strane, teško je pronaći mjesnu zajednicu koja je voljna krenuti u osnivanje muzeja. Interpretacijske je centre lakše osnovati i u njima organizirati rad jer ne moraju zapošljavati stručno muzejsko osoblje i graditi muzejske zbirke. Članak analizira nekoliko projekata i interpretacijske centre koji su nastali kao njihov rezultat

The slave trade on the Adriatic in the 17th century

Trgovina robljem dugotrajna je aktivnost koja je imala značajnog udjela u gospodarstvu dalmatinskih komuna još iz antičkog doba. Status robova i njihov promet regulirani su statutima dalmatinskih gradova. Promjene nastaju s pojavom Osmanlija u njihovom zaleđu u kasnom srednjem vijeku. Trgovina, tj. promet robova preusmjerava se prema istoku gdje se prodaju kršćanski zarobljenici. Međutim, s intenzitetom kršćanskog ratovanja protiv Osmanlija povećava se i trgovina muslimanskim robljem (robovi s teritorija Osmanskog carstva) u dalmatinskim trgovištima koja su posrednička jer se prava trgovina osmanskim podanicima odvija na Apeninskom poluotoku. Ovaj je promet robovima naročito intenziviran za vrijeme Kandijskog i Morejskog rata u drugoj polovici 17. stoljeća. U ovom članku razmatra se trgovina zarobljenim osmanskim podanicima na Jadranu, načini na koje su zarobljenici bili držani i prodavani te zakonske regulacije s gledišta Mletačke republike i Papinske države u 17. stoljeću.Since Antiquity the slave trade in the Adriatic had been a long term activity which had an important impact on the economy of the Dalmatian communes. The status of slaves and their traffic was originally regulated by the Statutes of individual Dalmatian towns. With the appearance of Ottomans in late Middle Ages into their hinterland numerous changes occurred. The traffic in slaves was redirected towards the east where the Christian captives were then sold. Nevertheless, with the new intensity of Christian warfare against the Ottomans, the Muslim slave trade from the Ottoman Empire increased particularly in Dalmatian marketplaces which were mediatory because the real trade of Ottoman subjects was across the Adriatic on the Apennine Peninsula. This traffic reached a special intensity during the Candian and Morean Wars in the second half of the 17th century. The trade of the Ottoman captives in the Adriatic, how they were kept and sold, including the legal regulations of the trade from the Venetian and Papal points of view in the 17th century, are discussed in this paper

Lipa pamti ili o kolektivnoj memoriji jednog ratnog zločina iz II. svjetskog rata

Selo Lipa jedno je od četiri sela Liburnijskog kraja u zaleđu Opatije. Selo je 30. travnja 1944. do temelja spaljeno. Njemački nacistički vojnici i fašisti ubili su 269 ljudi na vrlo okrutan način, spalivši ih u jednoj kući na kraju sela. Dio stanovnika ipak se raznim sretnim okolnostima uspio spasiti i obnoviti selo nakon Drugog svjetskog rata. U ovom radu razmatraju se tri generacije stanovnika sela kao nositelja kolektivne memorije o tome ratnom zločinu koji je obilježio njihov identitet. Prvu generaciju nositelja kolektivne memorije čine preživjeli iz Drugog svjetskog rata. Druga generacija su njihova djeca tj. oni koji su rođeni i odrasli u Lipi u poslijeratnoj obnovi. Treću generaciju čine djeca poslijeratne generacije. Središnja osoba koja pomiruje sve tri generacije i predstavlja zapravo „čuvaricu“ ove memorije je Danica Maljavac, umirovljena profesorica povijesti i zemljopisa koja je dvadesetak godina radila kao kustos u lokalnoj memorijalnoj zbirci posvećenoj stradanju mještana Lipe. Zatvaranjem zbirke „Lipa pamti“ 1989. godine dovodi se u krizu očuvanje i prenošenje kolektivne memorije te uopće preispitivanje opće ljudskih vrednota i antifašističkih ideja koje je ova zbirka trebala preko svoje kustosice Danice Maljavac prenositi. Krizu duboko osjeća cijela zajednica sela Lipa. Aktualiziranjem obnove memorijalne zbirke i njezinog novog postava ponovno se preispituju se njezine osnove u kolektivnoj memoriji, koliko je ona još uvijek prisutna kao važna odrednica lokalnog stanovništva te u kojoj mjeri je ona evoluirala

D\u27Annunzijeva Mučenica - L\u27Olocausta di D\u27Annunzio

Točno sto godina nakon D’Annunzijeve okupacije Rijeke, 12. rujna 2019. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, u njegovu sjedištu – bivšoj Guvernerovoj palači, otvorena je izložba dviju autorica: dr. sc. Tee Perinčić, povjesničarke, više kustosice Muzeja i Ane-Marie Milčić, povjesničarke umjetnosti i doktorantice na Courtauld Institute of Art u Londonu, pod naslovom D’Annunzijeva Mučenica – L’Olocausta di D’Annunzio. Naslov izložbe izravno nas povezuje s retorikom talijanskog pjesnika, avanturista i vojnika Gabriela D’Annunzija, okupatora Rijeke od rujna 1919. do siječnja 1921

D\u27Annunzijeva Mučenica - L\u27Olocausta di D\u27Annunzio

Točno sto godina nakon D’Annunzijeve okupacije Rijeke, 12. rujna 2019. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, u njegovu sjedištu – bivšoj Guvernerovoj palači, otvorena je izložba dviju autorica: dr. sc. Tee Perinčić, povjesničarke, više kustosice Muzeja i Ane-Marie Milčić, povjesničarke umjetnosti i doktorantice na Courtauld Institute of Art u Londonu, pod naslovom D’Annunzijeva Mučenica – L’Olocausta di D’Annunzio. Naslov izložbe izravno nas povezuje s retorikom talijanskog pjesnika, avanturista i vojnika Gabriela D’Annunzija, okupatora Rijeke od rujna 1919. do siječnja 1921