Early Sexual Intercourse and Risk Factors in Croatian Adolescents

Sexual behaviour in adolescence is a sensitive issue and has possible immediate and long term medical and psychical consequences. The aim of the study was to examine whether early sexual intercourse varies by gender and how is associated with unhealthy behaviour and factors of psycho-social well-being. 773 boys and 857 girls of 15.5 years old, included in a representative national school-based survey, conducted in Croatia in 2006, were invited to fill in anonymous questionnaires. Sexual experience before the age of 16 years was reported by 28.6% of the boys and 16.5% of the girls. Early sexual experience in boys was associated with smoking, drinking of alcohol, marijuana taking, physical fighting, and bullying other. The odds ratio was highest for smoking. (OR:8.1; CI:5.4–12.1). For girls the same variables were associated with the early sexual intercourse, marijuana use being the strongest independent predictor (OR:8.0; CI:5.0–12.6). While controlled for other behaviours, daily smoking remained the strongest predictor for both genders. Girls who had early sexual experience were more prone to be dissatisfied with their health (OR:2.9; CI:2.0–4.2), with their life (OR:2.1; CI:1.4–3.0), communication with father and mother (OR:1.9; CI:1.2–2.8 and OR:1.7; CI:1.1–2.6) and reported more psychosomatic symptoms (OR:2.9; CI:2.0–4.3). For both genders odds were higher if they had good communication with the friend of the opposite gender. Evenings spent out with friends were associated to early sexual experience in boys and girls as well as poorer school achievement. Early menarche was associated with the probability of being engaged in the early sexual intercourse and with smoking, marijuana use and psychosomatic symptoms. Early sexual intercourse is associated with unhealthy behaviour such as smoking, substance abuse, aggressiveness and lower psychosocial well-being. Preventive educational programmes should follow multi-facet approaches and recognize differences between boys and girls. Human papillomavirus (HPV) vaccination could be part of a comprehensive approach and is not to be viewed as an isolated activity

Može li se pušenje smatrati ulaskom u svijet rizičnih ponašanja mladih?

U Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhana posebna se zabrinutost izražava u odnosu na pušenje i druge oblike upotrebe duhana u dječjoj dobi i adolescenciji diljem svijeta, posebno u odnosu na pušenje u sve mlađoj dobi. Naime, pušenje cigareta započinje najčešće u ranoj adolescenciji, razvojnom dobu koje nekoliko desetljeća prethodi smrti i oštećenju povezanom s pušenjem u odrasloj dobi. Rijetki pojedinci započinju pušiti u odrasloj dobi, dok većina prvi put popuši cigaretu prije završetka srednjoškolskog obrazovanja. Što ranije mladi započinju pušiti, to su veće šanse za težu uporabu u odrasloj dobi, kao i za duži pušački staž. Oboje, trajanje pušenja i količina popušenog duhana, povezano je s potencijalnim kroničnim zdravstvenim problemima

Impact of environmental factors on marijuana use in 11 European countries

AIM: To investigate the association between environmental factors (perceived availability of marijuana, perceived use among friends and siblings, use of alcohol and tobacco, family structure, parental control, school performance) and lifetime prevalence and frequent and early marijuana use in high school students. ----- METHODS: We used self-reported data from 15-16 years old participants of the 2003 European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD) conducted in 11 countries: Denmark, Estonia, Norway, Croatia, Slovenia, Germany, Switzerland, Bulgaria, Czech Republic, Russian Federation, and Ukraine. Multivariate logistic regression was used for data analysis. ----- RESULTS: Countries varied according to lifetime prevalence (8.7%-47.8%) and frequent (8.7%-23.9%) and early (3.0%-13.0%) marijuana use. Daily tobacco smoking was most strongly associated with lifetime marijuana use for boys in 7 and for girls in 5 countries, with highest odds ratio (OR, 95% and confidence interval - CI) for boys in Denmark (OR, 13.52; 95% CI, 8.16-22.4), and for girls in the Czech Republic (OR, 21.21; 95% CI, 12.99-34.62). Perceived marijuana availability was most strongly associated with frequent marijuana use for boys in 4 countries (highest in Slovenia: OR, 19.28; 95% CI, 6.52-57.02) and girls in 5 (highest in Slovenia: OR, 19.05; 95% CI, 5.18-70.04). Perceived use of marijuana among friends was most strongly associated with frequent marijuana use in 5 countries, both for boys (highest in Norway: OR, 23.91; 95% CI, 4.16-137.48) and girls (highest in Denmark: OR, 75.42; 95% CI, 13.11-433.90). Perceived use of marijuana among friends was most strongly associated with early marijuana use in 8 countries for boys (highest in Norway: OR, 54.03; 95% CI, 3.34-875.19) and 3 countries for girls (highest in Denmark: OR, 7.29; 95%CI, 1.77-30.12). ----- CONCLUSION: In each country, marijuana use was associated with similar factors, regardless of marijuana use prevalence in that country.The influence of peer group and perceived availability of marijuana seemed more important than parental control and family structure

Zdravlje i rizici po zdravlje djece školske dobi - što o tome znamo i uspijevamo li pomoći

Djeca i mladi smatraju se često najzdravijim dijelom populacije, koji ne zahtijeva posebnu zdravstvenu skrb – više ne boluju od potencijalno teških bolesti dojenačke dobi i ranog djetinjstva, a još nisu počeli razvijati kronične bolesti pogubne za srednju i stariju dob. No upravo je razdoblje intenzivnog rasta i sazrijevanja kritično i rizično ne samo zbog izravnih rizika po zdravlje već zbog neizravnih mogućih utjecaja mladalačkih potencijalno štetnih navika i neopreznih ponašanja. Počeci tjelesnih promjena početka puberteta opažaju se u djevojčica oko 10-12 godine, u dječaka godinu-dvije kasnije. Od početaka pubertetskih promjena do fizičke, psihičke i socijalne zrelosti proteći će dugačkih 8-10 godina, tijekom kojih djeca i mladi imaju pravo na specifičnu skrb usmjerenu upravo na zahjeve i probleme proizašle iz dramatičnih promjena kroz koje prolaze.

Zdravlje i rizici po zdravlje djece školske dobi - što o tome znamo i uspijevamo li pomoći

Djeca i mladi smatraju se često najzdravijim dijelom populacije, koji ne zahtijeva posebnu zdravstvenu skrb – više ne boluju od potencijalno teških bolesti dojenačke dobi i ranog djetinjstva, a još nisu počeli razvijati kronične bolesti pogubne za srednju i stariju dob. No upravo je razdoblje intenzivnog rasta i sazrijevanja kritično i rizično ne samo zbog izravnih rizika po zdravlje već zbog neizravnih mogućih utjecaja mladalačkih potencijalno štetnih navika i neopreznih ponašanja. Počeci tjelesnih promjena početka puberteta opažaju se u djevojčica oko 10-12 godine, u dječaka godinu-dvije kasnije. Od početaka pubertetskih promjena do fizičke, psihičke i socijalne zrelosti proteći će dugačkih 8-10 godina, tijekom kojih djeca i mladi imaju pravo na specifičnu skrb usmjerenu upravo na zahjeve i probleme proizašle iz dramatičnih promjena kroz koje prolaze.

Europsko istraživanje o alkoholu i ostalim drogama u školama (ESPAD)

Temeljni je cilj ESPAD istraživanja prikupljanje standardiziranih, međunarodno usporedivih podataka o pušenju duhana, pijenju alkohola i uporabi psihoaktivnih droga među učenicima 15-16 godina u europskim zemljama, kao i sagledavanje čimbenika koji utječu na ta ponašanja. Osim moguće usporedbe pojedinih zemalja u godinama istraživanja, redovito provođenje ESPAD-a u četverogodišnjim razmacima omogućava praćenje kretanja pojavnosti rizičnih ponašanja među mladima, kako u pojedinim zemljama tako i u Europi u cjelini. Rezultati pružaju objektivnu sliku situacije koja pomaže u planiranju aktivnosti preventive i tretmana. Praćenje trendova važno je i kao osnova za planiranje preventivnih aktivnosti u budućnosti. Spoznaje prikupljene u istraživanju mogu poslužiti kao prognostički faktor za zemlje u kojima se određene promjene još nisu dogodile, a za pretpostaviti je da će se dogoditi u budućnosti. Podatci dobiveni ESPAD istraživanjem mogu poslužiti i kao evaluacija akcijskog plana EU vezanog uz droge i alkohol. Rezultati ESPAD-a se koriste u godišnjoj publikaciji European Monitoring Centre for Drugs nad Drug Addiction (EMCDDA), Centra za praćenje ovisnosti o drogama u Europi u Lisabonu, kao službeno istraživanje o uporabi droga među adolescentima. Podatci često služe i kao podloga javnim raspravama koje su osnova planiranja preventivnih aktivnosti, a odnose se na mlade. Istraživanje se provodi u svim zemljama koje u njemu sudjeluju u isto vrijeme i istom metodologijom. Ponavljanje istraživanja u razdobljima od četiri godine omogućava praćenje kretanja pojavnosti rizičnih ponašanja među mladima, kako u pojedinim zemljama tako i u Europi u cjelini

Problem drinking in first – year students at the University of Zagreb

Aim: The aim of this analysis was to investigate the problem drinking among first year university students in Zagreb and differences upon different scientific fields of study. Methods: The data used were obtained from the research about health behaviours and perception of preventive activities of first year university students in Zagreb, part of the scientific project of the Ministry of science, education and sport »Characteristics, trends and determinants of addictive behaviour in youth«, 2009. The sample of 1939 students (900 males, 1039 females) was stratified by gender and type of university studies. Results: 72,4% of first year university students in Zagreb drink alcohol beverages. Almost every fifth student might have some reasons for concern about drinking alcohol. For 5,9% of male and 1,1% of female students, most likely a problem with the consumption of alcoholic beverages exists. Conclusion: Problem drinking differences in different scientific fields of study exist for female students. Screening for at-risk or heavy drinking should be built in as a normal part of school medicine screenings. All students have to be included in the strategy of health promotion and universal prevention programs

PASSIVE SMOKING – ACTIVE KILLER

Pasivno pušenje javnozdravstveni je problem od iznimne važnosti, iako se takvim još i sad nedovoljno percipira. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od posljedica pasivne izloženosti duhanskom dimu svake godine umre 600.000 ljudi, od čega 165.000 djece. Na udaru je pušačkog dima 33% muškaraca, 35% žena i 40% djece koja ne puše, a samo 11% svjetske populacije zaštićeno je prikladnom politikom usmjerenom kreiranju okruženja bez duhanskog dima. Znanstvena literatura donosi dokaze da pasivno pušenje može rezultirati brojnim posljedicama štetnim za zdravlje: astmom i alergijama, infekcijama dišnog sustava i (srednjeg) uha, karcinomima različitih lokalizacija, ubrzanim razvojem ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, zaostajanjem u rastu i razvoju djece, a u trudnoći može dovesti do kongenitalnih anomalija čeda, preuranjenog porođaja te manje porođajne mase i duljine djeteta. Najstrašnija od svih posljedica svakako je sindrom iznenadne smrti dojenčeta, tzv. »smrt u kolijevci«. Politike usmjerene kreiranju okruženja bez duhanskog dima pokazale su svoju učinkovitost i znanstvenu osnovanost, no usporedo s donošenjem zakona potrebno je raditi na podizanju svijesti građana o štetnosti i aktivnog i pasivnog izlaganja duhanskom dimu.Although still not perceived in this way, passive smoking is a public health issue of great importance. World Health Organization estimates that as a result of passive exposure to tobacco smoke each year 600,000 people die, of which 165,000 children. There are 33% of men, 35% of women and 40% of children who do not smoke, but are exposed to second hand smoke, and still only 11% of the world population is protected by adequate smoke-free legislation. Scientific literature provides evidence that passive exposure to tobacco smoke can result in numerous adverse health effects: asthma and allergies, respiratory infections and (middle) ear infections, cancers of various localization, accelerated atherosclerosis and cardiovascular diseases, retardation of growth and development in children, and in pregnancy it can lead to congenital anomalies and premature birth as well as lower body weight and length of the child. Certainly, the scariest consequence of all is sudden infant death syndrome, also called »death in the crib«. Smoke-free policies have proven their effectiveness, but while implementing the laws, it is necessary to raise public awareness of the hazards of, both active and passive, exposure to tobacco smoke

Poster 29. - Skrb djece na otocima u Republici Hrvatskoj - Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Cilj ovog rada je prikazati razlike između hrvatskih otoka i kopna u organizaciji i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite za djecu, kao i situaciju vezanu uz invaliditet i veće teškoće u razvoju ovog dijela populacije. U radu su korišteni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Državnog zavoda za statistiku, te podaci dobiveni telefonskim intervjuem s odabranim liječnicima koji provode zdravstvenu zaštitu djece na otocima. Prema dugogodišnjem kretanju demografskih pokazatelja Hrvatska je u izrazito nepovoljnoj situaciji. Prirodno kretanje stanovništva je negativno, s niskom natalitetnom stopom 9-10/1.000 stanovnika, mortalitetnom 11-12 na 1000 stanovnika i negativnom stopom prirodnog kretanja od - 2, odnosno svake godine umire 8.000-10.000 stanovnika više nego što ih se rađa. Prilikom zadnjeg Popisa 2011. godine zabilježeno je 896.605 osoba u dobi 0-19 godina ili 20,9% ukupnog stanovništva (1,053.240 djece odnosno 23% 2001. godine), od toga ih je 15,2%     u dobi 0-14 godina i 5,7% u dobi 15-19 godina. Negativne demografske promjene su još izraženije na područjima od posebne državne skrbi u koje pripadaju i hrvatski otoci.

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC)

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC) je međunarodno istraživanje koje od 1983. godine podupire Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalni ured za Europu. Istraživanje se provodi u 40 zemalja Europe i Sjeverne Amerike, a uključuje multidisciplinarne istraživačke timove. Koordinacijski centar je Sveučilište u Edinburgu u Velikoj Britaniji. Istraživanje je započelo još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj. Prva međunarodna studija provedena je u školskoj godini 1983/84. i od tada se provodi svake četiri godine, primjenjujući zajednički istraživački protokol. Svrha je istraživanja pružiti uvid u zdravlje djece i adolescenata te što bolje razumjeti ponašanje u vezi sa zdravljem i stilovima života u određenom društvenom kontekstu i okruženju. Odrastati na početku 21. stoljeća proces je koji nije potpuno bez izazova. Međunarodni izvještaji pokazuju da dok s jedne strane možemo biti zadovoljni zdravljem mnogih mladih ljudi, s druge strane postoje oni koji se suočavaju sa stvarnim i zabrinjavajućim problemima vezanim uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, predodžbu o vlastitom tijelu, zadovoljstvo životom, zlouporabu sredstava ovisnosti i nasiljem među vršnjacima. Cilj HBSC projekta nije samo praćenje i istraživanje, već i obavještavanje javnosti i svih profesionalaca koji se bave mladima, kao i utjecaj na politiku kako bi podržala i omogućila programe i aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja usmjerene upravo na potrebe proizašle iz nalaza istraživanja. Ciljevi istraživanja su: • pratiti u određenim vremenskim razmacima zdravlje i ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi, • istražiti utjecaje koje na načine življenja i ponašanja mladih imaju škola, obitelj i drugi društveni čimbenici, • utjecati na razvoj programa i politike s ciljem promicanja zdravlja djece i mladih, • poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja o zdravlju mladih i ponašanju u vezi sa zdravljem, kroz međunarodnu mrežu znanstvenika zainteresiranih za to područje