Koncentracija bjelančevina i bjelančevinskih frakcija u krvnoj plazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih malom dozom gamazračenja.

This study was performed to investigate the effect of egg irradiation by low dose gamma rays on the concentration of total proteins and protein fractions in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs. The eggs of heavy breed chickens were irradiated with a dose of 0.15 Gy gamma-rays (60Co) before incubation. Blood samples were taken from the right jugular vein on the 1st and 3rd days, or from the wing vein on day 7 after hatching. The total protein concentrations in the blood plasma was determined by the biuret method using Boehringer Mannheim GmbH optimized kits. The protein fractions (albumin, α1-globulin, α2- globulin, β- and γ- globulins) were estimated electrophoretically on cellulose acetate strips. The total protein concentration was significantly decreased in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs on days 3 (P<0.05) and 7 (P<0.001). The albumin concentration in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs was significantly decreased on the 7th day (P<0.001), and the concentration of α2-globulin was decreased on days 1 (P<0.05) and 7 (P<0.001). β- and γ-globulins concentration was significantly decreased on the 7th day of life (P<0.05). The obtained results indicate that a low dose of gamma radiation has an inhibitory effect upon the concentration of total proteins and protein fractions in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs before incubation, during the first week of their life.U našem prethodnome radu pokazano je da se u krvnoj plazmi pilića, izleženih iz jaja ozračenih dozom od 0,15 Gy gama-zračenja prije inkubacije, povećava aktivnost aspartat-aminotransferaze i alanin-aminotransferaze tj. dvaju enzima koji imaju važnu ulogu u metabolizmu bjelančevina. Stoga je u ovom radu istražen učinak ozračivanja jaja dozom od 0,15 Gy gama-zračenja prije inkubacije na koncentraciju ukupnih bjelančevina i bjelančevinskih frakcija u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja. Jaja teške pasmine pilića ozračena su dozom od 0,15 Gy gama-zračenja iz radioaktivnog izvora kobalt-60 (60Co) prije inkubacije. Krv za analizu vađena je iz desne jugularne vene u dobi od prvog i trećeg dana, te iz krilne vene 7. dana. Koncentracija ukupnih bjelančevina određivana je u skupnom uzorku krvne plazme od 10 pilića uzetim slučajnim odabirom, biuretmetodom na spektrofotometru rabeći gotove komplete reagencija proizvođača Boehringer Mannheim GmbH. Bjelančevinske frakcije (albumini, α1-globulini, α2-globulini te β- i γ-globulini) određivane su elektroforezom na trakicama geliranog celuloznog acetata. Koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja bila je statistički značajno smanjena trećeg (P<0,05) i 7. dana života (P<0,001). Koncentracija albumina u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja bila je značajno smanjena 7. dana (P<0,001), a koncentracija α2-globulina bila je smanjena prvog (P<0,05) i 7. dana starosti (P<0,001). Koncentracija β- i γ-globulina u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja bila je značajno smanjena 7. dana života (P<0,05). Dobiveni rezultati pokazuju da male doze gama-zračenja imaju inhibicijski učinak na koncentraciju ukupnih bjelančevina i bjelančevinskih frakcija u krvnoj plazmi pilića, izleženih iz ozračenih jaja prije inkubacije, tijekom prvih sedam dana života

Vremenska dinamika antioksidansa i lipidne peroksidacije u jetri kokošjeg embrija nakon izlaganja niskoj dozi gama-zračenja

The effects were measured of low-doses of gamma radiation within 24 hours after irradiation on the activity of glutathione peroxidase (GSH-Px), superoxide dismutase (SOD), catalase (CAT) and levels of glutathione (GSH) and lipid peroxide concentrations (malondialdehyde, MDA) in embryonic chick liver. The chick embryos were irradiated with doses of gamma radiation of 0.05, 0.15, 0.3, 0.5 and 0.8 Gy at the dose rate of 0.0117 Gy/s on day 19 of incubation. All parameters were measured 1, 3, 6, 12 and 24 hours after irradiation by spectrophotometry, apart from the level of lipid peroxidation, which was assessed using high performance liquid chromatography (HPLC). A versatile analysis of the data was made and it consisted of: 1) a comparison of the means of antioxidant enzyme activities and GSH and MDA concentrations for each radiation dose and the time after irradiation with the corresponding control samples; 2) research into the temporal dynamics of enzyme activities and concentrations a) for each value of radiation dose and b) when the data for radiation doses were merged, i.e. regardless of the radiation doses. A significant increase in GSH- Px activities in time after irradiation was found in dose intervals from 0.05 to 0.5 Gy, which was well described by linear function. This is a highly reliable result, because it was obtained as a result of all the analyses applied. For other parameters, we did not find any dependence of activities and concentrations on time. The analysis of comparison of means of the irradiated and control samples gave statistically significant results for some dose-time pairs.U ovom je radu istražen učinak malih doza gama-zračenja na aktivnost glutation-peroksidaze (GSH-Px), superoksid-dismutaze (SOD), katalaze (CAT) te koncentraciju glutationa (GSH) i malondialdehida (MDA) u jetri kokošjih zametaka. Kokošji su zametci ozračeni dozom od 0,05, 0,15, 0,3, 0,5 i 0,8 Gy gama-zračenja i brzinom doze od 0,0117 Gy/s 19. dana inkubacije. Aktivnost GSH-Px, SOD, CAT i GSH određena je spektrofotometrijski dok je koncentracija MDA određena tekućinskom kromatografijom visoke učinkovitosti (HPLC). Svi su pokazatelji određivani 1, 3, 6, 12 i 24 sata nakon ozračivanja a rezultati su obrađeni različitim statističkim metodama pri: 1) usporedbi prosječnih vrijednosti svih pokazatelja pokusne s odgovarajućom kontrolnom skupinom; 2) određivanju vremenske dinamike za sve vrijednosti promatranih pokazatelja kada su bile: a) ovisne o dozi zračenja i b) neovisne o dozi zračenja tj. kada su vrijednosti pokazatelja svih doza bile međusobno spojene. Aktivnost GSH-Px u ozračenih kokošijih zametaka bila je značajno povećana primjenom svih statističkih metoda u rasponu doza od 0,05 Gy do 0,5 Gy te je imala linearnu funkciju. Rezultati ostalih pokazatelja nisu pokazali promjene vrijednosti tijekom vremena promatranja

Biokemijski pokazatelji u krvi ekstenzivno uzgajane hrvatske šarene koze u vrijeme rane gravidnosti i laktacije

Goat breeding has been one of the most important activities of the rural population in Dalmatian Zagora for decades. The predominant breed was, and still is, the Croatian coloured goat, bred almost exclusively for meat. Extensive farming is currently a dominant farming system with some flocks being bred under organic conditions. In this research we monitored an organic flock in the area of Dinara Mountain during one season. Blood samples were randomly collected from 80 does on two occasions: in March in their early lactation and in October in their early gravidity, and were analysed for the most common biochemical parameters (glucose, urea, bilirubin, total proteins, albumin, triglycerides, cholesterol, aspartate aminotransferase (AST), gamma-glutamyl transferase (GGT) and two parameters of metabolic profile (non-esterified fatty acids (NEFA), β-hydroxybutyrate (BHB)). Significant differences were found between all of the parameters, except BHB and AST. The obtained results from multi-coloured goats may represent a contribution to a better understanding of metabolic processes during early lactation and early gravidity in indigenous Croatian goatsUzgoj koza desetljećima je bio jedna od najvažnijih aktivnosti ruralnog stanovništva Dalmatinske zagore. Dominantna pasmina je bila, i još uvijek jest, hrvatska šarena koza, koja se uzgaja gotovo isključivo za meso. Ekstenzivno stočarenje trenutno je prevladavajući način uzgoja u tom području, s nekolicinom stada koja se uzgajaju pod ekološkim uvjetima. U ovom istraživanju pratili smo ekološko stado hrvatske šarene koze na području planine Dinare tijekom jedne sezone. Uzorci krvi prikupljeni su od 80 koza u dva navrata, u ožujku u ranoj laktaciji te u listopadu u ranoj gravidnosti. Analizirani su najvažniji biokemijski pokazatelji (glukoza, ureja, bilirubin, ukupni proteini, albumin, trigliceridi, kolesterol, AST, GGT) i dva pokazatelja metaboličkog profila (BHB, NEFA). Ustanovljene su značajne razlike među svim pokazateljima osim BHB i AST. Dobiveni rezultati za hrvatsku šarenu kozu predstavljaju doprinos boljem razumijevanju metaboličkih procesa tijekom rane laktacije i početkom gravidnosti u autohtonih hrvatskih koza

Effects of radiofrequency electromagnetic radiation on male fertility

Elektromagnetsko se zračenje emitira iz prirodnog okruženja, ali i uporabom industrijskih i svakodnevnih uređaja za bežičnu komunikaciju, stoga su ljudski i životinjski organizmi stalno izloženi zračenju. Tijekom posljednjih godina, zbog brzog tehnološkog napretka, elektromagnetsko zračenje iz umjetnih izvora premašilo je vrijednosti zračenja prirodnog podrijetla. Opća zabrinutost svih nas, zbog sve većeg broja uređaja (mobilnih telefona, prijenosnih računala, Wi-Fi-ja i mikrovalnih pećnica), koji koriste radiofrekvencijsko elektromagnetsko zračenje (RF-EMZ) opravdana je zbog sve brojnijih dokaza o njihovoj štetnosti na žive organizme. Suvremeni uređaji moderne tehnologije emitiraju radiofrekvencijske elektromagnetske valove malih frekvencija koje ljudsko i životinjsko tijelo apsorbira što može imati potencijalne štetne učinke na: mozak, srce, endokrini sustav i reproduktivnu funkciju. Muški je reproduktivni sustav jedno od najosjetljivijih tkiva na RF-EMZ-e. Tako je primjerice, iz trenutno dostupnih studija provedenih in vitro i in vivo, jasno da RF-EMZ-e ima štetne učinke na spermatogenezu, odnosno kakvoću ejakulata ljudi i životinja – broj spermija u ejakulatu, preživljavanje, morfologiju i gibljivost spermija - utječe na stanični metabolizam i endokrini sustav i može prouzročiti genotoksičnost, genomsku nestabilnost i oksidativni stres, a to može prouzročiti neplodnost. Štetni učinci RFEMZ-a dijele se na toplinske i netoplinske. Većinanegativnih bioloških učinaka pripisuje se netoplinskim učincima, a toplinski se učinci nastali RF-EMZ mobilnog telefona, smatraju manje štetnima. Zbog stvaranja prevelike količine reaktivnih kisikovih spojeva u muškom spolnom sustavu hipertermija skrotuma i povećani oksidativni stres mogu biti ključni mehanizmi putem kojih RF-EMZ-e utječe na plodnost muškaraca. Navedeni su i negativni učinci povezani s vremenom korištenja, ponajprije mobilnog telefona. Stoga je cilj ovoga preglednog rada opisati neke od učinaka RF-EMZ-a na muški spolni sustav.Humans and animals are constantly exposed to electromagnetic radiation emitted from the natural environment, and through the use of industrial and everyday devices for wireless communication. In recent years, due to rapid technological progress, electromagnetic radiation from artificial sources has exceeded the values of radiation of natural origin. General concern about the increasing number of devices (mobile phones, laptops, Wi-Fi and microwave ovens) using radiofrequency electromagnetic radiation (RF-EMR) is justified due to increasing evidence of their harm to the living organism. Modern technology devices emit small frequency radiofrequency electromagnetic waves, which are then absorbed by the human and animal bodies and can potentially cause adverse effects on the brain, heart, endocrine system and reproductive function. It is believed that the male reproductive system is one of the most sensitive tissues to RF-EMR. It is clear from the literature that RF-EMR has harmful effects on ejaculate quality indicators (such as spermatozoa count in ejaculate and spermatozoa morphology and motility), affects cellular metabolism and the endocrine system, and causes genotoxicity, genomic instability and oxidative stress, which in turn may result in infertility. The adverse effects of RF-EMR are divided into thermal and non-thermal. Most negative biological effects are attributed to non-thermal effects, while the thermal effects from cell phone radiation are considered to be less harmful. However, scrotum hyperthermia and increased oxidative stress from the formation of excess reactive oxygen compounds in the male reproductive system can be key mechanisms by which RF-EMR affects male fertility. The negative effects associated with the duration of use of mobile phones are known and listed above. Therefore, the aim of this review article is to describe some of the effects of RF-EMR on the male reproductive system