Seroprevalencija bolesti Aujeszkoga u populaciji domaćih svinja u razdoblju od 2013. do 2021. godine u Republici Hrvatskoj

Aujeszky\u27s disease is a viral disease of animals, primarily pigs, which are considered to be the natural hosts. It is endemic in many parts of the world, but there are areas and countries that have successfully eradicated this disease. Due to mandatory control measures and trade barriers, Aujeszky\u27s disease causes significant economic losses. Although, it has been eradicated in most European Union Member States, there are still areas and countries where it persists. In the Republic of Croatia, the disease has not yet been eradicated from the domestic pig population, although surveillance and eradication has been carried out since 2013. This paper presents the results of serological testing of domestic pigs for Aujeszky\u27s disease in the period from 2013 to 2021. The prevalence of Aujeszky\u27s disease at the farm level by year in the study period ranged from 4.66% (CI 95%, 4.39-4.95) to 0.67% (CI 95%, 0.35-1.28). Since 2016, prevalence was at an average level of 1.26% (CI 95%, 0.67-1.95%). The highest prevalence 10.28% (CI 95%, 9.15-11.53) was found in Varaždin County, and the lowest 0.14 % (CI 95%, 0.07-0.31) in Krapina-Zagorje County.Bolest Aujeszkoga je virusna bolest životinja, prije svih svinja koje se smatraju i njezinim prirodnim domaćinom. Bolest je u u mnogim dijelovima svijeta endemična, ali postoje područja i države koje su ovu bolest uspješno iskorijenile. Zbog obveznih mjera kontrole i trgovinskih barijera bolest Aujeszkoga izaziva velike ekonomske gubitke. Iako je ova bolest u većini država članica Europske unije iskorijenjena, postoje područja i države u kojima ona i dalje perzistira. Iako se nadziranje i iskorjenjivanje provodi od 2013. godine u Republici Hrvatskoj bolest još uvijek nije iskorijenjena iz populacije domaćih svinja. U ovom radu prikazani su rezultati seroloških pretraga domaćih svinja na bolest Aujeszkoga u razdoblju od 2013. do 2021. godine. Prevalencija bolesti Aujeszkoga na razini gospodarstava po godinama istraživanog razdoblja kretala se u rasponu od: 4,66 % (CI 95%, 4,39-4,95) do 0,67 % (CI 95%, 0,35-1,28). Od 2016. godine prevalencija se zadržavala na prosječnoj razini od 1,26 %, (CI 95%, 0,67-1,95%). Najveća prevalencija utvrđena je u Varaždinskoj županiji (10,28 %, CI 95%, 9,15-11,53), a najmanja u Krapinsko-zagorskoj županiji 0,14% (CI 95%, 0,07-0,31)

Zapošljavanje doktora veterinarske medicine u razdoblju od 2010. - 2019.

The employment of veterinarians is an indicator of economic development and of the quality of the relationship between humans and nature. Several authors have published reports on the employment of veterinarians. This paper examines the trends in unemployment and employment of veterinarians according to the records of the Croatian Employment Service (CES) in the period from 2010 to 2019. The CES is a public institution of the Republic of Croatia established under the Labour Market Act (Official Gazette 118/18) that plays a key role in regulating supply and demand on the labour market of the Republic of Croatia. The average number of employed veterinarians was higher than the average number of veterinarians registered in the CES records. An average of 181 veterinarians were sought annually, 160 were employed and 143 were registered, indicating that demand surpassed supply. Veterinarians were recruited faster than the average person with a college degree, within 180 days, and very few were in longterm unemployment. Most were employed in the category of young people (up to 30 years of age), and most were employed without any previous work experience. More women than men were employed. Most veterinarians were employed in the City of Zagreb, which reflects the relatively low livestock production and depopulation of rural areas, as the traditionally main and safest source of employment for veterinarians. According to the National Classification of Economic Activities (NKD), veterinarians were employed in almost all groups of activities, allowing for greater employment flexibility and mobility on the labour market. According to the National Classification of Occupations (NKZ), on the other hand, most veterinarians were employed in group 2 (experts and scientists), likely since veterinary medicine is a regulated profession. This also means that several were employed under their qualification levels. The employment of veterinarians was relatively better than for other university-educated workers, due to the relatively higher number of registered vacancies. The regression equation showed that the number of jobs offered to veterinarians in the observed period increased by slightly more than 9 jobs per year, indicating a possible increase in demand for veterinarians in the future. The same trend is seen in the projection of future trends in the labour market, which predicted an increase in the number of employed veterinarians in the period from 2014 to 2020, as well as an increase in the number of retirements. The data imply that it is necessary to increase the number of veterinarians, but also to raise their competencies to meet the increased competition on the European and global labour markets.Zapošljavanje veterinara jedan je od pokazatelja smjera razvoja gospodarstva i kvalitete odnosa čovjeka i prirode od koje živi. O zaposlenosti veterinara već su u nekoliko navrata pisali neki autori. U ovome radu željeli smo ustvrditi kakva su kretanja nezaposlenosti i zapošljavanja veterinara prema podatcima iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u razdoblju od 2010. - 2019. HZZ je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojena Zakonom o tržištu rada (Narodne novine 118/2018) i ima ključnu ulogu u reguliranju ponude i potražnje na tržištu rada Republike Hrvatske. Prosječan broj zapošljavanih veterinara bio je veći od prosječnog broja veterinara registriranih u evidenciji HHZ-a. Godišnje je prosječno tražen 181 veterinar, zapošljavano ih je 160, a prijavljivano 143. Potražnja za veterinarima bila je veća od ponude. Veterinari su se zapošljavali brže od prosjeka zapošljavanja osoba s fakultetskom diplomom, većinom u roku do 180 dana te ih je vrlo mali broj bio u dugotrajnoj nezaposlenosti. Najviše ih je zapošljavano u kategoriji mladih (do 30 godina), a najviše su se zapošljavali oni bez radnog staža. Zapošljavano je više žena nego muškaraca. Najviše ih je zapošljavano u Gradu Zagrebu, što je istovremeno odraz razmjerno niske stočarske proizvodnje i depopulacije ruralnih područja koja su tradicionalno glavni i najsigurniji izvor zapošljavanja za veterinare. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) veterinari su se zapošljavali u gotovo svim skupinama djelatnosti što im omogućava veću fleksibilnost zapošljavanja i veću mobilnost na tržištu rada. Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ), najviše se veterinara zapošljavalo u rodu 2 (stručnjaci i znanstvenici), vjerojatno zato što je veterinarstvo regulirana profesija. To istovremeno znači da ih se mali broj zapošljavao na razinama obrazovanja nižima od stečene. Zapošljavanje veterinara bilo je razmjerno kvalitetnije nego u drugih fakultetski obrazovanih radnika zbog razmjerno većeg udjela prijavljenih slobodnih radnih mjesta na neodređeno vrijeme. Regresijska jednadžba pokazala je da je broj ponuđenih radnih mjesta za veterinare u promatranom razdoblju rastao za nešto više od 9 radnih mjesta godišnje što upućuje na moguće povećanje potražnje za veterinarima u budućem razdoblju. Isti trend vidljiv je i iz projekcije budućih kretanja na tržištu rada koja je predviđala porast broja zaposlenih veterinara u razdoblju od 2014. do 2020. te povećani broj odlazaka u mirovinu. Svi ovi podatci pokazuju da je potrebno povećati broj veterinara, ali isto tako i podizati razinu njihovih kompetencija zbog povećavanja konkurencije na europskom i svjetskom tržištu rada

Analitička procjena nekih varijabli u kontroli višestruke sukladnosti na stočarskim farmama u hrvatskoj

In the survey, some variables were analyzed of cross-compliance control on livestock production farms in Croatia from 2011 to 2018. Collected data covered three animal production groups: cattle, sheep and goats, and pigs, for which the following parameters were monitored: wrongly marked breed, wrong gender, incorrect labeling, no animal on the holding, and no evidence of the animal in the farm register or in the national one. A total of 621,146 animals were surveyed, and in 92,523 (14.89%) of them noncompliance was found. It ranged from 9.66% in 2012 to 26.30% in 2018. Out of 221,311 investigated cattle, 373,515 sheep and goats and 26,320 pigs, noncompliance was found in 18.74%, 13.28% and 5.58% respectively. More noncompliance was detected in 2011 when the on-the-spot control started, followed by a decrease in the amount of noncompliance observed in 2012. However, in 2013, 2014 and 2018 an increase in the proportion of noncompliance was detected (17.54%, 16.86% and 26.30% respectively), due to the introduction of new parameters, i.e. new risk factors used in monitoring, and a lack of adequate education of farmers to adapt to new conditions. The value of the correlation coefficient (r) between the proportion of a particular production group of animals in the total number of animals, and the proportion of non-compliant animals in that production group for cattle was -0.232, for sheep and goats 0.637, and for pigs -0.317. For cattle and pigs this implies a negative but very weak correlation, and for sheep and goats a positive but moderate correlation. This means that there is not sufficient evidence of a strong negative correlation between those two variables, which was the hypothesis. The most important noncompliance item in cattle was no identification in the central register (26.25%), and the wrong gender (25.00%) in sheep and goats. The findings imply that more frequent training, as well as improvement of cooperation between all stakeholders should be obligatory measures for better farm management, resulting in reduced frequency of noncompliance.U ovom su istraživanju analizirani učinci nekih varijabli kontrole višestruke sukladnosti na stočarskim farmama u Hrvatskoj od 2011. do 2018. godine. Prikupljeni podaci obuhvaćaju tri proizvodne skupine životinja: goveda, ovce i koze, te svinje, za koje su praćeni sljedeći parametri: pogrešno označena pasmina, pogrešan spol, pogrešno označivanje, životinje nema na gospodarstvu, životinja nije navedena u registru poljoprivrednog gospodarstva ili u središnjem registru. Ukupno je istraženo 621 146 životinja, a u njih 92 523 (14,89 %) utvrđena je nesukladnost. Ona se kreće u rasponu od 9,66 % u 2012. godini do 26,30 % u 2018. godini. Nesukladnost je utvrđena u 18,74 % od 221 311 istraženih goveda, u 13,28 % od 373 515 ovaca i koza te u 5,58 % od 26 320 svinja. Velik broj nesukladnosti utvrđen je 2011., kad je započela terenska kontrola, te je zatim smanjen 2012. godine. No zatim je zbog uvođenja novih parametara, tj. novih čimbenika rizika i nedostatka odgovarajuće edukacije poljoprivrednika za prilagodbu novim uvjetima, uočen porast nesukladnosti, i to 17,54 % u 2013., 16,86 % u 2014. i 26,30 % u 2018. godini. Vrijednost koeficijenta korelacije (r) između udjela određene proizvodne skupine životinja u ukupnom broju životinja i udjela nesukladnih životinja u toj proizvodnoj skupini za goveda iznosi -0,232, za ovce i koze 0,637, a za svinje - 0.317. Kod goveda i svinja korelacija je negativna, ali vrlo slaba, a kod ovaca i koza pozitivna, ali umjerena. To znači da nema dokaza o snažnoj negativnoj korelaciji između tih dviju varijabli, što je bila hipoteza. Najvažnija nesukladnost u goveda bila je nepostojanje životinje u središnjem registru (26,25 %), a kod ovaca i koza pogrešan spol (25,00 %). Rezultati upućuju na to da su učestalije edukacije i poboljšanje suradnje svih dionika u kontroli višestruke sukladnosti nezaobilazne mjere za bolje upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima te time i smanjenje nesukladnosti

STRUCTURAL CHANGES IN CROATIAN CATTLE INDUSTRY (MACROECONOMIC ANALYSIS)

Godine 1990. u Hrvatskoj su otpočele korjenite političke, društvene i ekonomske promjene. Otpočeli su procesi; pretvorbe vlasništva (društvenog u državno), privatizacije (državnog vlasništva u privatno) i tranzicije (od samoupravnog do tržišnog gospodarstva). Ti procesi nisu mimoišli ni poljoprivredu. Zbog općepoznatih osobitosti poljoprivrede i značaja poljoprivrede ti su procesi u poljoprivredi otpočeli kasnije i sporije se odvijaju. Oni su, povrh ratnih okolnosti, uzrokovali znatne strukturne promjene u hrvatskoj poljoprivredi i govedarstvu. Stoga je temeljni cilj istraživanja bio utvrditi strukturne promjene u hrvatskom govedarstvu poslije godine 1990. te analizirati posljedice tih promjena. Za istraživanje su poslužili podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog stočarskog centra, FAO (Food and Agricultural Organisation) te objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Predmetom analize bila su dva razdoblja; 1974. do 1990. i 1991. do 2006. Pribrani podaci obrađeni su pripadnim statističkim i ekonometrijskim metodama. Rezultati istraživanja upozoravaju na ozbiljnu krizu hrvatskog govedarstva koja je izravna posljedica minulih ratnih okolnosti te procesa pretvorbe, privatizacije, spore tranzicije i neprimjerne agrarne politike. Ti su se procesi očitovali decentralizacijom i dekoncentracijom u govedarstvu, što je posve suprotno suvremenim tendencijama u svijetu i ekonomskim zakonitostima. Kriza se očituje značajnim smanjivanjem osnovnog stada, neizdašnom i skupom proizvodnjom osnovnih proizvoda govedarstva te niskom potrošnjom govedine, kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska je poslije godine 1990. postala značajna neto uvoznica tih proizvoda te je vrijednost njihova uvoza nekoliko puta veća od vrijednosti izvoza.In the year 1990 Croatia has undergone the deep acting political, social and economic changes. The change of ownership (from social ownership to state ownership), privatization (from state ownership to private ownership) and transition (from self management to market economy). These have also affected agriculture, but due to its\u27 well-known traits and importance, the effects came with a certain delay and at a lower pace. Besides the war effects, these processes have caused substantial structural changes in Croatian agriculture and cattle industry. Therefore, the basic aim of this research was to define the structural changes in Croatian cattle industry after 1990, and to analyze their consequences. The data were provided by the State Statistics Institute, Croatian Livestock Center, FAO (Food and Agriculture Organization) and scientific literature. Two periods were analyzed: 1) 1974 until 1990 and 2) 1991 until 2006. Acquired data were analyzed with the appropriate statistical and econometric methods. The results imply the serious crisis in Croatian cattle industry that is a direct consequence of the war, ownership changes, privatization, slow transition and inadequate agricultural policy. These processes involved decentralization and deconcentration in cattle industry, which are completely opposite to the modern tendencies in the world and to the laws of economy. The crisis is manifested by the substantial decrease of the herd size, insufficient and expensive production of the basic cattle industry products, and the low level of the beef, milk and dairy products consumption. After the year 1990, Croatia became the nett importer of these products so that import is few fold higher as compared to the export

STRUCTURAL CHANGES IN CROATIAN CATTLE INDUSTRY (MACROECONOMIC ANALYSIS)

Godine 1990. u Hrvatskoj su otpočele korjenite političke, društvene i ekonomske promjene. Otpočeli su procesi; pretvorbe vlasništva (društvenog u državno), privatizacije (državnog vlasništva u privatno) i tranzicije (od samoupravnog do tržišnog gospodarstva). Ti procesi nisu mimoišli ni poljoprivredu. Zbog općepoznatih osobitosti poljoprivrede i značaja poljoprivrede ti su procesi u poljoprivredi otpočeli kasnije i sporije se odvijaju. Oni su, povrh ratnih okolnosti, uzrokovali znatne strukturne promjene u hrvatskoj poljoprivredi i govedarstvu. Stoga je temeljni cilj istraživanja bio utvrditi strukturne promjene u hrvatskom govedarstvu poslije godine 1990. te analizirati posljedice tih promjena. Za istraživanje su poslužili podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog stočarskog centra, FAO (Food and Agricultural Organisation) te objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Predmetom analize bila su dva razdoblja; 1974. do 1990. i 1991. do 2006. Pribrani podaci obrađeni su pripadnim statističkim i ekonometrijskim metodama. Rezultati istraživanja upozoravaju na ozbiljnu krizu hrvatskog govedarstva koja je izravna posljedica minulih ratnih okolnosti te procesa pretvorbe, privatizacije, spore tranzicije i neprimjerne agrarne politike. Ti su se procesi očitovali decentralizacijom i dekoncentracijom u govedarstvu, što je posve suprotno suvremenim tendencijama u svijetu i ekonomskim zakonitostima. Kriza se očituje značajnim smanjivanjem osnovnog stada, neizdašnom i skupom proizvodnjom osnovnih proizvoda govedarstva te niskom potrošnjom govedine, kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska je poslije godine 1990. postala značajna neto uvoznica tih proizvoda te je vrijednost njihova uvoza nekoliko puta veća od vrijednosti izvoza.In the year 1990 Croatia has undergone the deep acting political, social and economic changes. The change of ownership (from social ownership to state ownership), privatization (from state ownership to private ownership) and transition (from self management to market economy). These have also affected agriculture, but due to its\u27 well-known traits and importance, the effects came with a certain delay and at a lower pace. Besides the war effects, these processes have caused substantial structural changes in Croatian agriculture and cattle industry. Therefore, the basic aim of this research was to define the structural changes in Croatian cattle industry after 1990, and to analyze their consequences. The data were provided by the State Statistics Institute, Croatian Livestock Center, FAO (Food and Agriculture Organization) and scientific literature. Two periods were analyzed: 1) 1974 until 1990 and 2) 1991 until 2006. Acquired data were analyzed with the appropriate statistical and econometric methods. The results imply the serious crisis in Croatian cattle industry that is a direct consequence of the war, ownership changes, privatization, slow transition and inadequate agricultural policy. These processes involved decentralization and deconcentration in cattle industry, which are completely opposite to the modern tendencies in the world and to the laws of economy. The crisis is manifested by the substantial decrease of the herd size, insufficient and expensive production of the basic cattle industry products, and the low level of the beef, milk and dairy products consumption. After the year 1990, Croatia became the nett importer of these products so that import is few fold higher as compared to the export

Analysis of cross-compliance measures on risk factors on livestock production farms

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osnovana je Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao javna ustanova radi operativne provedbe mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja ima za cilj razvoj i održivost poljoprivredne stočarske proizvodnje. Za provođenje tih mjera, po uzoru na legislativu EU, u Hrvatskoj je 2011. godine uspostavljen Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) s ciljem točne identifikacije podnositelja zahtjeva i praćenja rezultata kontrola na terenu. Na odabranim poljoprivrednim gospodarstvima kontrola na terenu provodi se temeljem analize rizika i slučajnim odabirom. U ovom radu prikazano je istraživanje i analiza podataka o provedenim kontrolama na terenu od 2011. do 2018. godine. Ukupno je obrađeno i analizirano 17.344 rezultata provedene kontrole na terenu, tj. pregledanih gospodarstva. Analizom podataka o provedenim kontrolama na terenu na gospodarstvima ustvrđeno da je udio nesukladnosti u pregledanom uzorku gospodarstava u 2018. godini bio veći (79,83 %) nego 2011. godine (66,46 %). Statistički značajno manji broj nesukladnosti ustanovljen je tijekom 2015. i 2016. godine. Udio nađenih nesukladnosti u pojedinim županijama kretao se od 37,29 % u Krapinsko-zagorskoj župainji pa do 75,69 % u Dubrovačko-neretvanskoj župaiji. U 12 županija u području centralne i zapadne Hrvatske i Slavonije i Baranje, nađene su nesukladnosti na 50 % do 65 % gospodarstava. Porast nesukladnosti životinja može se objasniti kombinacijom faktora rizika, koja se određuje iznova prije svake kontrolne godine, temeljem analize učinkovitosti faktora rizika iz prošlih godina te uvođenjem praćenja novih parametara vezanih za dobrobit životinja, kratkoćom vremena za prilagodbu i nedostatnom edukacijom poljoprivrednika.This paper analyses the results of the on-the-spot control measures carried out on livestock production farms by the Paying Agency for Agriculture, Fisheries and Rural Development from 2011 to 2018. On-the-spot controls were conducted on holdings selected through risk analysis and by random selection, and the results detected non-compliance. From 2011 to 2018, a total of 17,344 holdings were monitored, with non-compliance detected in 10,231 (58.99%) holdings. A statistically significant lower number of cases of non-compliance were detected during 2015 (48.55%) and 2016 (46.41%) than in 2011 (66.46%), while the most cases were found in 2018 (79.83%). The proportion of noncompliance detected on holdings ranged from 37.29% in Krapina-Zagorje County to 75.69% in Dubrovnik-Neretva County. In 12 counties situated in Central and Western Croatia, and Slavonia and Baranja, which are also areas with higher livestock production, 50% to 65% of non-compliance cases on holdings were found. Based on these results, it is evident that a statistically significant proportion of non-compliance cases were found in years following the introduction of new control parameters and new risk factors. This was reduced in subsequent years, which is in line with the goals of the National and Common Agricultural Policy

Neke epizootiološke značajke klasične svinjske kuge u Hrvatskoj od 2006. do 2008. godine.

The aim of this study was to present some aspects of epidemiological features of the classical swine fever (CSF) epidemic in Croatia between 2006 and 2008. Pig production before the CSF epidemic in the Vukovar- Sirmium County and the inflluence of some risk factors such as swill feeding and contact with wild boars, as well as temporal characteristics of the occurrence of CSF outbreaks have been investigated. The temporal data related to the occurrence of CSF outbreaks in Croatia and the data on pig production in the Vukovar-Sirmium County have been analyzed. The data related to pig production included the number of agricultural households keeping pigs, that is, the number of small pig farms and number of pigs in the Vukovar-Sirmium County. The data related to the occurrence of the CSF epidemic in Croatia included the days of occurrence of outbreaks and the time interval between two outbreaks from 17 July 2006 until 7 May 2008. The first outbreak of CSF occurred in the eastern part of Croatia in three municipalities of the Vukovar-Sirmium County, then spread into another 11 counties. At the time of CSF occurrence, there were 1,178 small pig farms observed and 16,034 pigs in that area. From the point of view of risk factors, at 532 (45.16%) out of the 1,178 observed pig farms, pigs were kept extensively while at 252 of them (21.39%) pigs were swill-fed. The analysis of the distribution of the number of CSF outbreaks by day diagnosed shows that new outbreaks were recorded 70 times at intervals of a minimum of one day and maximum of 86 days during the 621 days of the epidemic. The time interval between two new outbreaks was usually up to 10 days, mostly one day. The highest number of new outbreaks registered in the same day was 8 on the 235th day from the beginning of the epidemic.Prikazana je epidemiološka procjena pojave klasične svinjske kuge (KSK) u Republici Hrvatskoj od 2006. do 2008. godine sa stajališta vremenskoga pojavljivanja. Analizirana je brojnost svinja prije pojave KSK u Vukovarsko-srijemskoj županiji i utjecaj nekih rizičnih čimbenika kao što su hranjenje pomijama i mogućnost dodira s divljim svinjama na pojavu i širenje KSK. Za analizu proizvodnje svinja u području Vukovarsko-srijemske županije uzeti su podatci o brojnosti gospodarstava koja drže svinje te podatci o broju svinja po gospodarstvima i po kategorijama. Podatci na temelju kojih se temeljila epidemiološka analiza pojave i širenja KSK u razdoblju od 17. srpnja 2006. do 7. svibnja 2008. godine uključivali su točan datum pojave pojedinih žarišta, vrijeme između pojave pojedinih žarišta i vrijeme trajanja žarišta te broj zabilježenih žarišta u jednom danu. Prva žarišta KSK u Hrvatskoj zabilježena su na istoku zemlje u Vukovarsko-srijemskoj županiji u tri općine, a tijekom vremena proširila se na 11 županija. Analizirajući rizične čimbenike na području Vukovarsko-srijemske županije, ustanovljeno je da su se u 532 (45,16%) od 1.178 promatranih gospodarstava svinje držale ekstenzivno dok su se u 252 (21,39%) gospodarstva svinje hranile pomijama. Analizirajući vremensko pojavljivanje KSK u razdoblju od 2006. do 2008. godine, pojava novih žarišta KSK zabilježena je 70 puta i to u razdoblju od najmanje jednog i najviše 86. dana tijekom 621 dana trajanja epidemije. Broj žarišta zabilježen u jednom danu najčešće je bio jedan. Najviše žarišta zabilježenih u jednom danu bilo je osam i to 235-og dana od početka pojave epidemije