A One Year Retrospective Study of Gastroenteritis Outbreaks in Croatia: Incidences and Etiology

Gastroenteritis is one of the most commonly reported communicable diseases in Croatia, where there is a well-established system for the surveillance of this disease. The aim of this study was to identify the frequency and the most causative agents of gastroenteritis outbreaks and to identify underlying factors contributing to disease outbreaks.We analysed 89 reported outbreaks documented by local epidemiologists to the Croatian National Institute of Public Health during 2006. Most outbreaks happened during the summer (39.3%).Causative agents in the summer were mostly bacteriae while viruses were mostly the causative agents in the spring (p<0.01). Also bacteria was the most causative agent in outbreaks conducted in private households and public restaurants, while viruses, mostly norovirus, were causative agents in outbreaks in homes for elderly people and hospitals (p<0.01). Bacterial infections were related to substandard practices in food preparation and warehousing, and virus infections were related to person-to-person contact (fecal-oral route and airborne transmission) (p<0.01). However, it is important to recognize the need for continuous public education, especially for professionals involved in food preparing as a step in how to prevent gastroenteritis

Tuberkuloza u Zagrebačkoj županiji 2007. godine (Tuberculosis in County of Zagreb during 2007)

Tuberkuloza je zarazna bolest koja i danas predstavlja značajan javno zdravstveni problem, kojeg definiramo kao takvog na temelju visoke incidencije i prevalencije, te smanjene kvalitete života oboljelih osoba. Razlog tomu je što se bolest češće javlja s bolestima smanjenog imuniteta, kao što su AIDS, maligne bolesti, šečerna bolest, bubrežna insuficijencija koje danas predstavljaju bolesti modernog doba. Također porast udjela starije populacije u razvijenijim društvima pridonosi većem broju oboljelih, dok u slabije razvijenim zemljama koje imaju visok natalitet on predstavlja problem radi oboljevanja male djece. Nove izazove čini i pojava opasnijeg oblika bolesti, odnosno multirezistentna tuberkuloza. Govoreći o cost-benefit-u, dokazano je da je liječenje tuberkuloze jedno od najisplatljivijih medicinskih intervencija s obzirom na odnos između uloženih sredstva i sačuvanih godina zdravog života. Ova činjenica je i utjecala na uvođenje programa SZO 1991. godine, te primjene DOTS strategije (Directly Observed Therapy Shourt Course) pri otkrivanju oboljelih od tuberkuloze i njihovom liječenju.Glavni ciljevi DOTS programa su slijedeći: 70% slučajeva tuberkuloze otkriti pasivnim traženjem, te 85% slučajeva tuberkuloze izliječiti

Tuberkuloza u Zagrebačkoj županiji 2007. godine (Tuberculosis in County of Zagreb during 2007)

Tuberkuloza je zarazna bolest koja i danas predstavlja značajan javno zdravstveni problem, kojeg definiramo kao takvog na temelju visoke incidencije i prevalencije, te smanjene kvalitete života oboljelih osoba. Razlog tomu je što se bolest češće javlja s bolestima smanjenog imuniteta, kao što su AIDS, maligne bolesti, šečerna bolest, bubrežna insuficijencija koje danas predstavljaju bolesti modernog doba. Također porast udjela starije populacije u razvijenijim društvima pridonosi većem broju oboljelih, dok u slabije razvijenim zemljama koje imaju visok natalitet on predstavlja problem radi oboljevanja male djece. Nove izazove čini i pojava opasnijeg oblika bolesti, odnosno multirezistentna tuberkuloza. Govoreći o cost-benefit-u, dokazano je da je liječenje tuberkuloze jedno od najisplatljivijih medicinskih intervencija s obzirom na odnos između uloženih sredstva i sačuvanih godina zdravog života. Ova činjenica je i utjecala na uvođenje programa SZO 1991. godine, te primjene DOTS strategije (Directly Observed Therapy Shourt Course) pri otkrivanju oboljelih od tuberkuloze i njihovom liječenju.Glavni ciljevi DOTS programa su slijedeći: 70% slučajeva tuberkuloze otkriti pasivnim traženjem, te 85% slučajeva tuberkuloze izliječiti

Prevalencija kardiovaskularnih čimbenika rizika u populaciji Zagreba (The Prevalence of Cardiovascular Risk Factors in the Zagreb Population)

U posljednjim desetljećima, uslijed kulturoloških i socijalnih promjena povezanih s ekonomskim razvojem, što uključuje promjene životnog stila, porast urbanizacije i demografsko starenje populacije, kardiovaskularne bolesti postale su jedan od vodećih javnozdravstvenih problema koji danas ima razmjer globalne epidemije.Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrti u Zagrebu s 3825 umrle osobe i udjelom od 48,5% u ukupnom mortalitetu (opća stopa smrtnosti 515 na 100.000 stanovnika). Isto tako zauzimaju značajan udio u bolničkom i izvanbolničkom pobolu (11,1% hospitalizacija, 10,6% u djelatnosti opće medicine, 20,3% u djelatnosti hitne medicinske pomoći), a praćenje izvanbolničke potrošnje lijekova u Zagrebu pokazalo je da kardiovaskularni lijekovi spadaju u najpropisivanije lijekove (1).U cilju bolje prevencije kardiovaskularnih bolesti neophodno je spoznati u kolikoj mjeri je populacija izložena čimbenicima rizika (2). Pušenje, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrave prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola i povišen krvni tlak čine vodeće promjenjive čimbenike rizika nad kojima pojedinci mogu uspostaviti kontrolu, te na taj način utjecati na smanjenje rizika nastanka kako kardiovaskularnih, tako i većine kroničnih nezaraznih bolesti (3)

Prevalencija kardiovaskularnih čimbenika rizika u populaciji Zagreba (The Prevalence of Cardiovascular Risk Factors in the Zagreb Population)

U posljednjim desetljećima, uslijed kulturoloških i socijalnih promjena povezanih s ekonomskim razvojem, što uključuje promjene životnog stila, porast urbanizacije i demografsko starenje populacije, kardiovaskularne bolesti postale su jedan od vodećih javnozdravstvenih problema koji danas ima razmjer globalne epidemije.Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrti u Zagrebu s 3825 umrle osobe i udjelom od 48,5% u ukupnom mortalitetu (opća stopa smrtnosti 515 na 100.000 stanovnika). Isto tako zauzimaju značajan udio u bolničkom i izvanbolničkom pobolu (11,1% hospitalizacija, 10,6% u djelatnosti opće medicine, 20,3% u djelatnosti hitne medicinske pomoći), a praćenje izvanbolničke potrošnje lijekova u Zagrebu pokazalo je da kardiovaskularni lijekovi spadaju u najpropisivanije lijekove (1).U cilju bolje prevencije kardiovaskularnih bolesti neophodno je spoznati u kolikoj mjeri je populacija izložena čimbenicima rizika (2). Pušenje, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrave prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola i povišen krvni tlak čine vodeće promjenjive čimbenike rizika nad kojima pojedinci mogu uspostaviti kontrolu, te na taj način utjecati na smanjenje rizika nastanka kako kardiovaskularnih, tako i većine kroničnih nezaraznih bolesti (3)

Organizacija epidemiološke službe u Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke županije (Epidemiology Service organisation in Institute of Public Health in Zagreb County)

Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije pokriva područje od 3.108 km2 koje graniči sa gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest drugih županija (Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-moslavačkom).