3 research outputs found
Uticaj meliorativne obrade na neke fizičke osobine zemljišta
The paper deals with the effects of ameliorative tillage on the dynamics of
some important physical soil properties in maize. The trial was caried-out at the
experimental fields Krnjesevci of Maize Research Institute "Zemun Polje" on meadows
chernozem soil type. The folowing ameliorative and conventional tillage systems were
included in ivestigations:
1. Ameliorativel tillage system - (ATS) – includes new types machines for field
sistematisation-scrapers (USM 5) in autamn, drainage plow on the depth 60-80 cm, and
subsoiling with heavy vibratory subsoiler VR 5. on 30-35 cm depth. After basic tillage
we prepared soil for seeding with preparation by disking and harrowing
2. Conventional tillage - (CT) - in this case includes ploughing to the depth of
30-35cm + presowing preparation by disking and harrowing was control.
The folowing soil properties were studied: bulk density, total porosity, moisture
weight and volume percent, and total water content in different layers in m3, in two
period of time after first and after second interrow cultivation in maize on the different
depth 0-10; 10-10; 20-30.
Ameliorative tillage systems have better effect for all investigated soil properties on
this heavy soil type compared with control with classical tillage system.Ispitivanje uticaja jednog novog sistema meliorativne obrade zemljišta na
promene nekih važnijih fizičkih osobina zemljišta u usevu kukuruza obavljeno je na
imanju Instituta za kukuruz "Zemun Polje" u Krnješevcima.
U ispitivanju smo imali dve varijante:
Var. 1. – Sistem meliorativne obrade zemljišta (ravnanje + rad krtičnog pluga +
podrivanje + predsetvena obrada zemljišta);
Var. 2. – Kontrola. Konvencionalna obrada zemljišta (oranje raonični plugom +
predsetvena obrada zemljišta).
Pratili smo dinamiku važnijih fizičkih osobina zemljišta u usevu kukuruza u dva
roka posle posle prvog i neposredno posle drugog međurednog kultiviranja.
Uzorci su uzimani sa cilindrima po Kopeckom, a dalje obrađeni u laboratoriji.
Ispitivani su uticaji meliorativne obrade zemljišta na zapreminsku masu, vlažnost
zemljišta, poroznost i količinu vode po hektaru na tri dubine ispitivanja: od 0-10 cm;
10-20 cm; 20-30 cm.
Dobijeni rezultati obrađeni su statistički analizom varijanse i pokazali su da postoje
brojne statistički signifikantne razlike u vrednostima fizičkih osobina u korist onih na
meliorisanom zemljištu u poređenju sa kontrolnom varijantom. Gornji delovi orničnog
sloja su rastresitiji na meliorisanoj varijanti tako da su u stanju da prihvate lakše veće
količine vode i što je važno da je brže sprovedu u dublje slojeve
Produžno dejstvo meliorativne obrade na fizičke osobine zemljišta u usevu ozime pšenice
The paper deals with the subsequently effect of ameliorative tillage on the
dynamics of some important physical soil properties in winter wheat. The trial was
carried-out at the experimental fields of Maize Research Institute "Zemun Polje"
Krnjesevci near Belgrade on meadows chernozem soil type.
The folowing ameliorative and conventional tillage systems were included in
ivestigations:
1. Ameliorative tillage system - (ATS) – includes new types machines for field
systematization-scrapers (USM 5) in autumn, drainage plow on the depth 60-80
cm, and subsoil with heavy vibratory subsoiler VR 5. on 30-35cm depth. After
basic tillage we prepared soil for seeding with preparation by disking and
harrowing
2. Control variant – conventional tillage without ameliorative measures
In 2008.yr previous crop were maize and sunflower after that ameliorative
measures. Second crop in 2009/2010 were winter wheat.
The following soil properties were studied: bulk density, total porosity, moisture
weight and volume percent, and total water content in different layers in m3, in tillering
and heading stage of winter wheat on the different depth 0-10; 10-10; 20-30.
Ameliorative tillage systems had subsequently effects for all investigated soil
properties on this heavy soil type compared with control.Ispitivanje uticaja produžnog dejstva jednog novog sistema meliorativne obrade
zemljišta na neke važnije fizičke osobine zemljišta u usevu ozime pšenice obavljeno je u
Krnješevcima na imanju Instituta za kukuruz "Zemun Polje" u periodu od 2008 – 2010.
godine.
U ispitivanju smo imali dve varijante:
1. Sistem meliorativne obrade zemljišta (ravnanje + rad krtičnog pluga + podrivanje
+ predsetvena obrada zemljišta).
2. – Kontrolu sa konvencionalnom obradom zemljišta (oranje raonični plugom +
predsetvena obrada zemljišta).
U drugoj godini posle izvedenih mera u zasejanom usevu ozime pšenice pratili smo
dinamiku fizičkih osobina zemljišta u fazi bokorenja i klasanju.
Dobijeni rezultati obrađeni su statistički analizom varijanse i pokazali su da postoje
brojne statistički signifikantne razlike u sa povoljnijim fizičkim osobina na meliorisanom
zemljištu u poređenju sa kontrolnom varijantom. Gornji delovi orničnog sloja su
rastresitiji na meliorisanoj varijanti tako da su u stanju da prihvate lakše veće količine
vode i što je važno da je brže sprovedu u dublje slojeve. Ove činjenice pokazuju da
meliorativne mere imaju produžno dejstvo koje se oseća i u narednim godinama
Produktivnost golozrnog ječma u organskom i konvencionalnom sistemu gajenja
There is rising interest for hulless barley use in human nutrition and industrial
processing. Hulless barley is a relatively new cereal crop; the hulls of it can be separated
from grain during threshing. This cereal has been recognized as being more valuable and
economic in food industry than covered barley. Several studies show the positive
influence of hulless barley food products on human health; it can be utilized in many
different food products. Aim of this paper is to investigate possibilities of organic
growing of hulless barley, comparing with conventional one, in agroecological
conditions of Valjevo hilly region during 2008/2009. Trial was set up in Kotešica village
on soil which was not used for agriculture for 7 years. In organic cropping system three
combinations of microbiological fertilizer baktofil with zeolite and hydrogel were used
prior to sowing. Half of each plot was treated with foliar microbiological fertilizer
(Slavol) during crop growing period. In conventional cropping system three variants
with mineral fertilizers were included: NPK, NPK+zeolite, NPK+hydrogel. Results of
the yield obtaind in the experiment showed no significant differences between control
and treatments. Yield average in organic cropping system (4,54 t/ha) was slightly higher
than in conventional one (4,48 t/ha), but both of them were lower than in control with no
fertilizer (4,65 t/ha). According to yield obtained in separate plots, the highest value gave
the treatment NPK+zeolit+slavol. Different microbiological fertilizers combined with
NPK fertilizer and zeolite give the maximum results in hulles barly production.Poslednjih desetak godina u svetu raste interes za upotrebom golozrnog ječma u
direktnoj ljudskoj ishrani i industrijskoj preradi. Razlog za to je pre svega što golozrni
ječam predstavlja bogat izvor rastvorljivih biljnih vlakana, koji povoljno utiču na ljudsko
zdravlje. Cilj ovog rada je da se ispita mogućnost organskog gajenja ove biljne vrste, u
odnosu na konvencionalni u konkretnim agroekološkim uslovima Valjevskog pobrđa
2008/2009 godine. Ogled je postavljen u selu Kotešica, na zemljištu koje nije korišćeno
u konvencionalnoj proizvodnji 7 godina. U organskom sistemu poljoprivredne
proizvodnje, korišćene su kombinacije mikrobiološkog đubriva baktofila sa dva
poboljšivača zemljišta zeolita i hidrogela, kojima je tretirano zemljište neposredno pred
setvu, a u toku vegetacionog perioda neke varijante ogleda su folijarno tretirane
mikrobiološkim đubrivom (slavol). U konvencionalnom sistemu poljoprivredne
proizvodnje uključene su tri varijante sa kompleksnim mineralnim NPK đubrivom i
kombinacija sa zeolitom i hidrogelom, kojima je tretirano zemljište neposredno pred
setvu. Dobijeni rezultati prosečnih prinosa golozrnog jećma pokazuju da na parceli, koja
nije korišćena dugi niz godina, nisu dobijene značajne razlike između kontrole, bez
đubrenja i tretmana sa mikrobiološkim ili mineralnim đubrivima. Prosečni prinos u
organskom sistemu gajenja (4,54 t/ha) je bio nešto viši od konvencionalnog (4,48 t/ha), a
oba su bila nešto niža od kontrole bez đubrenja (4,65 t/ha). Posmatrajući prinose po
pojedinačnim varijantama najveći prinos je postignut u tretmanu NPK+zeolit+slavol.
U ovoj varijanti ogleda mikrobiološka đubriva su u kombinaciji sa NPK i poboljšivačem
zemljišta dala maksimalne rezultate u gajenju golozrnog ječma