Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Požeško-slavonskoj županij

Program preventivne mamografije kao metode probira za rano otkrivanje raka dojke u našoj županiji počeo je 23.10.2006.godine i njime će biti obuhvaćeno oko13000 žena u dobi od 50. do 69. godina.Do datuma 17.12.2007. na preventivni mamografski pregled je pozvano 8764 žene, od tog broja na pregled se odazvalo 3877 žena što daje odaziv od 44,2 %, ako se tome pridodaju žene koje su mamografski pregled obavile van ovog programa i o tome nas obavijestile i žene koje se nalaze u obradi zbog karcinoma dojke dobija se podatak o 49,4% žena koje su na neki način pod nadzorom. Dalje, 12,3 % pozvanih žena se nije niti moglo odazvati (umrle, netočne adrese, ne žive privremeno u RH). S obzirom da je udio žena koje se niti na jedan način nisu odazvale na poziv velik (35,9%) nismo zadovoljni odazivom i na više načina se trudimo povećati ga

RAD I POSTIGNUĆA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO­SLAVONSKE ŽUPANIJE

Htjela bih za početak zahvaliti uredništvu na prilici da Požeško-slavonsku županiju predstavimo u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo. U nastavku Vam, cijenjeni čitatelji, želim ukazati na najvažnija područja djelovanja našega zavoda koji postoji tek nešto više od 10 godina.  Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije osnovan je 1995. godine. 1997. godine sa radom počinje Služba za epidemiologiju, a nakon toga i druge službe Zavoda

Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Požeško-slavonskoj županij

Program preventivne mamografije kao metode probira za rano otkrivanje raka dojke u našoj županiji počeo je 23.10.2006.godine i njime će biti obuhvaćeno oko13000 žena u dobi od 50. do 69. godina.Do datuma 17.12.2007. na preventivni mamografski pregled je pozvano 8764 žene, od tog broja na pregled se odazvalo 3877 žena što daje odaziv od 44,2 %, ako se tome pridodaju žene koje su mamografski pregled obavile van ovog programa i o tome nas obavijestile i žene koje se nalaze u obradi zbog karcinoma dojke dobija se podatak o 49,4% žena koje su na neki način pod nadzorom. Dalje, 12,3 % pozvanih žena se nije niti moglo odazvati (umrle, netočne adrese, ne žive privremeno u RH). S obzirom da je udio žena koje se niti na jedan način nisu odazvale na poziv velik (35,9%) nismo zadovoljni odazivom i na više načina se trudimo povećati ga

Utjecaj demografskih promjena stanovništva Hrvatske na nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka

Analizirani su demografskih trendova u tri kontingenta stanovništva koji su ciljne skupine za pojedine programe probira i posredno procijenjen mogući utjecaj na provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka u razdoblju do 2030. godine. Procjene demografskih promjena do 2020. godine pokazuju da one neće imati značajniji utjecaj na programe ranog otkrivanja raka dojke te raka debelog i završnog crijeva. U oba programa može se očekivati blagi porast broja osoba ciljnih skupina do 2020. godine, a iza toga do 2030. godine može se očekivati pad osoba ciljnih skupina za spomenuta dva programa. Kod programa ranog otkrivanja raka vrata maternice već sad se bilježi značajan pad pripadnica ciljne skupine, a predviđanja pokazuju da će se trend pada nastaviti do 2030. godine. Prema prikazanim trendovima potrebe za resursima za provedbu nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva neće se značajnije mijenjati do 2030. godine. Trenutno postojeći kadrovi i oprema za kolonoskopiju već sada nisu dostatni u slučaju željenog povećanja odaziva na testiranje stolice na okultnu krv u stolici. Za potrebe provedbe programa ranog otkrivanja raka vrata maternice resursi su ionako nedostatni te se njihov deficit može premostiti uvođenjem HPV testiranja

Utjecaj demografskih promjena stanovništva Hrvatske na nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka

Analizirani su demografskih trendova u tri kontingenta stanovništva koji su ciljne skupine za pojedine programe probira i posredno procijenjen mogući utjecaj na provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka u razdoblju do 2030. godine. Procjene demografskih promjena do 2020. godine pokazuju da one neće imati značajniji utjecaj na programe ranog otkrivanja raka dojke te raka debelog i završnog crijeva. U oba programa može se očekivati blagi porast broja osoba ciljnih skupina do 2020. godine, a iza toga do 2030. godine može se očekivati pad osoba ciljnih skupina za spomenuta dva programa. Kod programa ranog otkrivanja raka vrata maternice već sad se bilježi značajan pad pripadnica ciljne skupine, a predviđanja pokazuju da će se trend pada nastaviti do 2030. godine. Prema prikazanim trendovima potrebe za resursima za provedbu nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva neće se značajnije mijenjati do 2030. godine. Trenutno postojeći kadrovi i oprema za kolonoskopiju već sada nisu dostatni u slučaju željenog povećanja odaziva na testiranje stolice na okultnu krv u stolici. Za potrebe provedbe programa ranog otkrivanja raka vrata maternice resursi su ionako nedostatni te se njihov deficit može premostiti uvođenjem HPV testiranja

Pregled europskih istraživanja o razlozima neodaziva ciljne populacije u preventivnim programima ranog otkrivanja raka

Nacionalni preventivni programi probira za karcinome imaju dugu povijest u europskim zemljama. Trenutno su u većini zemalja aktualna tri programa, programi probira za rak dojke, rak vrata maternice, i rak debelog crijeva. Jedan od nužnih preduvjeta uspješnosti programa ranog otkrivanja karcinoma je postignut zadovoljavajući odaziv ciljne populacije. Ukoliko je odaziv manji od preporučenog, program ne može biti isplativ niti učinkovit u smislu smanjenja incidencije i mortaliteta od malignih bolesti, zbog čega su nužna istraživanja razloga nedovoljnog odaziva

Pregled europskih istraživanja o razlozima neodaziva ciljne populacije u preventivnim programima ranog otkrivanja raka

Nacionalni preventivni programi probira za karcinome imaju dugu povijest u europskim zemljama. Trenutno su u većini zemalja aktualna tri programa, programi probira za rak dojke, rak vrata maternice, i rak debelog crijeva. Jedan od nužnih preduvjeta uspješnosti programa ranog otkrivanja karcinoma je postignut zadovoljavajući odaziv ciljne populacije. Ukoliko je odaziv manji od preporučenog, program ne može biti isplativ niti učinkovit u smislu smanjenja incidencije i mortaliteta od malignih bolesti, zbog čega su nužna istraživanja razloga nedovoljnog odaziva

CanScreen5, a global repository for breast, cervical and colorectal cancer screening programs

The CanScreen5 project is a global cancer screening data repository that aims to report the status and performance of breast, cervical and colorectal cancer screening programs using a harmonized set of criteria and indicators. Data collected mainly from the Ministry of Health in each country underwent quality validation and ultimately became publicly available through a Web-based portal. Until September 2022, 84 participating countries reported data for breast (n = 57), cervical (n = 75) or colorectal (n = 51) cancer screening programs in the repository. Substantial heterogeneity was observed regarding program organization and performance. Reported screening coverage ranged from 1.7% (Bangladesh) to 85.5% (England, United Kingdom) for breast cancer, from 2.1% (Côte d’Ivoire) to 86.3% (Sweden) for cervical cancer, and from 0.6% (Hungary) to 64.5% (the Netherlands) for colorectal cancer screening programs. Large variability was observed regarding compliance to further assessment of screening programs and detection rates reported for precancers and cancers. A concern is lack of data to estimate performance indicators across the screening continuum. This underscores the need for programs to incorporate quality assurance protocols supported by robust information systems. Program organization requires improvement in resource-limited settings, where screening is likely to be resource-stratified and tailored to country-specific situations.</p