Osnivanje i prve godine djelovanja Povijesnog društva Hrvatske (1947-1955)

Autorica piše o osnivanju i prvih osam godina djelatnosti najstarije hrvatske povjesničarske udruge. Tekst je napisan na temelju arhivske građe Povijesnoga društva Hrvatske. Opisano je kako je to društvo nastalo, s kojim se poteškoćama i problemima suočavalo i kako ih je rješavalo

Osnivanje, djelovanje i prekid rada Novinarske škole u Zagrebu 1949. - 1952.

U tekstu se govori o pokretanju i sudbini prvih institucija izobrazbe novinara u Hrvatskoj, Novinarske škole i Više novinarske škole u Zagrebu, koje su djelovale na prijelazu iz 1940-ih u 1950-e. Njihova povijest promatra se u kontekstu novih okolnosti u zemlji nakon Drugoga svjetskog rata i uspostave komunističkoga režima, za koji su mediji bili iznimno važni kao poluga širenja nove ideologije. Za obradu teme korišteni su tekstovi objavljivani u glasilima novinarskih udruženja (Jugoslavenskog novinarskog udruženja i Društva novinara Hrvatske) i arhivska građa (u prvom redu fond Više novinarske škole)

The Establishment and Early Years of the Historical Institute JAZU in Dubrovnik

U članku su prikazane okolnosti osnivanja Historijskog instituta JAZU, današnjeg Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Počeci te institucije na prijelazu iz četrdesetih u pedesete godine 20. stoljeća prikazani su u kontekstu tadašnje politike KPJ prema znanosti i u kontekstu osnivanja znanstvenih instituta u okviru akademija po sovjetskom modelu razvoja znanosti. U slučaju dubrovačkog instituta dodatno je bio zanimljiv odnos Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Srpske akademije nauka u Beogradu, a njegovu rasvjetljavanju pomaže izvor iz pera Miroslava Krleže, koji je integralno objavljen u prilogu. Također, na temelju dostupnih izvora prikazani su problemi s kojima se Historijski institut u Dubrovniku nosio u počecima svoga rada.The founding of the Historical Institute JAZU, present-day Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts (HAZU) in Dubrovnik, took place in the late 1940s as result of the contemporary Yugoslavian policy in the field of science. This period was marked by the establishment of several research institutes operating within the Academies of Science in Croatia and elsewhere in Yugoslavia, after the Soviet model of science development. The case of the Historical Institute in Dubrovnik was specific, considering that according to the original concept – and because of the special interest Serbian historiography showed for the history of Dubrovnik – it was to be organised as a joint institute of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts in Zagreb (JAZU) and Serbian Academy of Sciences (SAN) in Belgrade. This interrelationship between JAZU and SAN proved a most complex one, and the circumstances surrounding the initiative of forming a joint institute, as well as its abandonment, represent an interesting episode in the development of post-war historiography. Casting welcome light on this controversy is the text written by Miroslav Krleža, appended to this article in full, in which in a caustic and profoundly sarcastic manner he describes the meeting held in Belgrade between the representatives of JAZU and SAN concerning the founding of the Historical Institute in Dubrovnik. In the ensuing period, too, the history of Dubrovnik continued to be an equally throny issue, as the Croatian authorities tended to show serious concern over this apparently understudied topic. This issue is of significance for the study of the relationship between Croatian and Serbian historiography in the period of the Yugoslavian state. The first years of the Historical Institute in Dubrovnik were marked by considerable organisational and primarily staff problems. On the basis of the available sources, it may be concluded that it was not until the early 1960s that the Historical Institute in Dubrovnik finally managed to overcome these pioneering problems

Sveučilišni list kao izvor za povijest hrvatskih intelektualnih elita polovicom 20. stoljeća

U tekstu se donosi analiza Sveučilišnog lista, glasila Društva nastavnika Sveučilišta i visokih škola u Zagrebu koje je izlazilo od 1950. do 1952. godine. Autorica na temelju tekstova objavljivanih na stranicama tog dvotjednika daje sažeti prikaz djelatnosti Društva nastavnika Sveučilišta te ističe koje su se promjene zbivale u tom razdoblju, tj. transformaciju tog strukovnog udruženja u sindikalnu organizaciju u skladu s ideološki utemeljenim odlukama vlasti. Također govori o glavnim temama zastupljenima u pisanju Sveučilišnog lista, organizacijskim uvjetima njegova izlaženja te načinu na koji se u njemu odražava vladajuća ideologija. Donosi se i cjelovita bibliografija članaka objavljenih u Sveučilišnom listu

The position of local media in socialist Croatia as a context for the development of Glas Podravine

U tekstu je prikazan razvoj lokalnih medija u socijalističkoj Hrvatskoj od Drugoga svjetskog rata do 1980-ih s posebnim naglaskom na položaj lokalnih medija u zreloj fazi samoupravnog socijalizma. Pregledno su predstavljene promjene uvjeta djelovanja lokalnih medija u pojedinim fazama njihova razvoja, a onda na temelju objavljenih rezultata istraživanja provedenih u to vrijeme u Jugoslovenskom institutu za novinarstvo i analizâ koje se nalaze u arhivskoj građi Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske i Jugoslavije prikazan je njihov položaj u 1960-ima i 1970-ima. Istaknuti su neki primjeri vezani uz konkretne lokalne listove u Hrvatskoj, posebno koprivnički Glas Podravine, čime se daje opsežan kontekst razvoja toga lista kao jednog od primjera lokalnih medija. Nakon prvog razdoblja neposredno nakon rata, kada su se lokalni mediji razvijali usporeno, tijekom 1950-ih došlo je do ubrzanog razvoj s pojavom cijelog niza novih naslova lokalnih listova. Taj se razvoj nastavio u 1960-ima, popraćen pokušajem da se i u ideološkom i u teorijskom smislu lokalni mediji uklope u sustav samoupravnog socijalizma, u kojem mediji dobivaju iznimno važnu funkciju. Analiza položaja lokalnih medija pokazuje da je stvarnost bila vrlo daleka od teorije, a lokalni mediji suočavali su se permanentno s velikim problemima, prvenstveno zbog svoje financijske neisplativosti, odnosno nereguliranog sustava financiranja.The text presents the development of local media in socialist Croatia from the Second World War to the 1980s, with special emphasis on the position of local media in the mature phase of self-governing socialism. The changes in the conditions of local media in certain stages of their development are introduced in the form of an overview, and their position is presented based on the published research results conducted at that time at the Yugoslav Institute of Journalism and analyses found in the archives of the Socialist Alliance of Working People of Croatia and Yugoslavia in 1960s and 1970s. Some examples related to specific local newspapers in Croatia were highlighted, especially Glas Podravine from Koprivnica, which provides a comprehensive context for the development of this newspaper as one of the examples of local media. After the first period immediately after the war, when local media developed slowly, during the 1950s there was an accelerated development with the appearance of a whole series of new titles of local newspapers. This development continued in the 1960s, accompanied by an attempt to fit the local media, both ideologically and theoretically, into a system of self-governing socialism, in which the media were given an extremely important function. The analysis of the position of the local media shows that the reality was very far from the theory, and local media were permanently faced with big problems, primarily due to their financial unprofitability, ie unregulated system of financing

Key Moments of the Croatian Spring in the Mirror of the Local Press – on the Example of Glas Podravine, Varaždinske vijesti and Karlovački tjednik

U članku se analizom odjeka ključnih trenutaka Hrvatskog proljeća u lokalnim listovima ukazuje na sličnosti ali i razlike koje se u tom pogledu javljaju, što upućuje na specifičnosti situacija u lokalnim sredinama. Uočene razlike ukazuju na to koliko su neke objektivne okolnosti, ali i personalni odnosi u određenim sredinama utjecali na recepciju proljećarskih ideja, njihov odraz u lokalnim medijima i u konačnici ishod obračuna s Proljećem, odnosno sudbinu uredništava, pa i pojedinih novinara. Analizom obuhvaćena su tri lokalna lista: Glas Podravine, Karlovački tjednik i Varaždinske vijesti. Komparativna analiza omogućava formulaciju i nekih poopćenih zaključaka vezanih uz mehanizme funkcioniranja lokalnih medija u vrijeme socijalističke Hrvatske i Jugoslavije te njihove ovisnosti o lokalnim centrima moći.The article analyzes the repercussions of the key moments of the Croatian Spring in local newspapers and points out the similarities but also the differences that occur in this regard, which points to the specifics of the situation in local communities. The observed differences indicate how much some objective circumstances, but also personal relationships in certain areas influenced the reception of Spring ideas, their reflection in the local media and ultimately the outcome of dealing with Spring, or the fate of editorial offices and some journalists. The analysis included three local newspapers: Glas Podravine, Karlovački tjednik and Varaždinske vijesti. Comparative analysis allows the formulation of some generalized conclusions related to the mechanisms of functioning of local media in the time of socialist Croatia and Yugoslavia and their dependence on local centers of power