Epidemiology of Asthma and Chronic Obstructive Pulmonary Disease

Astma i kronična opstruktivna bolest pluća vodeći su uzroci pobola i smrtnosti u cijelom svijetu čime uzrokuju značajne ekonomske i društvene posljedice. Bolesnici mogu imati klinička obilježja obje bolesti, a ovo stanje naziva se preklapanje astme i KOBP-a. Prevalencija astme i KOBP-a uvelike varira zbog razlika u dijagnostičkim metodama koje se koriste, kriterijima i analitičkim pristupom prikupljanja podataka. Prevalenciju je moguće izračunati ako se provede istraživanje udjela oboljelih na reprezentativnom uzorku stanovnika te prema tome napravi procjena. Druga mogućnost dobivanja epidemioloških podataka je temeljem redovitog praćenja zabilježenih posjeta pojedinim zdravstvenim djelatnostima pod tom dijagnozom i praćenjem smrtnosti, kao i usporedbom tog pokazatelja s drugim državama. Hrvatska se po vrijednostima dobno-standardiziranih stopa smrtnosti od astme i KOBP-a nalazi u razini drugih tranzicijskih država, ali i nekih razvijenih europskih država. S obzirom na navedeno svakako treba nastaviti i pojačati mjere primarne, ali i ostalih razina prevencije što uključuje aktivno promicanje nepušenja, odvikavanje od pušenja, provođenje zdravog načina života i pravovremenu dijagnozu i liječenje.SUMMARYAsthma and chronic obstructive pulmonary disease are one of the leading causes of morbidity and mortality worldwide, which bring about significant economic and social consequences. Patients may have clinical features of both diseases, and this condition is called asthma-COPD overlap. The prevalence of asthma and COPD varies greatly due to differences in the diagnostic methods used, the criteria, and the analytical approach to data collection. The prevalence can be calculated by conducting a survey of the proportion of patients on a representative sample of the population and making an estimate accordingly. Another possibility of obtaining epidemiological data is based on regular surveillance of recorded visits to certain healthcare services under that diagnosis, and reporting mortality, as well as comparing this indicator with other countries. In terms of age-standardized rates of asthma and COPD mortality, Croatia is at a similar level as other transition countries, as well as some developed European countries. In view of this, it is certainly necessary to continue and intensify the measures of primary and other levels of prevention, which includes the active promotion of non-smoking, quitting smoking, implementing healthy lifestyles and timely diagnosis and treatment

Značajnost tjelesne aktivnosti u sprječavanju raka debelog crijeva

Colorectal cancer is the second most common malignant neoplasm and the second cause of death from malignancies in both sexes. In 2017, 3689 people were diagnosed in the Republic of Croatia. Two thousand ninety-five people died of colorectal cancer in 2019. Colorectal cancer is preventable, and it appears that smoking and obesity are factors that affect its onset. Physical inactivity is closely related to obesity, and the question is whether it can be an independent predictor of colon cancer. We searched the literature on Pubmed for the past five years, including systematic reviews and meta-analyses on the association between physical activity and colon cancer incidence. Studies are methodologically diverse and involve different approaches. In most observational studies, greater physical activity is associated with a lower incidence of colon cancer, while in the interventional studies, results were more diverse. In general, smoking tobacco products has a much greater effect on colon cancer development, but physical activity is linked to the onset of the disease and should be one of the prevention measures.Rak debelog i završnog crijeva je po pojavnosti drugo sijelo među zloćudnim novotvorinama kao i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od ove bolesti u Republici Hrvatskoj oboljelo je u 2017. godini 3659 osoba, a umrlo 2095 osoba u 2019. godini. Rak debelog crijeva preventabilan je, a od poznatih činitelja koji utječu na nastanak su pušenje i debljina. U tijesnoj vezi s debljinom je tjelesna neaktivnost te se postavlja pitanje može li tjelesna neaktivnost biti neovisni prediktor za rak debelog crijeva. S ciljem uvida u dosadašnja istraživanja pretražena je dostupna literatura u bazi Pubmed posljednjih 5 godina, uključivši sustavne preglede i metaanalize o povezanosti tjelesne aktivnosti pojavnosti raka debelog crijeva. Istraživanja su metodološki raznolika a uključuju i različite pristupe. U većini opservacijskih istraživanja veća tjelesna aktivnost povezana je s nižom pojavnošću raka debelog crijeva. U intervencijskim istraživanjima dobiveni su različiti rezultati. Općenito, znatno veći učinak na nastanak raka debelog crijeva ima pušenje duhanskih proizvoda, no bavljenje tjelesnom aktivnosti povezano je s pojavom te bolesti te treba biti jedna od mjera prevencije

Epidemiologija i probir kolorektalnog karcinoma

Colorectal cancer (CRC) is global problem with 1.36 million new cases each year. Moreover it is the third most common cancer in men worldwide (746,000; 10%) and second most common in women (614,000 cases; 9.2%). The main characteristic of colorectal cancer is slow development and long presympthomatic phase, so it make possible for early diagnose as well as prevention by removing polyps. Faecal occult blood testing (FOBT) for early detection of colorectal cancer is an evidence based, cost-effective screening strategy and is the most commonly chosen approach in organised population-based colorectal cancer screening programmes throughout the world. There are two main kinds of tests-one guaiac based which detects hem in haemoglobin and other, immunochemical directed to detect protein part globuline. All FOBT positive persons are sent to colonoscopy. CRC incidence and mortality data in Croatia still show high values, especially in males so national colorectal cancer screening programme started in Croatia under the auspices of the Ministry of Health and Welfare (now the Ministry of Health) at the end of 2007. All citizens age 50-74 years are invited to programme. First cycle lasted longer due to legal and financial difficulties related to the harmonization of legislation with EU law and finished in 2012. Response rate was 21%, so the second cycle started in September 2013thin reorganized form which includes educational and promotive campaign and participation of primary care physicians and field nurses.Rak debelog crijeva globalni je problem s 1.36 milijuna novih slučajeva svake godine. Štoviše, u muškaraca je to treće najučestalije sijelo (746,000; 10%) i drugo u žena (614,000 cases; 9.2%). Glavna osobina raka debelog crijeva je spori razvoj bolesti i dugo razdoblje do pojave prvih znakova, što ga čini pogodnim za rano otkrivanje kao i prevenciju uklanjanjem polipa. Testiranje na skrivenu krv u stolici za rano otkrivanje kolorektalnog raka je utemeljeno na dokazima i kost-učinkovita je strategija, pa je najčešći pristup provedbom organiziranih populacijskih programa diljem svijeta. Dvije su glavne vrste testova na skrivenu krv u stolici- gvajakov koji otkriva hem u hemoglobinu i imunokemijski temeljen na reakciji s globulinskim dijelom. Sve osobe s pozitivnim testom upućuju se na kolonoskopjiju. Pojavnost i smrtnost od raka debelog crijeva u Hrvatskoj još uvijek pokazuju visoke vrijednosti, osobito u muškaraca, te je 2007. god. započeo nacionalni program ranog otkrivanja u organizaciji Ministarstva zdravlja. Svi građani u dobi 50-74 godine pozivaju se u program. Prvi ciklus trajao je dulje od planiranog zbog zakonskih i financijskih problema vezanih uz harmonizaciju zakona sa zakonima EU, te je završio 2012. godine. Odaziv je bio 21%, a drugi ciklus počeo je u rujnu 2013. u reorganiziranom obliku što uključuje edukacijsku i promotivnu kampanju te učešće obiteljskih liječnika i patronažnih sestara

Kronična opstruktivna plućna bolest i astma

Bolesti dišnih organa skupina su koja najviše opterećuje primarnu zdravstvenu zaštitu (21% svih posjeta ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ili 2.470.369 posjeta). Među njima su najučestalije akutne dišne infekcije (ARI), koje čine oko 70% dijagnoza, a slijede KOPB i astma s više od 5% godišnje. Udio bolesti dišnoga sustava u hospitalizacijama u Hrvatskoj promijenio se od početka devedesetih-s tadašnjega prvog mjesta po učestalosti, u 2010. godini te su bolesti na petom mjestu s 51.442 otpusta (7.6%) . Prosječna dužina liječenja je 9 dana. U 2010. godini kronične bolesti pluća (dijagnoze J40-J47, MKB-10)   su na 7. mjestu uzroka smrtnosti s 1525 umrlih ili 3% (943 M i 582 Ž)

Utjecaj majčinog pušenja i izloženosti duhanskom dimu iz okoliša tijekom trudnoće na tjelesnu težinu novorođenčeta i na kakvoću mlijeka u laktaciji (rezultati dvaju istraživanja)

Utjecaj majčinog pušenja i izloženosti duhanskom dimu iz okoliša tijekom trudnoće na tjelesnu težinu novorođenčeta: retrospektivna studija praćenjem milenijske kohorte. Izloženost duhanskom dimu iz okoliša ima neosporan štetni učinak na zdravlje i stoga je predmet interesa javno zdravstvenih službi. Ranijim studijama potvrđeno je da pušenje majke u trudnoći utječe na smanjenu porođajnu težinu novorođenčadi, te doprinosi nastanku prijevremenih poroda. Značajan je negativan učinak na zdravlje novorođenčadi kao i doprinos ranoj smrtnosti djece izložene duhanskom dimu, uključujući i smrt u kolijevci

Kronična opstruktivna plućna bolest i astma

Bolesti dišnih organa skupina su koja najviše opterećuje primarnu zdravstvenu zaštitu (21% svih posjeta ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ili 2.470.369 posjeta). Među njima su najučestalije akutne dišne infekcije (ARI), koje čine oko 70% dijagnoza, a slijede KOPB i astma s više od 5% godišnje. Udio bolesti dišnoga sustava u hospitalizacijama u Hrvatskoj promijenio se od početka devedesetih-s tadašnjega prvog mjesta po učestalosti, u 2010. godini te su bolesti na petom mjestu s 51.442 otpusta (7.6%) . Prosječna dužina liječenja je 9 dana. U 2010. godini kronične bolesti pluća (dijagnoze J40-J47, MKB-10)   su na 7. mjestu uzroka smrtnosti s 1525 umrlih ili 3% (943 M i 582 Ž)

Programi probira za kolorektalni karcinom u Europi i svijetu

U Mainzu je u rujnu održan Falkov workshop «Strategies of Cancer Prevention in Gastrnterology ». Prikazane su razne mogućnosti probira i rane dijagnostike zloćudnih tumora probavnog trakta. Ciljani probir za sada ima opravdanja samo u slučaju kolorektalnog karcinoma, a u nekim skupinama osoba s većim rizikom i karcinoma želuca. Opisani su različiti načini organizacije probira i rane dijagnostike. Postoje smjernice američkog gastrnterološkog društva za provedbu programa. Pri kraju je izrada europskih smjernica za kvalitetu programa probira, koje će olakšati kvalitetno provođenje programa što je vrlo važno. Naime, program mora biti kvalitetan i u svim regijama ujednačene kvalitete kako bi učinak bio potpun

Nacionalni program rane dijagnostike raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj 2008-2011

Rak debelog crijeva (kolorektalni karcinom, skrać. KRK) je jedan od glavnih javno-zdravstvenih opterećenja u svijetu, i zahvaća više od 1 milijun ljudi svake godine. U 2009. godini u Hrvatskoj je drugi uzrok smrtnosti od raka u muškaraca (N=1063, 49.77/100.000), kao i žena (N=803, 34.89/100.000). Postoje jasni dokazi da je rano otkrivanje i uklanjanje KRK-a ili njegovih prekursora, polipa, metodom probira može smanjiti smrtnost i poboljšati rezultate preživljavanja. U gotovo svim razvijenim zemljama EU organizirani su neki oblici programa probira. Nacionalni program rane dijagnostike raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj službeno je započeo krajem 2007. god. a prvi testovi odaslani su početkom 2008. Nositelj programa je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Koordinatori u svakoj županiji iz zavoda za javno zdravstvo, osiguravaju obavljanje testiranja na skriveno oku krvarenje u stolici (engl.skrać. FOBT). U svih pozitivnih osoba (1 pozitivan od 12 prozorčića na tri kartona) dogovara se kolonoskopija. Koristi se gvajakov Hemognost test s granicom otkrivanja 0,2 ml krvi u 500 g stolice. Test i kratki upitnik se dostavljaju na kućne adrese svih građana dobi 50-74 uzastopno tijekom dvije godine. Svaki sudionik je dužan ispuniti upitnik i poslati ga zajedno s uzorcima stolice na daljnju analizu. Prema rezultatima drugih autora, očekivano je oko 4% pozitivnih, te je predviđena potreba za 24000 kolonoskopija godišnje. Do kraja 2010. ukupno su 1.056.694 osobe dobile test na skriveno krvarenje i poziv na probir (rođeni između 1933-1945 i 1952-1957.). Do srpnja 2011. kovertu s ispunjenom anketom vratilo je 209763 osoba (19.9%), a 180553 ih je poslalo uredno nanesene uzorke stolice. Nađeno je 12823 (7,1%) pozitivnih FOBT pacijenata. Kolonoskopija je obavljena u 8472 osoba (odaziv 78% naručenih). U 472 osoba dokazan je kolorektalnim karcinomom (5.7% od učinjenih kolonoskopija, i 3,6% od FOBT osoba). Polipi su pronađeni i uklonjeni u 3303 bolesnika (39% FOBT-pozitivnih). U 2009. i 2011. godini, slanje testova je privremeno obustavljeno zbog poštivanja zakonom propisane procedure javne nabave tijekom više mjeseci. Zbog toga još uvijek nije završen prvi krug testiranja. Ovakve slične probleme imali su i u drugim državama unutar EU.Ovi rezultati sugeriraju potrebu za daljnje jačanje hrvatskog Nacionalnog programa rane dijagnostike raka debelog crijeva. Uspješna strategija ove intervencije uključuje organizacijske promjene, poboljšanje mreže kolonoskopičara, obaveznu provedbu šire društvene akcije i podizanje svijesti o korisnosti ovog probira, veće ulaganje sredstava kao i moguće bolje usklađivanje zakonodavstva na području javne nabave u svrhu nesmetane i neprekinute provedbe programa

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj - per aspera ad astra (National Colorectal Cancer Screening Programme in Croatia - per aspera ad astra)

U Hrvatskoj kao i u svijetu posljednjih desetljeća bilježi se porast incidencije i mortaliteta od ove bolesti. Uzrok je jednim dijelom bolja dijagnostika i registriranje, ali postoje i drugi brojni mogući uzroci čije otkrivanje je gotovo nemoguće (prehrana, aditivi, hormoni, lijekovi, navike, itd.)

Plan procjepljivanja protiv Covid 19 u zemljama Europske unije/Europske ekonomske asocijacije

Pandemija uzrokovana pojavom novog korona virusa Covid‑19 od početka 2020. godine potpuno je okupirala zdravstvene sustave svih država svijeta. Osobitost i različitost očitovanja bolesti, te letalitet za kojeg se već od početka procjenjivalo da je veći od onog kojeg je uzrokovao novi tip virusa gripe (H1N1, 2009.), pokrenuo je veliku podršku razvoju cjepiva u što kraćem roku, te istraživanja potencijalnih lijekova i terapijskih postupnika kako bi se što učinkovitije obuzdala pandemija. Istodobno je, s obzirom na mjere, koje su primjenjivane s ciljem smanjenja pobola, posljedične smrtnosti ali i odterećenja zdravstvenog sustava, diljem svijeta ozbiljno ugroženo financijsko funkcioniranje država te opstanak onih koji ne mogu raditi. Sada, kad je počela raspodjela i davanje prvih količina cjepiva, nužno je osigurati dobru organizaciju masovnog cijepljenja kako kadrovski, tako opremom i alatima nadzora nad procesom i postupcima. Ujedno je nužno osigurati kratko dodatno usvajanje vještina vezano uz prijevoz, pripremu i davanje relativno zahtjevnijeg Pfizerovog cjepiva, kako bi, u slučaju bržeg priljeva velikih količina cjepiva, se moglo u što kraćem roku procijepiti stanovništvo. Cilj procjepljivanja je u što kraćem roku postići visok postotak imunih osoba (trebalo bi to postići globalno) kako bi učinak cijepljenja bio potpun na zaustavljanje pandemije. Ovo je od osobite važnosti jer još nije moguće imati pouzdane podatke o trajanju imuniteta s obzirom da bolest postoji tek malo više od godinu dana (prirodno stečena imunost), a cjepiva tek nešto više od mjesec dana, odnosno u pokusnoj skupini nekoliko mjeseci. Zbog potrebe za organizacijom i osiguranjem kvalitetnog postupanja u državama EU/EEA, napravljena je analiza priprema planova i drugih bitnih komponenti organizacije cijepljenja protiv Covid-19, te je to objedinjeno u tehničkom dokumentu kojeg je objavio Europski centar za kontrolu bolesti. Cilj ovog rada je prikazati kratak pregled aktivnosti koje su nužne prije i tijekom procjepljivanja protiv Covid-19 kako bi se osiguralo uspješno obuzdavanje pandemije te okvirno procijeniti dostatnost osoblja za procjepljivanje