Epidemiology of Asthma and Chronic Obstructive Pulmonary Disease

Astma i kronična opstruktivna bolest pluća vodeći su uzroci pobola i smrtnosti u cijelom svijetu čime uzrokuju značajne ekonomske i društvene posljedice. Bolesnici mogu imati klinička obilježja obje bolesti, a ovo stanje naziva se preklapanje astme i KOBP-a. Prevalencija astme i KOBP-a uvelike varira zbog razlika u dijagnostičkim metodama koje se koriste, kriterijima i analitičkim pristupom prikupljanja podataka. Prevalenciju je moguće izračunati ako se provede istraživanje udjela oboljelih na reprezentativnom uzorku stanovnika te prema tome napravi procjena. Druga mogućnost dobivanja epidemioloških podataka je temeljem redovitog praćenja zabilježenih posjeta pojedinim zdravstvenim djelatnostima pod tom dijagnozom i praćenjem smrtnosti, kao i usporedbom tog pokazatelja s drugim državama. Hrvatska se po vrijednostima dobno-standardiziranih stopa smrtnosti od astme i KOBP-a nalazi u razini drugih tranzicijskih država, ali i nekih razvijenih europskih država. S obzirom na navedeno svakako treba nastaviti i pojačati mjere primarne, ali i ostalih razina prevencije što uključuje aktivno promicanje nepušenja, odvikavanje od pušenja, provođenje zdravog načina života i pravovremenu dijagnozu i liječenje.SUMMARYAsthma and chronic obstructive pulmonary disease are one of the leading causes of morbidity and mortality worldwide, which bring about significant economic and social consequences. Patients may have clinical features of both diseases, and this condition is called asthma-COPD overlap. The prevalence of asthma and COPD varies greatly due to differences in the diagnostic methods used, the criteria, and the analytical approach to data collection. The prevalence can be calculated by conducting a survey of the proportion of patients on a representative sample of the population and making an estimate accordingly. Another possibility of obtaining epidemiological data is based on regular surveillance of recorded visits to certain healthcare services under that diagnosis, and reporting mortality, as well as comparing this indicator with other countries. In terms of age-standardized rates of asthma and COPD mortality, Croatia is at a similar level as other transition countries, as well as some developed European countries. In view of this, it is certainly necessary to continue and intensify the measures of primary and other levels of prevention, which includes the active promotion of non-smoking, quitting smoking, implementing healthy lifestyles and timely diagnosis and treatment

Značajnost tjelesne aktivnosti u sprječavanju raka debelog crijeva

Colorectal cancer is the second most common malignant neoplasm and the second cause of death from malignancies in both sexes. In 2017, 3689 people were diagnosed in the Republic of Croatia. Two thousand ninety-five people died of colorectal cancer in 2019. Colorectal cancer is preventable, and it appears that smoking and obesity are factors that affect its onset. Physical inactivity is closely related to obesity, and the question is whether it can be an independent predictor of colon cancer. We searched the literature on Pubmed for the past five years, including systematic reviews and meta-analyses on the association between physical activity and colon cancer incidence. Studies are methodologically diverse and involve different approaches. In most observational studies, greater physical activity is associated with a lower incidence of colon cancer, while in the interventional studies, results were more diverse. In general, smoking tobacco products has a much greater effect on colon cancer development, but physical activity is linked to the onset of the disease and should be one of the prevention measures.Rak debelog i završnog crijeva je po pojavnosti drugo sijelo među zloćudnim novotvorinama kao i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od ove bolesti u Republici Hrvatskoj oboljelo je u 2017. godini 3659 osoba, a umrlo 2095 osoba u 2019. godini. Rak debelog crijeva preventabilan je, a od poznatih činitelja koji utječu na nastanak su pušenje i debljina. U tijesnoj vezi s debljinom je tjelesna neaktivnost te se postavlja pitanje može li tjelesna neaktivnost biti neovisni prediktor za rak debelog crijeva. S ciljem uvida u dosadašnja istraživanja pretražena je dostupna literatura u bazi Pubmed posljednjih 5 godina, uključivši sustavne preglede i metaanalize o povezanosti tjelesne aktivnosti pojavnosti raka debelog crijeva. Istraživanja su metodološki raznolika a uključuju i različite pristupe. U većini opservacijskih istraživanja veća tjelesna aktivnost povezana je s nižom pojavnošću raka debelog crijeva. U intervencijskim istraživanjima dobiveni su različiti rezultati. Općenito, znatno veći učinak na nastanak raka debelog crijeva ima pušenje duhanskih proizvoda, no bavljenje tjelesnom aktivnosti povezano je s pojavom te bolesti te treba biti jedna od mjera prevencije

Kronična opstruktivna plućna bolest i astma

Bolesti dišnih organa skupina su koja najviše opterećuje primarnu zdravstvenu zaštitu (21% svih posjeta ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ili 2.470.369 posjeta). Među njima su najučestalije akutne dišne infekcije (ARI), koje čine oko 70% dijagnoza, a slijede KOPB i astma s više od 5% godišnje. Udio bolesti dišnoga sustava u hospitalizacijama u Hrvatskoj promijenio se od početka devedesetih-s tadašnjega prvog mjesta po učestalosti, u 2010. godini te su bolesti na petom mjestu s 51.442 otpusta (7.6%) . Prosječna dužina liječenja je 9 dana. U 2010. godini kronične bolesti pluća (dijagnoze J40-J47, MKB-10)   su na 7. mjestu uzroka smrtnosti s 1525 umrlih ili 3% (943 M i 582 Ž)

Utjecaj majčinog pušenja i izloženosti duhanskom dimu iz okoliša tijekom trudnoće na tjelesnu težinu novorođenčeta i na kakvoću mlijeka u laktaciji (rezultati dvaju istraživanja)

Utjecaj majčinog pušenja i izloženosti duhanskom dimu iz okoliša tijekom trudnoće na tjelesnu težinu novorođenčeta: retrospektivna studija praćenjem milenijske kohorte. Izloženost duhanskom dimu iz okoliša ima neosporan štetni učinak na zdravlje i stoga je predmet interesa javno zdravstvenih službi. Ranijim studijama potvrđeno je da pušenje majke u trudnoći utječe na smanjenu porođajnu težinu novorođenčadi, te doprinosi nastanku prijevremenih poroda. Značajan je negativan učinak na zdravlje novorođenčadi kao i doprinos ranoj smrtnosti djece izložene duhanskom dimu, uključujući i smrt u kolijevci

Plan procjepljivanja protiv Covid 19 u zemljama Europske unije/Europske ekonomske asocijacije

Pandemija uzrokovana pojavom novog korona virusa Covid‑19 od početka 2020. godine potpuno je okupirala zdravstvene sustave svih država svijeta. Osobitost i različitost očitovanja bolesti, te letalitet za kojeg se već od početka procjenjivalo da je veći od onog kojeg je uzrokovao novi tip virusa gripe (H1N1, 2009.), pokrenuo je veliku podršku razvoju cjepiva u što kraćem roku, te istraživanja potencijalnih lijekova i terapijskih postupnika kako bi se što učinkovitije obuzdala pandemija. Istodobno je, s obzirom na mjere, koje su primjenjivane s ciljem smanjenja pobola, posljedične smrtnosti ali i odterećenja zdravstvenog sustava, diljem svijeta ozbiljno ugroženo financijsko funkcioniranje država te opstanak onih koji ne mogu raditi. Sada, kad je počela raspodjela i davanje prvih količina cjepiva, nužno je osigurati dobru organizaciju masovnog cijepljenja kako kadrovski, tako opremom i alatima nadzora nad procesom i postupcima. Ujedno je nužno osigurati kratko dodatno usvajanje vještina vezano uz prijevoz, pripremu i davanje relativno zahtjevnijeg Pfizerovog cjepiva, kako bi, u slučaju bržeg priljeva velikih količina cjepiva, se moglo u što kraćem roku procijepiti stanovništvo. Cilj procjepljivanja je u što kraćem roku postići visok postotak imunih osoba (trebalo bi to postići globalno) kako bi učinak cijepljenja bio potpun na zaustavljanje pandemije. Ovo je od osobite važnosti jer još nije moguće imati pouzdane podatke o trajanju imuniteta s obzirom da bolest postoji tek malo više od godinu dana (prirodno stečena imunost), a cjepiva tek nešto više od mjesec dana, odnosno u pokusnoj skupini nekoliko mjeseci. Zbog potrebe za organizacijom i osiguranjem kvalitetnog postupanja u državama EU/EEA, napravljena je analiza priprema planova i drugih bitnih komponenti organizacije cijepljenja protiv Covid-19, te je to objedinjeno u tehničkom dokumentu kojeg je objavio Europski centar za kontrolu bolesti. Cilj ovog rada je prikazati kratak pregled aktivnosti koje su nužne prije i tijekom procjepljivanja protiv Covid-19 kako bi se osiguralo uspješno obuzdavanje pandemije te okvirno procijeniti dostatnost osoblja za procjepljivanje