Matematički model generatora pare

Osnovna zadaća ovog rada bila je izrada modela generatora pare u računalnom programu Microsoft Excel Visual Basic for Applications. Kao podloga za izradu rada poslužio je model „Matematički model – NPG Rafinerija Sisak“ dobiven na korištenje od strane mentora. Nakon uvida i analize dostupne dokumentacije te uputa koje su kontinuirano dobivane od strane mentora, napravljena je shema generatora pare te se pristupilo određivanju izmjenjivačkih površina, zona dimnih plinova te općenito razumijevanju rada tog generatora pare. Model je također prilagođen prema izlaznim podacima koji su dobiveni tijekom testiranja generatora pare da bi simulirani podaci što točnije opisivali rad generatora pare pri određenom opterećenju. Zaključno je provedena usporedba rezultata na osnovi opterećenja generatora pare, tj. u ovisnosti o produkciji svježe pare, kada je utvrđeno da simulacija daje očekivane vrijednosti i opisuje realno ponašanje generatora pare

Business Model Enriched With User Experience, as a Systemic Tool in Service Design

Service design and business model design are considered in the literature as separate approaches to value creation for the customer. User experience, as a concept that represents a holistic emotional and meaningful result of the interaction with information technologies, is nowadays an important ingredient of the customer value. This paper aims to theoretically set the ground for using the business model concept as a systemic tool in service design that will support the design for user experience. Against this background, we ask: Can the business model concept successfully represent a system that is required for the value proposition-based service exchange? We investigate this question based on service-dominant logic and accompanying service science, and semantically compare elements of the service system, service ecosystem, and ten service science basic concepts. The analysis shows that the business model canvas, the chosen model for business model representation, satisfies the systemic perspective and can serve as a system platform for integrating with service design

Design of the Overpass above Highway : Undergraduate Thesis

U radu je prikazan glavni projekt nadvožnjaka preko autoceste. Nadvožnjak se sastoji od dva jednaka raspona (18 m) i polumontažne je izvedbe. Stup između dva polja projektiran je kao “V” stup. Niveleta nadvožnjaka je oko 9,7 m iznad nivelete autoceste tako da ima dosta prostora za slobodan profil ispod nadvožnjaka. Projekt sadrži proračun uzdužnog, poprečnog nosača i stupa, te karakteristične građevinske nacrte i tehnički opis

Eliptičke krivulje i kriptiranje

Eliptičke krivulje već se dugi niz godina intenzivno proučavaju s teorijskog stajališta, u sklopu algebarske geometrije. Međutim, osobito su razvojem računala doživjele svoj procvat te danas zauzimaju posebno istaknuto mjesto u teoriji brojeva i srodnom području, kriptografiji. Naime, tada su se razvile tehnike koje koriste eliptičke krivulje u faktorizaciji i dokazivanju prostosti, a uočila se i težina problema diskretnog logaritma u grupi točaka eliptičkih krivulja, pa su pronašle svoju primjenu u kriptosustavima zasnovanima na tom problemu. Kriptografija fascinira zbog bliskih veza koje stvara između teorije i praksa. Zbog toga su današnje praktične primjene kriptografije sveprisutne i krucijalne komponente društva usmjerenog informacijama. Teorijski rad oplemenjuje i poboljšava praksu, a praktični izazovi inspiriraju studiju teorije. Kada se neki sustav „razbije", naše znanje o njemu se proširuje, pa sljedeći, unaprijeđeni sustav, popravlja prethodne pogreške. O važnosti eliptičkih krivulja govori i činjenica da ih je A. Wiles 1995. godine koristio u dokazu legendarnog Velikog Fermatovog teorema. U radu je dan općeniti pregled eliptičkih krivulje te njihova svojstva nad poljem racionalnih brojeva, a zatim i nad konačnim poljima. Također je opisana kriptografija javnog ključa, s naglaskom na problem diskretnog logaritma, običnog i onog za eliptičke krivulje. Ono što kriptosustave eliptičkih krivulja čini zanimljivima je to, da se danas, problem diskretnog logaritma za eliptičke krivulje čini „težim" u usporedbi s drugim sličnim problemima koji se koriste u kriptografiji. To znači da trebamo ključeve s manje bitova kako bi se postigla ista razinu sigurnosti kao kod drugih kriptosustava. Objašnjen je i Diffie-Hellmanov protokol za razmjenu ključeva te precizno opisani neki kriptosustavi javnog ključa, osobito oni koji koriste eliptičke krivulje.Elliptic curves have been intensively studied in theory of algebraic geometry for many years. However, by development of computers they had a big breakthrough and have been playing an increasingly important role both in number theory and in related fields such as cryptography. At that time, elliptic curve techniques for factorization and primality testing were developed and also hardness of the elliptic curve discrete logarithm problem was discovered, which led to its application in algorithms based on that problem. Cryptography is fascinating because of the close ties it forges between theory and practice. Because of that, today's practical applications of cryptography are pervasive and crucial components of our information-based society. The theoretical work refines and improves the practice, while the practice challenges and inspires the theoretical study. When some system is “broken", our knowledge expands and next, upgraded system repairs the previous defect. The importance of elliptic curves is best shown in 1995, when they figured prominently in the proof of Fermat's Last Theorem by A. Wiles. This thesis provides a general overview of elliptic curves and their properties over the field of rational numbers and also over finite fields. Public key cryptography is also described, focusing on both the discrete logarithm problem and the elliptic curve discrete logarithm problem. What makes ECC interesting is that, as of today, the discrete logarithm problem for elliptic curves seems to be “harder" if compared to other similar problems used in cryptography. This implies that we need keys with fewer bits in order to achieve the same level of security as with other cryptosystems. Furthermore, we explain Diffie-Hellman key exchange protocol and finally study some public key cryptosystems, especially ones using elliptic curves

The Construction of the Concept of "Love" in Contemporary Hollywood Film

Cilj ovog rada jest kroz opću analizu koncepta ljubavi u suvremenom holivudskom filmu ukazati na proces komodifikacije ljubavi. U prvom dijelu bazirat ću se na teorijskoj obradi pojma ljubavi koja uključuje njezine tzv. „predstave“ koje donose uvid u širi okvir jednostavnog pojma. U drugom dijelu promislit ću o konstrukciji ljubavi u filmskoj umjetnosti te pokušati objasniti pretvorbu takvog filmskog uradka u robu. Žanr romantične drame potkrijepit ću filmskim primjerima „Bilježnica“ (2004) redatelja Nicka Cassavetesa i „Mostovi okruga Madison“ (1995) redatelja Clinta Eastwooda

Tehno-ekonomska analiza sustava gospodarenja otpadnom ambalažom putem povratne naknade u RH

Svijet i čovječanstvo se u 21. stoljeću nalaze na svojevrsnoj prekretnici. Stalni gospodarski rast uzrokuje sve veće generiranje otpada, a čovječanstvo problem otpada ignorira već dugo vremena. Nagomilani otpad, onaj koji se proizvodi i onaj koji će se proizvesti u budućnosti predstavlja izvor sekundarnih sirovina u politici kružnog gospodarstva koji će, ukoliko se iskoriste, smanjiti potražnju za već ionako istrošenim primarnim izvorom sirovina. U ovom radu se pokušava objasniti važnost zbrinjavanja otpada, točnije ambalažnog otpada od pića kroz sustav povratne naknade. Sustav povratne naknade (deposit return system) prepoznat je kao alat kojim će krajnji korisnik zbrinuti iskorištenu ambalažu od pića. Krajnji korisnik je kroz povratnu naknadu potaknut da ambalažni otpad od pića zbrine tako što ga vrati trgovcu i time povrati svoj novac kojim je preplatio proizvod pri kupnji. Sakupljač preuzima ambalažni otpad od trgovca te ga predaje centru za gospodarenje ambalažnim otpadom, a u konačnici ambalažni otpad završi kod obrađivača koji će ga ponovno iskoristiti. Izvršen je zakonodavni pregled, statistički pregled prethodnih godina te su postavljeni objektivni ciljevi u radu sustava povratne naknade te je prema tome napravljena tehno-ekonomska analiza. Predstavljen je i budući smjer kojem teži Republika Hrvatska te su ukratko pokazane prednosti rada takvog sustava. Na kraju je iznijet zaključak te prednosti i nedostaci sustava povratne naknade