Fauna Oligochaeta i Polychaeta hrvatskog dijela rijeke Save

In the article the authors present an overview of the freshwater Oligochaeta and Polychaeta of the Croatian part of the Sava River from the Slovenian state border (i.e. Drenje) to the Serbian state border (i.e. Račinovci). The overview is based on available published data as well as on authors’ unpublished data collected since 1980. In the Croatian part of the Sava River, which is 562 km long (the total length is 940 km), 22 locations were analyzed. In total 43 species were found, out of which 39 belong to Oligochaeta and 4 belong to Polychaeta. The representatives of the Enchytraeidae family have not been determined down to the species level , and they are not included in the list. In this section of the Sava River the following six species have been found for the first time: Uncinais uncinata (Ǿrsted, 1842) – recorded at the 14th location; Propappus volki (Michaelsen, 1916) – recorded at the 19th and 21st locations; Aulodrilus pluriseta (Piguet, 1906) – recorded at the 16th location; Branchiura sowerbyi (Beddard, 1892) – recorded at the 12 th, 15 th, 21 st and 22nd locations; Psammoryctides moravicus (Hrabě, 1934) – recorded at the 4 th, 14 th, 15 th, 16 th, 19th and 20 th locations; Rhynchelmis limosella (Hoffmeister, 1843) – recorded at the 4 th location.U ovom raduje daje se pregled faune slatkovodnih Oligochaeta i Polychaeta hrvatskog dijela rijeke Save od granice sa Slovenijom (Drenje) do granice sa Srbijom (Račinovci), temeljem dostupnih objavljenih podataka te vlastitih neobjavljenih podataka prikupljenih u razdoblju od 1980. do danas. Na hrvatskom dijelu toka rijeke Save, na koji otpada 562 km od ukupno 940 km toka, analizirane su 22 lokacije te je utvrđena prisutnost 43 vrste, od kojih njih 39 pripada skupini Oligochaeta, a 4 skupini Polychaeta. Predstavnici porodice Enchytraeidae nisu determinirani do razine vrste te nisu uvrštene u ovaj popis. Za ovaj dio toka rijeke Save prvi puta je zabilježeno šest vrsta Oligochaeta: Uncinais uncinata (Ǿrsted, 1842) je zabilježena na lokaciji 14, Propappus volki Michaelsen, 1916 zabilježena je na lokacijama 19 i 21, Aulodrilus pluriseta (Piguet, 1906) na lokaciji 16, Branchiura sowerbyi Beddard, 1892 je zabilježena na lokacijama 12, 15, 21 i 22, Psammoryctides moravicus (Hrabě, 1934) na lokacijama 4, 14, 15, 16, 19 i 20, Rhynchelmis limosella Hoffmeister, 1843 je zabilježena na lokaciji 4. U radu su prikazane utvrđene značajne razlike u broju vrsta na pojedinom tipu staništa te na pojedinim istraživanim lokacijama

USPOREDBA DVIJU BIOLOŠKIH METODA ZA OCJENU KAKVOĆE TEKUĆIH VODA NA TEMELJU ANALIZE ZAJEDNICE MAKROZOOBENTOSA

In the present paper, the results of two macrozoobenthos analysis based indices (Saprobic Index and Extended Biotic Index) are used as biological indicators in the assessment of river water quality. The objective of the paper is to establish the extent to which the results of these methods are comparable. The results indicate that both indices are suitable for assessing the quality of river water in the Croatian hydrographic network. Major deviations were only detected in xenosaprobic waters, i.e. at the springs of the Krka River and Crna rijeka, where the values of the Extended Biotic Index indicated poorer water quality.Na temelju analize zajednice makrozoobentosa, u radu su prikazani rezultati dvaju indeksa (indeksa saprobnosti i proširenoga biotičkog indeksa) koji se koriste kao biološki pokazatelji u procjeni kakvoće voda tekućica. Cilj je rada bio utvrditi u kojoj su mjeri međusobno usporedivi rezultati dobiveni primjenom dvaju navedenih indeksa. Rezultati pokazuju da su oba indeksa pogodna za procjenu kakvoće tekućica hidrografske mreže Hrvatske. Veća su odstupanja utvrđena samo u ksenosaprobnim vodama, tj. na izvorima Krke i Crne rijeke, gdje su vrijednosti proširenoga biotičkog indeksa uglavnom upućivale na lošiju kakvoću vode

USPOREDBA DVIJU BIOLOŠKIH METODA ZA OCJENU KAKVOĆE TEKUĆIH VODA NA TEMELJU ANALIZE ZAJEDNICE MAKROZOOBENTOSA

In the present paper, the results of two macrozoobenthos analysis based indices (Saprobic Index and Extended Biotic Index) are used as biological indicators in the assessment of river water quality. The objective of the paper is to establish the extent to which the results of these methods are comparable. The results indicate that both indices are suitable for assessing the quality of river water in the Croatian hydrographic network. Major deviations were only detected in xenosaprobic waters, i.e. at the springs of the Krka River and Crna rijeka, where the values of the Extended Biotic Index indicated poorer water quality.Na temelju analize zajednice makrozoobentosa, u radu su prikazani rezultati dvaju indeksa (indeksa saprobnosti i proširenoga biotičkog indeksa) koji se koriste kao biološki pokazatelji u procjeni kakvoće voda tekućica. Cilj je rada bio utvrditi u kojoj su mjeri međusobno usporedivi rezultati dobiveni primjenom dvaju navedenih indeksa. Rezultati pokazuju da su oba indeksa pogodna za procjenu kakvoće tekućica hidrografske mreže Hrvatske. Veća su odstupanja utvrđena samo u ksenosaprobnim vodama, tj. na izvorima Krke i Crne rijeke, gdje su vrijednosti proširenoga biotičkog indeksa uglavnom upućivale na lošiju kakvoću vode

COMPARISON OF TWO BIOLOGICAL METHODS FOR ASSESSMENT OF RIVER WATER QUALITY BASED ON MACROZOOBENTHOS

In the present paper, the results of two macrozoobenthos analysis based indices (Saprobic Index and Extended Biotic Index) are used as biological indicators in the assessment of river water quality. The objective of the paper is to establish the extent to which the results of these methods are comparable. The results indicate that both indices are suitable for assessing the quality of river water in the Croatian hydrographic network. Major deviations were only detected in xenosaprobic waters, i.e. at the springs of the Krka River and Crna rijeka, where the values of the Extended Biotic Index indicated poorer water quality

Pregled istraživanja i novi nalazi rasprostranjenosti alohtonog maločetinaša Branchiura sowerbyi u Hrvatskoj

The freshwater oligochaete Branchiura sowerbyi is indigenous to southeast Asia, but can be found inhabiting most of Europe. This tubificid was even described for the first time outside of its natural area of occurrence: in the garden of the Royal Botanic Society in London. It has spread over all continents except Antarctica, and in Europe it has been found in 23 countries. The presence of this non-native species may affect other species\u27 relationships in the benthic community and thus have substantial effects on food webs of aquatic ecosystems. Our goal was to present the first comprehensive overview of the distribution of this potentially invasive species in Croatia as a basis for the future monitoring of the species distribution. In Croatia, B. sowerbyi was found for the first time in 1954 in Varaždin’s thermal stream and the following year in the lake of the Botanical garden, Faculty of Science, University of Zagreb. To date, B. sowerbyi individuals were found on 64 different sites in Croatia, mostly occupying the Pannonian Lowland Ecoregion (ER 11) with only two findings in the Dinaric Western Balkan Ecoregion (ER 5).Prirodni areal rasprostiranja vrste Branchiura sowerbyi je jugoistočna Azija, no ovaj se maločetinaš može pronaći u slatkovodnim ekosustavima diljem Europe. Čak je i prvi opis ove vrste tubificida bio izvan njegovog prirodnog areala rasprostiranja, točnije u botaničkom vrtu „Royal Botanic Society“ u Londonu. Ova vrsta danas je prisutna na svim kontinentima osim Antartike, a u Europi je zabilježena u 23 zemlje. Prisustvo ove alohtone vrste može imati još neutvrđene implikacije na zajednice slatkovodnih makroskopskih beskralježnjaka, kao i na funkcioniranje hranidbenih mreža unutar ovih zajednica. Cilj ovog rada bio je izraditi sveobuhvatan pregled distribucije ove vrste na području Hrvatske kao bazu za buduće nadziranje širenja te vrste. U Hrvatskoj je vrsta B. sowerbyi nađena prvi put 1954. godine u termalnom potoku u Varaždinu, a već sljedeće godine pronađena je u Botaničkom vrtu Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je vrsta zabilježena na 64 različite lokacije na području Hrvatske, većinom u Panonskoj ekoregiji (ER 11), dok je u Dinaridskoj ekoregiji (ER 5) dosad zabilježena na samo dvije lokacije

Fauna tulara (Insecta: Trichoptera) Parka prirode Papuk, Hrvatska.

Adult caddisflies were collected in early summer and autumn in 2012 at various freshwater habitats within Papuk Nature Park. Caddisflies were collected using sweep nets and light traps at eight sampling sites. A total of 360 individuals belonging to 33 species, 24 genera and 11 families were recorded during the current study. A preliminary list of caddisfly species occurring in Papuk Nature Park is presented. Seven species collected are the first records for the caddisfly fauna of Croatia: Rhyacophila loxias, Rhyacophila nubila, Rhyacophila obliterata, Rhyacophila polonica, Wormaldia pulla, Diplectrona atra and Drusus schmidi. Some of these species were also hitherto not recorded within the ecoregion Hungarian lowlands (ER11). Additionally, the rare Beraea maurus was recorded for the first time in Croatia after the single finding in 1934.Odrasli tulari prikupljani su u rano ljeto i jesen 2012. godine na različitim slatkovodnim staništima u Parku prirode Papuk. Istraživanjem je obuhvaćeno osam različitih postaja, a prikupljanje je provedeno uz pomoć entomoloških mrežica i svjetlosnih klopki. Ukupno je prikupljeno 360 jedinki iz 33 vrste, 24 roda i 11 porodica tulara. U radu je prikazan preliminarni popis faune tulara Parka prirode Papuk. Sedam vrsta zabilježenih u ovom istraživanju novo je za faunu Hrvatske: Rhyacophila loxias, Rhyacophila nubila, Rhyacophila obliterata, Rhyacophila polonica, Wormaldia pulla, Diplectrona atra i Drusus schmidi. Osim toga, neke od tih vrsta do sada nisu bile zabilježene niti u panonskoj limnoregiji (ekoregija ER11). Nadalje, zanimljiv je i nalaz rijetke vrste Beraea maurus koja je u Hrvatskoj do sada zabilježena samo s jednim primjerkom 1934. godine

Sastav i struktura zajednica makrozoobentosa mediteranske krške rijeke Cetine i njene pritoke Rude

Benthic invertebrate communities of the Cetina River and the upper reach of the Ruda River were sampled monthly at 11 sites from August 2004 to August 2005. The sampling sites were located along the longitudinal gradient of the Cetina and in the upper reach of the Cetina\u27s largest tributary, the Ruda River. Throughout the study, a total of 310225 animals were collected in 366 samples. In the upper and middle reaches the most numerous taxa were Amphipoda and Gastropoda, while the most numerous taxon in the lower reaches was Gastropoda. The highest and the lowest population density of benthic invertebrates were recorded at the sites Preočki Most in June 2005 (22728 individuals/m2) and Radmanove Mlinice in November 2004 (90 individuals/m2), respectively. At sites Trilj I and Trilj II, the most numerous taxa were Oligochaeta and Chironomidae, indicators of watercourses with higher organic loads. The composition of benthic invertebrate communities at sites along the entire course of Cetina does not reflect the situation expected under natural conditions due to flow regulation and construction of hydroelectric power plants and reservoirs.Istraživanje bentičkih beskralježnjaka rijeke Cetine i izvorišnog dijela toka rijeke Rude provedeno je u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav i strukturu bentičkih beskralježnjaka duž toka rijeke Cetine i izvorišnog dijela rijeke Rude. U razdoblju od 13 mjeseci u 366 uzoraka ukupno je prikupljeno 310225 jedinki bentičkih beskralježnjaka. Najbrojnije su bile skupine Amphipoda i Gastropoda, i to u gornjem i srednjem dijelu toka, dok je u donjem dijelu toka najbrojnija skupina bila Gastropoda. Udio predstavnika čistih voda iz skupina Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera smanjivao se od izvora prema ušću. Najveća gustoća bentičkih beskralježnjaka bila je na gornjem dijelu toka, na postaji Preočki most u lipnju 2005. godine (22728 jedinki/m2), a najmanja na postaji na donjem dijelu toka, Radmanovim mlinicama, u studenom 2004. godine (90 jedinki/m2). Na postajama Trilj I i Trilj II najzastupljenije su bile skupine Oligochaeta i Chironomidae koje su karakteristične za organski opterećenije vodotoke. Uzrok tome je vjerojatno neriješena odvodnja otpadnih i komunalnih voda grada Trilja i okolnih područja. Sastav zajednica makrozoobentosa na postajama duž cijelog toka rijeke Cetine ne odražava situaciju koju bismo očekivali u prirodnim uvjetima, zbog regulacije samog toka i izgradnje hidroelektrana i akumulacija

Sastav i struktura zajednica makrozoobentosa mediteranske krške rijeke Cetine i njene pritoke Rude

Benthic invertebrate communities of the Cetina River and the upper reach of the Ruda River were sampled monthly at 11 sites from August 2004 to August 2005. The sampling sites were located along the longitudinal gradient of the Cetina and in the upper reach of the Cetina\u27s largest tributary, the Ruda River. Throughout the study, a total of 310225 animals were collected in 366 samples. In the upper and middle reaches the most numerous taxa were Amphipoda and Gastropoda, while the most numerous taxon in the lower reaches was Gastropoda. The highest and the lowest population density of benthic invertebrates were recorded at the sites Preočki Most in June 2005 (22728 individuals/m2) and Radmanove Mlinice in November 2004 (90 individuals/m2), respectively. At sites Trilj I and Trilj II, the most numerous taxa were Oligochaeta and Chironomidae, indicators of watercourses with higher organic loads. The composition of benthic invertebrate communities at sites along the entire course of Cetina does not reflect the situation expected under natural conditions due to flow regulation and construction of hydroelectric power plants and reservoirs.Istraživanje bentičkih beskralježnjaka rijeke Cetine i izvorišnog dijela toka rijeke Rude provedeno je u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav i strukturu bentičkih beskralježnjaka duž toka rijeke Cetine i izvorišnog dijela rijeke Rude. U razdoblju od 13 mjeseci u 366 uzoraka ukupno je prikupljeno 310225 jedinki bentičkih beskralježnjaka. Najbrojnije su bile skupine Amphipoda i Gastropoda, i to u gornjem i srednjem dijelu toka, dok je u donjem dijelu toka najbrojnija skupina bila Gastropoda. Udio predstavnika čistih voda iz skupina Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera smanjivao se od izvora prema ušću. Najveća gustoća bentičkih beskralježnjaka bila je na gornjem dijelu toka, na postaji Preočki most u lipnju 2005. godine (22728 jedinki/m2), a najmanja na postaji na donjem dijelu toka, Radmanovim mlinicama, u studenom 2004. godine (90 jedinki/m2). Na postajama Trilj I i Trilj II najzastupljenije su bile skupine Oligochaeta i Chironomidae koje su karakteristične za organski opterećenije vodotoke. Uzrok tome je vjerojatno neriješena odvodnja otpadnih i komunalnih voda grada Trilja i okolnih područja. Sastav zajednica makrozoobentosa na postajama duž cijelog toka rijeke Cetine ne odražava situaciju koju bismo očekivali u prirodnim uvjetima, zbog regulacije samog toka i izgradnje hidroelektrana i akumulacija