HOW DO WE TREAT PEOPLE WITH DEMENTIA IN CROATIA

The current clinical view on pharmacological treatment and the Croatian reality regarding approved antidementia drugs is presented. Dementia is a syndrome of high incidence and Alzheimer’s disease is the most common cause of dementia. New data show that dementia prevalence will nearly double every 20 years, and we believe that current estimated number of persons with dementia (PWD) for Croatia is more than 80,000. The standard treatment with antidementia drugs is unavailable in Croatia, for the majority of PWD, because antidementia drugs are not on the reimbursement list, although Croatian algorithm for psychopharmacologicaltreatment and Alzheimer Disease Societies Croatia recommend early and adequate treatment. Alzheimer\u27s dementia is becoming a world’s health priority in 21st century, so we strongly believe that antidementia drugs should be reimbursed in Croatia

SIDE EFFECTS OF APPROVED ANTIDEMENTIVES

The aim of this review is to describe side effects of five antidementives which are approved by the United States Food and Drug Administration (FDA); four acetylcholinesterase inhibitors and one glutamate - or N–metyl-D–aspartat receptor antagonist - memantine. The antidementives are well tolerated and undesired effects are rare; except hepatotoxicity of tacrine and gastrointestinal side effects of donepezil, rivastigmine, galantamin and tacrine that result from acetylcholinesterase inhibition. Nausea, diarrhea, vomiting, and weight loss are the most common side effects of the acetylcholinesterase inhibitors. Significant cholinergic side effects can occur in patients receiving higher doses; often they are related to the rate of initial titration of medication. Memantine is the first noncholinesterase inhibitor indicated for Alzheimer\u27s disease. The side effects which may occur during the treatment with memantine are constipation, dizziness, headache and confusion. These effects if appears are mild end transient

Razlike po spolu u stavovima o volontiranju učenika medicinske škole Gender difference and attitude on volunteering among nursing school students

Cilj: Istražiti postoje li razlike po spolu u stavovima o volontiranju učenika škole za medicinske sestre, izboru volonterskih aktivnosti i prethodnom iskustvu u volontiranju. Ispitanici i metode: Provedeno je ispitivanje [anonimna anketa] učenika prvih i četvrtih razreda Škole za medicinske sestre Vrapče, u mjesecu ožujku 2014. godine. Uporabljen je upitnik o volontiranju prema Lediću iz 2001. godine. U istraživanje je bio uključen je 161 učenik u starosnoj dobi od 14 do 20 godina [djevojčica 113 (70,6%); dječaci 45 (28,2%)]. Dva učenika nisu se izjasnila o spolu, a jedan je upitnik isključen iz analize. Ukupan broj ispitanika iznosi 160. Korištene su metode deskriptivne statistike [hi-kvadrat i t-test]. Rezultati: Postoje razlike u poznavanju definicije volontiranja na razini rizika manjoj od [1% (p = 0,6%)] u korist djevojčica [6% hi-kvadrat = 7,612 ( p =0,006)]. Djevojčice su spremnije volontirati, nego li dječaci (hi-kvadrat = 23,013;p = 0), one pokazuju viši stupanj empatije [hi-kvadrat = 13,855; p = 0)] i spremnije su pomagati drugima. Pri tome se osjećaju korisnijima u odnosu na dječake [hi-kvadrat = 3,901; p = 0,048)]. Analiza općih stavova o volontiranju pokazuje da se djevojke znatno više slažu s tvrdnjom da volontiranje može pomoći u rješavanju osobnih problema [p = 2,4%] te da je volontiranje dobar način kako provesti slobodno vrijeme [p = 0%]. Svi ispitanici navode niski stupanj volonterskog iskustva. Dječaci su imali više volonterskog iskustva [hi-kvadrat = 4,074 (p = 0,044)]. Navedena razlika posebno je izražena u četvrtom razredu gdje je volontersko iskustvo dječaka veće i na razini rizika manjoj od 5% (p = 1,9). Dječaci su skloniji volontiranju u okviru političkih stranaka [hi-kvadrat = 12,608 (p = 0)] i raditi bez naknade s ciljem dobivanja posla [hi–kvadrat = 5,847 (p =0,016)]. Zaključak: Dobiveni rezultati upućuju na mogućnost i potrebu planiranih volonterskih aktivnosti u slobodno vrijeme učenika za aktivniju ulogu mladih u suvremenom društvu

Predstavljamo: Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer)

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) osnovana je 1999. godine u Zagrebu, podružnica udruge 2003. godine na Rabu, sve sa svrhom pomoći oboljelima od ove teške bolesti, kao i njihovim obiteljima i njegovateljima. Radom udruge nastoji se ukloniti stigma, educirati ciljna skupina i opća populacija. U udruzi (za sada) rade isključivo volonteri.Prema najnovijim epidemiološkim procjenama danas u Hrvatskoj oko 80.000 ljudi boluje od nekog tipa demencije, s tim da je među njima najveći broj onih koji boluju od Alzheimerove bolesti (AB). Svjetski stručnjaci predviđaju da će se svakih 20 godina ova brojka udvostručivati

Examples of Dementia Friendly Initiatives for Persons with Dementia in Croatia

Alzheimerova bolest (AB) je kronična, progresivna, degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava koja postupno interferira sa svim segmentima bolesnikova funkcioniranja. Naime, obiteljsko, socijalno i profesionalno djelovanje tijekom godina biva signifikantno narušeno. No, unatoč svemu, danas se s AB i posljedičnom demencijom može dugo godina živjeti kvalitetno i dobro, uz uvjet da je društvo prijateljsko prema osobama s demencijom, njihovim skrbnicima i obiteljima. Takvo društvo izgrađuje se Nacionalnom strategijom borbe protiv demencije, a brojnim prilagodbama i uz puno (malih) pomoći osobama s demencijom, sagledavajući ljude s demencijom kao osobe s kognitivnim umanjenjima, potičući njihove preostale mogućnosti, uz uvažavanje njihovih individualnih nemogućnosti. U Republici Hrvatskoj, iako još uvijek nije službeno usvojena Nacionalna strategija / Akcijski plan borbe protiv demencije, postoje brojne prijateljske inicijative usmjerene prema osobama s demencijom i to poglavito radom nevladinih udruga poput Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, stručnih društava kao što je Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, zatim radom nadležnih referentnih centara Ministarstva zdravstva, poduprto od Hrvatske Alzheimer alijanse koja okuplja brojne relevantne dionike i na taj način pomaže osobama s demencijom i njihovim bližnjima, a sve u nadi da ćemo uskoro i u Hrvatskoj usvojiti Nacionalnu strategiju, te se tako priključiti brojnim europskim zemljama koje to već odavno imaju.Alzheimer’s disease (AD) is a chronic, progressive, degenerative disease of the central nervous system which gradually interferes with all segments of the patient’s functioning. Their family, social, and professional participation is significantly impaired over a period of years. Despite all of this, today it is possible to live a good, long life even with AD and consequent dementia, with the precondition that the society remains friendly towards people with dementia, their caregivers, and their families. Such a society is created through a national strategy for a fight against dementia, along with numerous adjustments and ample aid for people with dementia, simultaneously treating them as people with cognitive deficiencies, encouraging their remaining abilities, and respecting their individual disabilities. Although a national strategy or an action plan for a fight against dementia has yet to be adopted by Croatia, there are numerous friendly initiatives for people with dementia, primarily non-profit organisation such as the Croatian Society for Alzheimer’s Disease, societies such as the Croatian Society for Alzheimer’s Disease and Old Age Psychiatry, and referral centres of the Ministry of Health supported by the Croatian Alzheimer Alliance, which gathers numerous relevant participants and therefore aids people with dementia and their families. All of this is done in the hope that Croatia will soon adopt a national strategy and thereby join numerous European countries who have done so long ago

Predstavljamo: Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer)

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) osnovana je 1999. godine u Zagrebu, podružnica udruge 2003. godine na Rabu, sve sa svrhom pomoći oboljelima od ove teške bolesti, kao i njihovim obiteljima i njegovateljima. Radom udruge nastoji se ukloniti stigma, educirati ciljna skupina i opća populacija. U udruzi (za sada) rade isključivo volonteri.Prema najnovijim epidemiološkim procjenama danas u Hrvatskoj oko 80.000 ljudi boluje od nekog tipa demencije, s tim da je među njima najveći broj onih koji boluju od Alzheimerove bolesti (AB). Svjetski stručnjaci predviđaju da će se svakih 20 godina ova brojka udvostručivati