Rijetka i ugrožena grbica Hrvatske Erannis ankeraria – povijesni pregled, analiza i perspektive

A “winter moth” Erannis ankerariais one of the most threatened geometrid moths in Europe, listed on both Annex II and Annex IV of the EU Habitats Directive and assigned as strictly protected taxa in Croatia. There is a great lack regarding distribution, population trend parameters and conservation status of this moth in Croatia. According to historical data, an Angoran Umber occurred in Pula (Istria) and Kaštel Stari (Dalmatia), and current field research in potentially suitable habitats resulted without records. Therefore, future research should focus on an active involvement of lepidopterists and foresters in long-term monitoring of the species, where beside light trapping, more successful attracting methods as pheromone traps should be used. Obtained results could lead to management guidelines proposal on sites where the Angoran Umber occurs. Management guidelines or future species action plan should focus of maintaining structure and function of Angoran Umber habitat - light Pubescent Oak and Sessile Oak forests and forest edges, in order to fulfill ecological requirements and subsistence of the species.Mrazovac Erannis ankerariajedna je od najugroženijih vrsta noćnih leptira iz porodice grbica, navedena u Dodatku II i IV Direktive o staništima Europske Unije i zakonom zaštićena u Republici Hrvatskoj u kategoriji strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. Iako, taksonomski blizak i morfološki vrlo sličan nekim našim vrlo čestim vrstama, među kojima se nalaze i značajni štetni defolijatori poput velikog mrazovca (E. defoliaria), ovaj se mrazovac nalazi iznimno rijetko i sporadično. Podaci o rasprostranjenju vrste, njenim populacijskim parametrima, kao i stvarna razina ugroženosti, i shodno tome, nužne mjere zaštite ove vrste u Hrvatskoj nisu do sada bili posebno istraživani. Prema publiciranim podacima, vrsta je početkom prošlog stoljeća zabilježena u Puli i Kaštel Starom. Provedeno istraživanje obuhvatilo je detaljan pregled svih dostupnih relevantnih lepidopteroloških zbirki u Hrvatskoj i Sloveniji, uz ponovnu re-evaluaciju primjeraka označenih kao E.ankeraria. Ispostavilo se da u je u zbirkama u više navrata došlo do zamjene s vrstom E. defoliaria ili da jednostavno vrste nema u većini relevantnih zbirki. Jedini valjano determiniran primjerak vrsteE. ankerariapotvrđen je u zbirci Prirodoslovnog muzeja Slovenije, a odnosi se na nalaz Staudera 1908. godine kod Kaštel Starog. Tijekom ciljanih dvomjesečnih terenskih istraživanja 2009. godine, vrsta nije potvrđena na lokalitetima dokumentiranih prethodnih nalaza, kao i očekivanim lokacijama pridolaska s obzirom na šumski vegetacijski tip, iz kojega potječu njeni rijetki nalazi. Cilj pokrenutih istraživanja je da se nastave i prošire sustavna istraživanja rasprostranjenja svojte, a kako se radi o pravom šumskom kukcu, da se u njih uključi šumare-specijaliste zaštite šuma. U okviru postojećih programa monitoringa šumskih kukaca-štetočinja, na kserotermofilnim submediteranskim staništima hrasta medunca i hrasta kitnjaka, uz primamljivanje mužjaka svjetlosnim klopkama, mogle bi se koristiti i feromonske klopke kao potecijalno učinkovitiji način prikupljanja podataka o njenom rasprostranjenju. Prikupljeni podaci poslužili bi u donošenju smjernica upravljanja ili akcijskog plana svojte, kojim bi se utvrdio način upravljanja staništima u cilju očuvanja njihove strukture i funkcije, a u svrhu zadovoljavanja ekoloških potreba i očuvanja ove rijetke i prilično tajnovite vrste grbice u Hrvatskoj

Genetic identification of new alien pest species Illinoia liriodendri and its parasitoid Areopraon silvestre in Croatia

Background and Purpose: During June 2015 in Zagreb city area (Croatia) samples of tulip tree (Liriodendron tulipifera) leaves were collected with symptoms of attack by some unknown aphid. Material and methods: Aphids were collected form leaves of tulip trees on different locations in Zagreb during July 2015. Total genomic DNA was extracted from ethanol-preserved specimens. PCR analysis was carried out and PCR products were purified from 1% agarose gel for sequencing purposes. The obtained sequences were deposited in GenBank. Results: The collected aphids were genetically determined as Illinoia liriodendri (Hemiptera, Aphididae), the North American invasive pest species. Although present in several neighboring countries on tulip trees in urban environment, this research presents the first record of Illinoia liriodendri for Croatia, confirmed on the genetic level. Interestingly enough, during genetic determination of tulip tree aphid pest, another DNA, one of parasitoid Areopraon silvestre (Hymenoptera, Braconidae) was also found in the collected samples. A. silvestere is a native European specialized solitary endoparasitoid of aphids. Conclusions: The presence of alien pest species Illinoia liriodendri was successfully determined via genetic identification. Also, genetic identification of parasitoid species on Illinoia liriodendri, Areopraon silvestre, shows the quick establishment of natural regulation of new pest species in Croatia

Prvi ulovi Xylosandrus germanus (Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske

During the first decade of 21st century in Croatian oak stands series of experiments concerning integrated oak timber protection were conducted. In the focus of this research was olfactory manipulation with native ambrosia beetles from genus Trypodendron and Xyleborus. Pheromone baited panel traps were used completed with different attractive components (lineatin, ETOH, GLV, Domowit-Trypowit D®) . During these experiments in trap catches new species of scolityd for Croatian lowland oak stands entomofauna was discovered. Occurrence of Xylosandrus germanus was first time registered in a second season of field experiments and its numbers had since continuously grown in trap catches. In 2011. monitoring of flight period for ambrosia beetles was conducted from beginning of January till early June. During this period six species of ambrosia beetles were caught among them most numerous species was T. signatum while X. germanus was second although only present in trap catches for four years.U prvom desetljeću 21. stoljeća u hrvatskim nizinskim hrastovim sastojinama proveden je niz istraživanja vezanih uz integriranu zaštitu hrastove oblovine. U središtu ovih istraživanja bila je olfaktorna manipulacija domaćim vrstama iz rodova Trypodendron i Xyleborus uz uporabu naletno-barijernih klopki kompletiranih s atraktantima (lineatin, ETOH, GLV, Domowit-Trypowit D®). Tijekom ovih eksperimenata u ulovima naletno-barijernih klopi, pojavila se nova vrsta za hrastove nizinske sastojine u Hrvatskoj Xylosandrus germanus. Pojava vrste Xylosandrus germanus u ulovima naletno barijernih klopki prvi puta je zabilježena u dijelu terenskih eksperimenta (2009. godine), a ulovi u naletno-barijernim klopkamasu bili su u porastu ostatak perioda provedenih istraživanja. Tijekom 2011. godine fenologija potkornjaka drvaša nizinskih hrastovih sastojina provedena je od siječnja do početka lipnja. U ovom periodu zabilježena je i praćena fenologija šest vrsta potkornjaka drvaša, od kojih je T. signatum bio najbrojniji, a invazivna strana vrsta X. germanus je bio drugi po brojnosti tijekom ovog opažanja, iako prisutan u ulovima naletno barijernih klopki 2011 godine. Iako je ekonomski značaj X. germanus malen, ovo je vrsta koja je prisutna u Europi 65 godina. Postoje zabilježeni slučajevi iz Švicarske 1995. g. kada je X. germanus napao 20 000 m3 smreke i jele u regiji Jura. S ekološkog gledišta, glavna zabrinutost je da X. germanus postaje jedan od najbrojnijih potkornjaka na područjima u kojima se etablirao, ali bez dokaza o negativnom utjecaju na autohtone vrste. Iako se smatra da X. germanus ima potencijal negativno utjecati na lokalno nestajanje autohtonih vrsta i biološku raznolikost (Henin and Versteirt 2004; Bouget and Noblecourt 2005). Istraživanja u Belgiji pokazuju da postoji preklapanje ekoloških niša X. germanus sa nekoliko autohtonih vrsta (Henin and Versteirt 2004). U Sjevernoj Americi , X. germanus je jedan od ekonomski najvažnijih negativnih čimbenika u rasadnicima. Neki autori navode da postoji izvjesna razina fiziološkog stresa koja nije uočljiva, ali stabla ipak emitiraju stresom generirane atraktivne tvari koje privlače potkornjake tijekom rojenja. X. germanus se smatra štetnikom koji napada fiziološki oslabljena stabla pod stresom, ali neka istraživanja pokazuju da napada i naizgled zdrava stabla. Prisutnost i brojnost X. germanus u Hrvatskoj još treba biti dodatno istražena, jer se ovaj polifagni štetnik uspješno razvija na velikom broju vrsta listača i četinjača. X. germanus isto može biti i vektor za određene uzročnike bolesti i najčešće se povezuje sa gljivama iz roda Fusarium, koje mogu uzrokovati odumiranje stabala, venuće i rak na napadnutim stablima. Ovakav vektorski odnos dokazan je na vrstama iz roda Juglans. X. germanus može prenositi i holandsku bolest brijesta. Zbog navedenog potrebno je daljnje praćenje i istraživanje utjecaja izrazito polifagne invazivne vrste potkornjak drvaša X. germanus na ekosustave nizinskih hrastovih sastojina

Integrated Oak Timber Protection from Ambrosia Bark Beetles: Economic and Ecological Importance in Harvesting Operations

Ambrosia bark beetles belong to a group of xylomycetophagous insects from the order Coleoptera, family Curculionidae and are characterized as important pests of oak timber. Galleries they form during their life cycle and infect with »ambrosia fungi« significantly decrease the economic value of oak roundwood. A state owned Croatian company »Hrvatske šume« Ltd. manages FSC certificated forests, where pedunculate and sessile oaks account for 22.6% in the annual allowable cut. Methods of oak roundwood protection, that used to be implemented in the past, are now banned in accordance with EU legislation as well as FSC criteria of forest protection. In these forest management conditions, it becomes necessary to introduce new biotechnical methods for oak roundwood protection. Available commercial products, flight barrier traps and synthetic semiochemicals, as well as pretreated insecticide treated polymer nets, were tested as means of integrated oak roundwood protection. Implementation of these products was tested in field conditions. Good knowledge of phenology of ambrosia bark beetles, thorough understanding of timber harvesting operations and field conditions that dominate in even aged oak forests, is crucial if applied methods are to be effective and taken on time. Field experiments conducted in this research showed that early seasonal deployment of semiochemically baited flight barrier traps can reduce the number of bark beetles that infest oak timber. It was also concluded that without additional protection with polymer nets, it is not possible to protect oak timber in compliance with strict FprEN 1316-1: 2012 E standards for oak roundwood classes, which do not allow any timber infestation in the highest quality grades (A and B quality class). Semiochemicals used as repellents during the research were ineffective. In the early months of spring, oak roundwood is at high risk of infestation at the roadside landings, where it is waiting to be transported

Further Spread of Corythucha arcuata (Hemiptera; Tingidae) in Croatia

Corythucha arcuata (Hemiptera; Tingidae), i.e. oak bug is an invasive alien species from North America that has rapidly spread in Europe. It was first reported in Croatia in 2013, and in the following years it has spread rapidly toward the west of the continental part of the country, infesting 200,000 ha of Quercus robur L. forest stands. Oak lace bug causes losses in chlorophyll, which has a negative influence on photosynthesis and transpiration activity, as well as on the health status of oak trees. We conducted our study on two sites in the Mediterranean region in Istria, Croatia, where infestation with oak lace bug has not been recorded. Results showed new records of oak lace bug in Istria. Q. pubescens Willd. is the dominant tree species in Sub-Mediterranean forests in Istria, so it will be interesting to follow the spread and preferences of oak lace bug for Q. robur and Q. pubescens in Istria, as well as in other coastal Q. pubescens and Q. ilex L. forests in Croatia. We assume that the negative influence of oak lace bug coupled with other biotic and abiotic stressors in the Mediterranean region will probably have some influence on the health status of oak trees

USPOREDBA UČINKOVITOSTI CIJELOSEZONSKOG I STANDARDNOG FEROMONA ECOLURE® U ULOVIMA SMREKINOG PISARA (Ips typographus (L.))

I. typographus is the most serious pest of spruce forests in Eurasia. Pheromone traps are usually used in forest protection against this pest. In this study, two types of pheromone dispensers (ECOLURE CLASSIC and ECOLURE MEGA) were compared in terms of its efficiency in 2010. ECOLURE CLASSIC were capturing averagely more beetles in compare of all season dispense ECOLURE MEGA during all season. No statistic difference was recorded only during first 10 days of the season. In the rest of season (next 123 days) the ECOLURE CLASSIC captured statistically more beetles then ECOLURE MEGA. That is why, type and quality of pheromone dispenser significantly influences the number of trapped beetles to the pheromone traps.U današnje vrijeme glavni način zaštite od smrekinog pisara Ips typographus L. je postavljanje lovnih stabala i njihovo pravovremeno uklanjanje iz šume. Isto tako feromonske klopke često se koriste kao sredstvo zašite unatoč njihovoj dvojbenoj učinkovitosti (npr. Dimitri et al. 1992; Lobinger, Skatulla 1996; Wichmann, Ravn 2001). Neki su autori pokazali da samo 3–10 % populacije potkornjaka može biti ulovljeno kod visokog broja korištenih feromonskih klopki (Weslien, Lindelöw 1990; Lobinger, Skatulla 1996). Ključna komponenta mamaca za smrekinog pisara je cis-verbenol (e.g. Jakuš, Blaženec 2002), a na današnjem tržištu prisutno je puno različitih tipova feromonskih raspršivača koji se baziraju na ovoj aktivnoj komponenti. U broju ulovljenih potkornjaka značajnu ulogu ima i oblik ampule feromonskog sredstva (Nakladal, Sova 2010). U posljednje vrijeme na tržištu je prisutno sve više cijelosezonskih feromonskih raspršivača sa zajamčenim periodom djelotvornosti od 18–20 tjedana za ECOLURE TUBUS i ECOLURE MEGA. Ovi raspršivači ne zahtijevaju dodatno mijenjanje ili otvaranje tijekom sezone lova. Ove prednosti raspršivača mogu biti umanjene slabim učinkom (Nakladal, Sova 2010). Temeljna razlika između ECOLURE CLASSIC I ECOLURE TUBUS raspršivača je u tipu otpuštajućeg omota. ECOLURE MEGA testiran u ovom istraživanju ima sličnu konstrukciju kao ECOLURE CLASSIC. U ovom istraživanju uspoređivani su feromonski raspršivači ECOLURE CLASSIC i cijelosezonski ECOLURE MEGA. ECOLURE MEGA ima zajamčenu učinkovitost od 18 do 20 tjedana. Istraživanje je provedeno na lokaciji Pisek južna Češka u području smrekove kulture Zahori (49°21’01’’N, 14°12’01’’) u razdoblju od 1. svibnja 2010. godine do 10. rujna 2010. godine. Tijekom 133 lovna dana korišteno je 20 parova Theyson klopki, od kojih je jedna klopka unutar para bila kompletirana s ECOLURE CLASSIC raspršivačem, a jedna ECOLURE MEGA. Klopke su bile postavljene na sječinama 15 metara od ruba šume i udaljenosti 70 metara između klopki istog para. Korov oko klopki bio je tretiran herbicidima. Svakih deset dana vršeno je sakupljanje uzoraka iz klopki u navedenom razdoblju. Prebrojavanje potkornjaka vršeno je pojedinačno, a kod većih uzoraka korištena je volumetrijska metoda 1 mL=35 smrekinih pisara. U ulovima potkornjaka vršeno je i određivanje omjera spolova pomoću disekcije genitalija. Statistička obrada podataka izrađena je pomoću softwarea STATISTICA 9.1. S obzirom na dobivene ulove i distribucije podataka korišteni su Shapiro-Wilk W test, T-test i Wilcoxon test poklapajućih parova. Tijekom cijele lovne sezone ulovljeno je 179 477 potkornjaka u 40 feromonskih klopki, 32 % od tog ulova uhvaćeno je raspršivačem ECOLURE MEGA, a 68 % ECOLURE CLASSIC. Potpuni ulovi potkornjaka prikazani su na Fig. 1., a transformacijske funkcije koje zadovoljavaju parametar statističkih testova u Tab.2. Uspoređujući učinkovitost ulova u proljetnom dijelu rojenja (od 10. svibnja do 2.srpnja) ECOLURE CLASSIC imao je 1.1–2.7 puta više ulova. U periodu ljetnog rojenja (2.srpnja do 10.listopada) ECOLURE CLASSIC imao je od 2.7 do 112.4 puta više ulova od ECOLURE MEGA Tab 2. Kod omjera spolova učinkovitost oba tipa raspršivača bila je podjednaka 92 % ženki i 8 % mužjaka. Tijekom ovog istraživanja uočene su dvije generacije smrekinog pisara, što je normalno u središnjoj Europi osim na većim nadmorskim visinama (Wermelinger, Seifert 1999). Sveukupni zaključak koji proizlazi iz ovog istraživa je da cijelogodišnji raspršivač ECOLURE MEGA u usporedbi s raspršivačem ECOLURE CLASSIC nije pogodan za uporabu u uobičajenim uvjetima šumarstva. Slični rezultati dobiveni su u usporedbi cjelogodišnjeg raspršivača ECOLURE TUBUS i ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010.). U ovom istraživanju učinkovitost ECOLURE MEGA raspršivača je naglo padala (od 2.7 do 112.4 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC, za razliku od usporedbe ECUOLURE TUBUS koji je tijekom drugog rojenja imao pad učinkovitosti (od 2.7 do 36.6 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010). To govori da je ECOLURE MEGA nešto lošiji tip raspršivača od ECOLURE TUBUS raspršivača. Moguće utjecaje na ulov zbog pozicije klopki isključili smo promjenom pozicije cjelogodišnjih raspršivača na poziciju kontrolnih klopki i obratno. Slabi ulovi u klopkama su u korelaciji sa slabim otpuštanjem feromona u okolinu, a to se uočava po većem broju ulovljenih mužjaka i drugim problemima prikazanim u istraživanju iz 2010 (Nakládal and Sova 2010.)

Preliminarni rezultati istraživanja entomofaune sjemena poljskog (Fraxinus angustifolia Vahl) i pensilvanskog jasena (Fraxinus pennsylvanica Marshall) u Hrvatskoj

Native narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) and introduced green ash (F. pennsylvanica Marshall) are two most common ash (Fraxinus spp.) species in Croatian lowland forests, taking a significant place in these ecosystems. In the recent past it has been observed that narrow-leaved ash seed yields have reduced, emphasising the importance of good health status of those collected, as they are used for seedling production and consecutive regeneration of forest stands or afforestation. Given that insects could be an important factor affecting ash seed health status, the aim of this research was to gain insight into the species being present and their frequency in the ash seeds. In total 2.500 narrow-leaved ash and 1.000 green ash seeds from seven different locations were screened for insect presence. Analysed seeds were categorized as undamaged, insect damaged or empty, and observed insect specimens were identified by morphological and molecular genetic analysis. Green ash seeds revealed higher insect infestation in comparison with native ash species, with weevil Lygniodes bischoffii being the most numerous pest found. Narrow-leaved ash seeds were mostly occupied by the native weevil species, L. enucleator. Besides these pests, larval, pupal, and adult stages of parasitoid wasps (Hymenoptera) and larval stage of the seed eating moth Pseudargyrotoza conwagana (Lepidoptera) were found in both ash species. However, given that pests detected in this study prefer urban areas or were present in a very small number of seeds, where they were often followed by parasitoids, it can be concluded that insects currently do not have a significant negative impact on the reproduction of narrow-leaved ash and green ash in forest stands.Autohtoni poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) i alohtoni pensilvanski jasen (F. pennsylvanica Marshall) su dvije najčešće vrste roda Fraxinus prisutne u nizinskim šumama Hrvatske, zbog čega zauzimaju važno mjesto u ovim šumskim ekosustavima. Posljednjih godina je zapaženo smanjenje uroda sjemena poljskog jasena, naglašavajući važnost dobrog zdravstvenog stanja sakupljenih količina, jer se sjeme koristi za proizvodnju sadnica koje se dalje upotrebljavaju za pomlađivanje šumskih sastojina ili pošumljavanje. Kako kukci mogu imati velik utjecaj na zdravstveno stanje sjemena, cilj ovog istraživanja je bio dobiti uvid u prisutne vrste i njihovu učestalost u sjemenu jasena. Prisutnost kukaca je analizirana u ukupno 2.500 sjemenki poljskoga i 1.000 sjemenki pensilvanskog jasena. Promatrano sjeme je kategorizirano kao neoštećeno, oštećeno i prazno (šturo), a nađene jedinke kukaca su identificirane na temelju morfoloških karakteristika i korištenjem molekularno genetičke analize. Sjeme pensilvanskog jasena pokazalo je veću oštećenost kukcima u usporedbi sa sjemenom poljskoga jasena, pri čemu je pipa Lygniodes bischoffii bila najčešći utvrđeni štetnik. Oštećeno sjeme poljskog jasena je najčešće bilo nastanjeno autohtonom vrstom pipe, L. enucleator. Osim navedenih štetnika, u sjemenu obje vrste jasena su nađene ličinke, kukuljice i imaga parazitoidnih osa (Hymenoptera) te ličinke štetnika Pseudargyrotoza conwagana (Lepidoptera). S obzirom da štetnici utvrđeni u istraživanju preferiraju urbana područja ili su nađeni na vrlo malom broju sjemena, često zajedno sa parazitoidima, može se zaključiti kako kukci trenutno nemaju značajan negativan utjecaj na zdravstveno stanje sjemena poljskog i pensilvanskog jasena u šumskim sastojinama

USPOREDBA UČINKOVITOSTI CIJELOSEZONSKOG I STANDARDNOG FEROMONA ECOLURE® U ULOVIMA SMREKINOG PISARA (Ips typographus (L.))

I. typographus is the most serious pest of spruce forests in Eurasia. Pheromone traps are usually used in forest protection against this pest. In this study, two types of pheromone dispensers (ECOLURE CLASSIC and ECOLURE MEGA) were compared in terms of its efficiency in 2010. ECOLURE CLASSIC were capturing averagely more beetles in compare of all season dispense ECOLURE MEGA during all season. No statistic difference was recorded only during first 10 days of the season. In the rest of season (next 123 days) the ECOLURE CLASSIC captured statistically more beetles then ECOLURE MEGA. That is why, type and quality of pheromone dispenser significantly influences the number of trapped beetles to the pheromone traps.U današnje vrijeme glavni način zaštite od smrekinog pisara Ips typographus L. je postavljanje lovnih stabala i njihovo pravovremeno uklanjanje iz šume. Isto tako feromonske klopke često se koriste kao sredstvo zašite unatoč njihovoj dvojbenoj učinkovitosti (npr. Dimitri et al. 1992; Lobinger, Skatulla 1996; Wichmann, Ravn 2001). Neki su autori pokazali da samo 3–10 % populacije potkornjaka može biti ulovljeno kod visokog broja korištenih feromonskih klopki (Weslien, Lindelöw 1990; Lobinger, Skatulla 1996). Ključna komponenta mamaca za smrekinog pisara je cis-verbenol (e.g. Jakuš, Blaženec 2002), a na današnjem tržištu prisutno je puno različitih tipova feromonskih raspršivača koji se baziraju na ovoj aktivnoj komponenti. U broju ulovljenih potkornjaka značajnu ulogu ima i oblik ampule feromonskog sredstva (Nakladal, Sova 2010). U posljednje vrijeme na tržištu je prisutno sve više cijelosezonskih feromonskih raspršivača sa zajamčenim periodom djelotvornosti od 18–20 tjedana za ECOLURE TUBUS i ECOLURE MEGA. Ovi raspršivači ne zahtijevaju dodatno mijenjanje ili otvaranje tijekom sezone lova. Ove prednosti raspršivača mogu biti umanjene slabim učinkom (Nakladal, Sova 2010). Temeljna razlika između ECOLURE CLASSIC I ECOLURE TUBUS raspršivača je u tipu otpuštajućeg omota. ECOLURE MEGA testiran u ovom istraživanju ima sličnu konstrukciju kao ECOLURE CLASSIC. U ovom istraživanju uspoređivani su feromonski raspršivači ECOLURE CLASSIC i cijelosezonski ECOLURE MEGA. ECOLURE MEGA ima zajamčenu učinkovitost od 18 do 20 tjedana. Istraživanje je provedeno na lokaciji Pisek južna Češka u području smrekove kulture Zahori (49°21’01’’N, 14°12’01’’) u razdoblju od 1. svibnja 2010. godine do 10. rujna 2010. godine. Tijekom 133 lovna dana korišteno je 20 parova Theyson klopki, od kojih je jedna klopka unutar para bila kompletirana s ECOLURE CLASSIC raspršivačem, a jedna ECOLURE MEGA. Klopke su bile postavljene na sječinama 15 metara od ruba šume i udaljenosti 70 metara između klopki istog para. Korov oko klopki bio je tretiran herbicidima. Svakih deset dana vršeno je sakupljanje uzoraka iz klopki u navedenom razdoblju. Prebrojavanje potkornjaka vršeno je pojedinačno, a kod većih uzoraka korištena je volumetrijska metoda 1 mL=35 smrekinih pisara. U ulovima potkornjaka vršeno je i određivanje omjera spolova pomoću disekcije genitalija. Statistička obrada podataka izrađena je pomoću softwarea STATISTICA 9.1. S obzirom na dobivene ulove i distribucije podataka korišteni su Shapiro-Wilk W test, T-test i Wilcoxon test poklapajućih parova. Tijekom cijele lovne sezone ulovljeno je 179 477 potkornjaka u 40 feromonskih klopki, 32 % od tog ulova uhvaćeno je raspršivačem ECOLURE MEGA, a 68 % ECOLURE CLASSIC. Potpuni ulovi potkornjaka prikazani su na Fig. 1., a transformacijske funkcije koje zadovoljavaju parametar statističkih testova u Tab.2. Uspoređujući učinkovitost ulova u proljetnom dijelu rojenja (od 10. svibnja do 2.srpnja) ECOLURE CLASSIC imao je 1.1–2.7 puta više ulova. U periodu ljetnog rojenja (2.srpnja do 10.listopada) ECOLURE CLASSIC imao je od 2.7 do 112.4 puta više ulova od ECOLURE MEGA Tab 2. Kod omjera spolova učinkovitost oba tipa raspršivača bila je podjednaka 92 % ženki i 8 % mužjaka. Tijekom ovog istraživanja uočene su dvije generacije smrekinog pisara, što je normalno u središnjoj Europi osim na većim nadmorskim visinama (Wermelinger, Seifert 1999). Sveukupni zaključak koji proizlazi iz ovog istraživa je da cijelogodišnji raspršivač ECOLURE MEGA u usporedbi s raspršivačem ECOLURE CLASSIC nije pogodan za uporabu u uobičajenim uvjetima šumarstva. Slični rezultati dobiveni su u usporedbi cjelogodišnjeg raspršivača ECOLURE TUBUS i ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010.). U ovom istraživanju učinkovitost ECOLURE MEGA raspršivača je naglo padala (od 2.7 do 112.4 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC, za razliku od usporedbe ECUOLURE TUBUS koji je tijekom drugog rojenja imao pad učinkovitosti (od 2.7 do 36.6 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010). To govori da je ECOLURE MEGA nešto lošiji tip raspršivača od ECOLURE TUBUS raspršivača. Moguće utjecaje na ulov zbog pozicije klopki isključili smo promjenom pozicije cjelogodišnjih raspršivača na poziciju kontrolnih klopki i obratno. Slabi ulovi u klopkama su u korelaciji sa slabim otpuštanjem feromona u okolinu, a to se uočava po većem broju ulovljenih mužjaka i drugim problemima prikazanim u istraživanju iz 2010 (Nakládal and Sova 2010.)

Trophic preferences and influence of beech weevil on the damaged leaf area of beech trees in Bosnia and Herzegovina

Bukva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini. Stoga, potrebno je praćenje zdravstvenog stanja bukovih sastojina i poduzimanje svih neophodnih preventivnih i represivnih mjera kako bi se zdravstveno stanje ovih sastojina unaprijedilo. U okviru istraživanja analiziran je utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja listova na stabalcima bukve od imaga i ličinke u ovisnosti od lokacije i položaja stabalaca bukve u sastojini (svjetlo/sjena). Lokacije istraživanja su se nalazile unutar kulture smreke, visokih šuma bukve i mješovitih šuma bukve i jele sa smrekom. Bukova skočipipa predstavlja jednog od glavnih defolijatora koji se javljaju na stablima bukve. Uzorak istraživanja čine 15 stabalaca bukve, po 5 stabalaca na tri lokacije. Na svakoj lokaciji odabrana su 3 stabalca čija krošnja je bila na svjetlu i dva stabalca čija krošnja je bila u sjeni (ukupno 9 stabalaca na svjetlu i 6 stabalaca u zasjeni). Na svakom stablu pregledavana su i mjerena oštećenja od imaga i ličinke bukove skočipipe. Ustanovljeno je da prosječna površina oštećenja lista bukve od imaga je varirala od 2-4%, a ličinke od 4-8%. Statističkim analizama je utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika u površini oštećenja lista bukve od ličinke u ovisnosti od položaja stabalaca bukve u sastojini.The impact of beech weevil on the damaged area of beech trees from adult and larvae was analyzed, depending on the location and position of trees of beech in stand (sun/shadow). The research localities were located within the forest plantation of spruce, natural beech forests and mixed beech, fir and spruce forests. Beech weevil represents one of the main defoliators appearing on beech trees. The research sample consists of 15 beech trees, 5 trees per location, on three locations. On each location, were selected 3 trees with the crown in the sun and 2 trees with the crown in the shade (a total of 9 trees in the sun and 6 trees in the shade). On each tree were measured damages from the adult and larvae of beech weevil. It has been found that the average damaged area on beech leaf varied for adult from 2-4%, and larvae 4-8%. Statistical analysis showed a statistically significant differences in damaged areas of beech leaf from larvae, depending on the position of beech trees in the stand

Application of UAS for Monitoring of Forest Ecosystems – A Review of Experience and Knowledge

In the last couple of years, there have been a great number of articles that cover and emphasize the advantages and possibilities that UAS (Unmanned Air System) offers in forest ecosystem research. In the available research, alongside UAS, the importance of developing sensors that are designed to be used with UAV (Unamnned Air Vehicle), a flight programming software and UAS collected data processing software have been pointed out. With the widespread use of high-precision sensors and accompanying software in forestry, it is possible to obtain accurate data in a short time that replaces long-term manpower in the field with equal or in some cases, such as windthrow calculation or wildlife counting, greater accuracy. The former practice of manual imagery processing is being partly replaced with automated approaches. The paper analyses studies that deal with some form of application of UAS in forestry, e.g. forest inventory, forest operations, ecological monitoring, forest pests and forest fires, and wildlife monitoring. In the forest inventory, a large number of studies deal with the possibilities of applying UAS in mapping vegetation and individual trees, morphological research of individual parts of trees, surface analysis, etc. The use of remote and proximal sensing technologies in forest engineering has mainly been focused on defining surface roughness and topology, road geometry, planning and maintenance, ground-based and cable-based harvesting and soil characteristics and displacement. Wildfire monitoring already relies heavily on the use of UAS and thermal cameras in operations, and it is similar to the mapping of windthrow or directions of the spread of certain insects important for forestry. In wildlife research, numerous studies deal with abundance research of individual terrestrial birds and mammals using UAS thermal imagery. With some drawbacks such as wildlife disturbance or limited UAV range, common to most of the processed studies are positive attitudes regarding the application of UAS in forestry sensing and monitoring, which is slowly becoming a common operative practice, with the scientists’ focus being on developing automated approaches in UAS imagery processing. Reducing the error by improving the technological characteristics of the sensors will in the long run reduce the number of people required to collect data important for forestry, reduce risks and in some cases increase accuracy