Endemska nefropatija u jedinom hrvatskom žarištu - zapadnoj Brodskoj Posavini

Endemska nefropatija (EN) primarno je kronična bubrežna bolest nepoznate etiologije i žarišnog javljanja u zemljoradničkom kraju. EN dovodi do terminalne bubrežne insuficijencije. Učestalije se javljaju u istim endemskim selima, drugdje inače rijetki, karcinomi bubrežne nakapnice i mokraćovoda. Bolest je opisana prije pedeset godina u Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Bosni. Jedino hrvatsko žarište EN nalazi se u zapadnoj Brodskoj Posavini u 14 endemskih sela gdje živi oko 10 000 stanovnika. Do sada poznate epidemiološke osobitosti, klinički tijek i patohistološki nalazi upućuju na toksičnu genezu bolesti. Postavljeno je više raznih etioloških hipoteza, a sve do sada nisu jednoliko testirane.  Rezultati epidemiološke perlustracije u proljeće 2005. godine, kojom je obuhvaćena 1081 osoba iz tri ugrožena endemska sela, pokazuju da je EN podjednako učestala kao i prije dvadesetak godina. Prevalencija bolesnih od EN kreće se od 0,6% u endemskom selu Kaniži, 2,1% stanovnika u Bebrini, do 2,3% ukupnog broja žitelja u Banovcima. Prevalencija ispitane proteinurije i anemije u selima i nekoliko je puta viša od prevalencije EN. Proveden je populacijski citološki pregled urina, zbog potrebe da se ev. maligni tumori prijelaznog epitela otkriju u asimptomatskoj fazi - dok nema hematurije. Populacijski UZV pregled bubrega kod žitelja u endemskim selima proveo se nakon pauze od desetak godina.Početkom 2006. godine osnovan je multidisciplinarni Hrvatski centar za endemsku nefropatiju (HCEN) s ciljem okupljanja i povezivanja pojedinaca i grupa zainteresiranih za istraživanje i promicanje znanja i unapređenja prakse prevencije, dijagnostike i liječenja EN. Suosnivači centra su Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Opća bolnica «Dr Josip Benčević » Slavonski Brod

Zdravlje u Brodsko-posavskoj županiji - Opći podaci o Brodsko-posavskoj županiji

Brodsko-posavska županija prostorno je izdužena u pravcu istok-zapad (117,9 km), smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na površini od 2 043 km2, što čini 3,6% ukupne površine Republike Hrvatske (56 542 km2) i prostorno zauzima četrnaesto županijsko mjesto u državi.Nalazi se između   rijeke Save na jugu, koja je i državna granica prema Bosni i Hercegovini, i planine Psunja, Požeškog i Diljskog gorja na sjeveru. Š irina teritorija kreće se od samo 7 km (kod rijeke Orljave) do 27 km (ispod gore Psunja do rijeke Save).Zemljopisno je smještena na sjevernoj zemljopisnoj širini od 450 02\u27 do 450 23\u27 i istočnoj zemljopisnoj dužini od 170 04\u27 do 180 35\u27

Epidemic and hygienic actions in the community of Slavonski Brod in the Homeland war

Preventivnomedicinska djelatnost zauzima jednu od ključnih pozicija u zdravstvenoj zaštiti stanovništva u svakom vremenu, a u ratnom posebno. Zadatak joj je da procijeni moguća epidemiološka zbivanja i poduzme pravodobno profilaktićke mjere. Preina dugogodišnjem praćenju kretanja zaraznih bolesti na području općine Slavonski Brod, analizirane su sve važnije skupine. Iako je epidemiološka situacija mirna kroz cijelu prvu ratnu godinu 1991, kao i u prvoj polovici 1992. upućuje se ipak na potencijalnu opasnost od trbušnog tifusa, bacilarne dizenterije, salmoneloza, nekih respiratornih bolesti, a osobito transmisivnih bolesti (pjegavac) i bolesti prirodnog žarišta (krpeljni meningoencefalitis). Ni pojava AIDS-a, kao i ostalih spolnih bolesti, nije bez povećanog rizika. Istodobno je prikazana aktivnost Higijensko-epidemiološke službe tijekom 1991. i prve polovice 1992. godine, kao glavnog nosioca higijenskopreventivne djelatnosti, ali ne i jedinog na području općine Slavonski Brod. U sklopu imunoprofilakse koordiniran je rad na cijepljenju starijih godišta pučanstva protiv tetanusa, provođeno cijepljenje protiv gripe, a organizirano je i cijepljenje djece izbjeglica i prognanika po posebnom programu. Stanoviti se napori poduzimaju u okviru deratizacije, kako iz redovnog programa tako i po posebnim indikacijama. Obavljana je i dezinsekcija prostora za izbjeglice i pripadnike HV, a po potrebi i dezinfekcija. Postavlja se ključno pitanje u okviru higijenskopreventivne prosudbe: je li realna pojava epidemija klasičnih zaraznih bolesti poput onih iz II. svjetskog rata. I uz to što za mnoge do sada opake i epidemijske bolesti posjedujemo efikasnu zaštitu, što je ovo lokalni rat, ali zbog svoje brutalnosti nad civilnim stanovništvom i žestine, sve je moguće. Pojedine zarazne bolesti imat će veći izgled da se pojave, što rat bude dulje trajao. Uspostavljen je sanitarni nadzor nad pričuvnim vodoopskrbnim sustavom, pojačanje nadzor nad izbjeglicama i prognanicima.Protective medicine is one of the most important ingredients in medical protection of people in everytime, but in war it has special importance. It has task to foresee possible epidemic contaminations and to do prophilactic actions in time. Depending on long time surveys of contagious diseas in community of Slavonski Brod, all important groups are analized. There were no epidemics during 1991 - the first year of the war and it continued in the first half of 1992; yet there were some dangers of bursting out venter typhus (belly typhus), bacillar disenteria, salmonelosis, some respiratoric diseases and especially transmissive diseases (spotted typhus) and diseases of natural seat (tick meningoencephalytis). And there were some dangers of AIDS and other sexual diseases. In the same time the activity of the Hygienic-epidemiologic service during 1991 and first half of 1992 was shown and it happened it was the main factor of hygienic and epidemiologic activity, but not the sole in the Slavonski Brod community. Sanitary control over reserve water supplies was established, as well as over the people working in public kitchens. Epidemiologic supervision over refugees and outcasts was established, too. Elder people were vaccinated aginst tetanus and influenza. Children of refuges and outcasts were vaccinated according to the special program. Some actions are undertaken in rat-poisoning: regular program and in special cases by call. The rooms for refugees and members of Croatian Anny were disinsected and in some cases disinfection was performed. The main question in hygienic-prophilactic criteria is whether bursting out epidemies of classical infective diseases like those during the second world war is real? For many vicious and epidemic diseases now we have better and more efficient protection, but as this local war is extremely brutal and violent, all is possible. As the war continues there are more prospects that some infectious diseases could happen

The analysis of beta-hemolytic streptococci isolated from the throath swabs

Analiziran je 261 streptokok izoliran iz brisa ždrijela osoba pod zdravstvenim nadzorom epidemiološ­ke službe (154) i bolesnika preostalih službi Medicinskog centra Slavonski Brod (107). Svi sojevi testirani su na porast u glukoznom bujonu, hidrolizu eskulina i osjetljivost na bacitracin, a zatim grupirani Slidex Strepto-Kit metodom, tom metodom u 218 (83,5 %) izoliranih streptokoka nije nađen grupno- specifični polisaharidni antigen (tzv. »viridans« grupa streptokoka), a u 43(16,5 %) beta-hemolitičkih streptokoka (BHS) dokazana je serološki jedna od grupa A,B,C,D,F, ili G. Grupa A BHS identificirana je samo u jednom slučaju (2,3 %). Prevalirala je non grupa A BHS 42 (97,6 %), od čega relativno najviše grupa C 32 (74,4 %), a zatim grupa F 6 (14,0 %), grupa G 2 (4,7 %), grupa D 1 (2,3 %) i grupa B 1 (2,3 %). Nije nađena signifikantna razlika između I (154) i II. (107) grupe ispitanika ni za non-grupu A 12,9 % (20/154) i 20,5 % (22/107) X2 = 2,93 P > 0,01, niti za grupu C BHS 11,6 (18/54) i 13,1 % (14/107) X2 = 0,14 P > 0,01. Uočena je neophodnost grupiranja BHS jer bi od ukupno 261 streptokoka njih 67 (25,7 %), odnosno 32 streptokoka grupe C njh čak 17 (53,1 %), umjesto jednog (2,3 %), bilo identificirano bacitracinskim testom kao Streptococcus pyogenus (BHS A), što ima značaj za tretman i jedne i druge grupe ispitanika.The authors analyzed 261 streptococci isolated from the throat swabs of 154 individuals under the health care of the Department of Epidemiology and 107 patients treated at other units of the Medical Centre of Slavonski Brod. All isolated genera were tested for the increase in glucose broth, for esculin hydrolysis and sensitivity to bacitracin and then grouped by the Slidex Strepto-Kit method. By this method, in 218 streptococci (83.5 %) the group-specific polysaccharide antigen was not identified (»viridans« streptococci), whereas in 43 beta-hemolytic streptococci (BHS) (16.5 %) the groups A, B , C , D , F or G were identified, respectively. The group A BHS was identified in one case only (2.3 %). The non-group A BHS prevailed with 42 cases (97.6 %), classified as follows: 32 cases in group C (74.4 %), 6 cases in group F (14 %), 2 cases in group G (4.7 %) and one case (2.3 %) in groups B and D, respectively. No significant difference was found between the two groups of probands, i.e. 12.9 % of the probands from the one (20/154) and 20.5 % from the other group (22/107) had non-group A BHS (X2 = 2.93, P > 0.01), whereas group C BHS were found in 11.6 % (18/154) and 13.1 % (14/107) of the probands, respectively (X2 = 0.14, P > 0.01). It was found that the grouping of beta-hemolytic streptococci is a necessity, since out of the total number of 261 streptococci, 67 (25.7 %) were identified as Streptococcus Pyogenes (A BHS) as well as 17 (53.1 %) out of 32 group C streptococci, which is significant for the treatment of both groups of patients

West Nile encephalitis – does this reemerging disease pose a threat in Croatia?

Encefalitis zapadnog Nila je bolest koja se prenosi komarcima i široko je rasprostranjena na istočnoj hemisferi. Autohtona je u Africi, Srednjem Istoku, jugozapadnoj Aziji, Europi i Australiji. Virus encefalitisa zapadnog Nila (WNV) je poznat kao uzročnik akutne febrilne bolesti s osipom, poliartropatijom, limfadenopatijom i encefalitisom ponekad praćenim upalom jetre ili gušterače. Infekcija u ljudi je najčešće subklinička. Dvostruko su učestalije subkliničke naspram kliničkih manifestacija, a meningoencefalitis se pojavljuje u svega 0,7% inficiranih. Najveći čimbenik rizika za ozbiljne neurološke poteškoće i smrtni ishod je poodmakla dob preko 70 godina, te imunokompromitiranost. Virus uobičajeno cirkulira između ptica selica i komaraca te slučajno prelazi na ljude i konje. Povremeno ili sezonski, bolest se može pojaviti u obliku epidemija izvan svojih prirodnih žarišta, a uzročnik tada prelazi interkontinentalne barijere putovima ptica selica i/ili vektorima komarcima putem avionskog prometa. Epidemije WNV u ljudi su opisane u Egiptu, Izraelu, Južnoj Africi, Europi i Aziji. Virus je proširen u cijeloj Europi. Kao i u ostalih zoonoza, u rizične skupine ubrajamo populaciju koja je zbog boravka u prirodi, češće izložena prijenosnicima ovog virusa.West Nile encephalitis is a disease transmitted by mosquitoes and is widely distributed in the eastern hemisphere. It is native to Africa, the Middle East, Southwest Asia, Europe and Australia. West Nile virus is known to cause an acute febrile illness with rash, poliarthropathy, lymphadenopathy and encephalitis sometimes accompanied by inflammation of the liver or pancreas. Infection of humans is usually subclinical. Twice as frequent are subclinical versus clinical manifestations, and meningoencephalitis occurs in only 0.7% infected people. The greatest risk factor for severe neurological problems and death is older age (over 70 years) and immunocompromised state. The virus normally circulates between mosquitoes and migratory birds, and is accidentally transferred to humans and horses. Occasionally or seasonally, the disease can occur in an epidemic form outside its natural foci, and the agent then crosses intercontinental barriers by routes of migratory birds and/or vector mosquitoes by aircraft traffic. Epidemics of WNV in humans have been described in Egypt, Israel, South Africa, Europe and Asia. The virus is expanded throughout Europe. As in other zoonoses, populations in close contact with nature are at higher risk to become exposed to vectors of this virus

Epidemic and hygienic actions in the community of Slavonski Brod in the Homeland war

Preventivnomedicinska djelatnost zauzima jednu od ključnih pozicija u zdravstvenoj zaštiti stanovništva u svakom vremenu, a u ratnom posebno. Zadatak joj je da procijeni moguća epidemiološka zbivanja i poduzme pravodobno profilaktićke mjere. Preina dugogodišnjem praćenju kretanja zaraznih bolesti na području općine Slavonski Brod, analizirane su sve važnije skupine. Iako je epidemiološka situacija mirna kroz cijelu prvu ratnu godinu 1991, kao i u prvoj polovici 1992. upućuje se ipak na potencijalnu opasnost od trbušnog tifusa, bacilarne dizenterije, salmoneloza, nekih respiratornih bolesti, a osobito transmisivnih bolesti (pjegavac) i bolesti prirodnog žarišta (krpeljni meningoencefalitis). Ni pojava AIDS-a, kao i ostalih spolnih bolesti, nije bez povećanog rizika. Istodobno je prikazana aktivnost Higijensko-epidemiološke službe tijekom 1991. i prve polovice 1992. godine, kao glavnog nosioca higijenskopreventivne djelatnosti, ali ne i jedinog na području općine Slavonski Brod. U sklopu imunoprofilakse koordiniran je rad na cijepljenju starijih godišta pučanstva protiv tetanusa, provođeno cijepljenje protiv gripe, a organizirano je i cijepljenje djece izbjeglica i prognanika po posebnom programu. Stanoviti se napori poduzimaju u okviru deratizacije, kako iz redovnog programa tako i po posebnim indikacijama. Obavljana je i dezinsekcija prostora za izbjeglice i pripadnike HV, a po potrebi i dezinfekcija. Postavlja se ključno pitanje u okviru higijenskopreventivne prosudbe: je li realna pojava epidemija klasičnih zaraznih bolesti poput onih iz II. svjetskog rata. I uz to što za mnoge do sada opake i epidemijske bolesti posjedujemo efikasnu zaštitu, što je ovo lokalni rat, ali zbog svoje brutalnosti nad civilnim stanovništvom i žestine, sve je moguće. Pojedine zarazne bolesti imat će veći izgled da se pojave, što rat bude dulje trajao. Uspostavljen je sanitarni nadzor nad pričuvnim vodoopskrbnim sustavom, pojačanje nadzor nad izbjeglicama i prognanicima.Protective medicine is one of the most important ingredients in medical protection of people in everytime, but in war it has special importance. It has task to foresee possible epidemic contaminations and to do prophilactic actions in time. Depending on long time surveys of contagious diseas in community of Slavonski Brod, all important groups are analized. There were no epidemics during 1991 - the first year of the war and it continued in the first half of 1992; yet there were some dangers of bursting out venter typhus (belly typhus), bacillar disenteria, salmonelosis, some respiratoric diseases and especially transmissive diseases (spotted typhus) and diseases of natural seat (tick meningoencephalytis). And there were some dangers of AIDS and other sexual diseases. In the same time the activity of the Hygienic-epidemiologic service during 1991 and first half of 1992 was shown and it happened it was the main factor of hygienic and epidemiologic activity, but not the sole in the Slavonski Brod community. Sanitary control over reserve water supplies was established, as well as over the people working in public kitchens. Epidemiologic supervision over refugees and outcasts was established, too. Elder people were vaccinated aginst tetanus and influenza. Children of refuges and outcasts were vaccinated according to the special program. Some actions are undertaken in rat-poisoning: regular program and in special cases by call. The rooms for refugees and members of Croatian Anny were disinsected and in some cases disinfection was performed. The main question in hygienic-prophilactic criteria is whether bursting out epidemies of classical infective diseases like those during the second world war is real? For many vicious and epidemic diseases now we have better and more efficient protection, but as this local war is extremely brutal and violent, all is possible. As the war continues there are more prospects that some infectious diseases could happen

Pozdravna riječ Uredništva iz Brodsko-posavske županije

Imali smo osobito zadovoljstvo i čast sudjelovati u pripremi i uređivanju sedmog broja Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo, u dijelu „Zdravlje u Brodsko-posavskoj županiji“. Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije su s radošću prihvatili priliku za sudjelovanje u izradi jednog od prvih brojeva ovog časopisa