The role of personality, self-concept and defensive motivation in predicting maths anxiety

IN ENGLISH: The goal of this research was to explore the relationships between personality, self- concept, learning strategies and mathematics anxiety in elementary school students. The sample consisted of 511 8th grade students from 36 Croatian elementary schools who completed the Maths Anxiety Scale, Big Five Inventory, the Self-Description Questionnaire-II and measures of self-regulatory learning strategies to assess self-handicapping, defensive pessimism and external attribution of failure. Separate hierarchical regression analyses were conducted by gender to test the predictive power of personality, self-concept and defensive motivational strategies on mathematics anxiety. Results indicate that the variables explained significant variance for both genders (girls R-square = .54 ; boys R- square = .38). Personality, self-concept and motivational strategies were all related to maths anxiety, however, a different pattern emerged with respect to gender. Maths self-concept is significantly negatively related to maths anxiety for both genders, while for boys, maths anxiety is related to low agreeableness and the use of external attribution of failure, and in girls it is predicted by higher neuroticism and defensive pessimism. Results indicate that maladaptive patterns of academic beliefs, motivations and behaviour related to mathematics in Croatian students are to some extent gender-specific, thus calling for specific intervention strategies tailored for boys and girls. --------------- IN CROATIAN: Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti odnose između osobina ličnosti, samopoimanja, strategija učenja i straha od matematike kod učenika osnovnih škola. Uzorak se sastojao od 511 učenika 8. razreda iz 36 hrvatskih osnovnih škola. Sudionici su ispunili Skalu za ispitivanje straha od matematike, Big Five inventar ličnosti, Self-Description Questionnaire-II i mjere samoregulirajućih strategija učenja za procjenu samohendikepiranja, defanzivnog pesimizma i vanjske atribucije neuspjeha. Da bi se provjerila prediktivna snaga osobina ličnosti, samopoimanja i defanzivnih motivacijskih strategija u objašnjenju straha od matematike, provedene su odvojene hijerarhijske regresijske analize na poduzorku učenica i učenika. Rezultati pokazuju da uključene varijable objašnjavaju značajan dio varijance straha od matematike kod oba roda (učenice R2 = .54; učenici R2 = .38). Osobine ličnosti, samopoimanje i motivacijske strategije učenja u oba su slučaja značajno povezane sa strahom od matematike, no uočljiv je različit obrazac povezanosti s obzirom na rod sudionika. Matematičko samopoimanje značajno je negativno povezano sa strahom od matematike kod oba roda, dok je kod učenika strah od matematike povezan i s niskom ugodnošću i vanjskom atribucijom neuspjeha, a kod učenica i s višim neuroticizmom i defanzivnim pesimizmom. Rezultati upućuju da su maladaptivni obrasci akademskih uvjerenja, motivacije i ponašanja povezani s matematikom kod hrvatskih učenika donekle rodno specifični, što upućuje na potrebu provedbe specifičnih intervencija prilagođenih učenicima i učenicama

Digitalna podijeljenost u hrvatskim školama: razlike u korištenju računala s obzirom na neke socio-demografske varijable

Analiza rezultata dobivenih istraživanjem provedenim 2003. godine na reprezentativnom uzorku škola u Republici Hrvatskoj ima za cilj utvrđivanje prisutnosti digitalne podijeljenosti među učenicima osmog razreda osnovne škole. Istraživanje je provedeno u 121 školi iz svih hrvatskih regija, a obuhvatilo je 2674 učenika prosječne dobi 14 godina. Teorijski rada predstavljaju istraživanja o digitalnoj podijeljenosti provedena u posljednjih desetak godina u SAD. i zapadnoeuropskim zemljama. Rezultati dobiveni na reprezentativnom uzorku učenika osmog razreda upućuje na digitalnu podijeljenost s obzirom na regiju u kojoj žive, veličinu mjesta, obrazovanje roditelja te spol. Veći broj učenika iz većih gradova i razvijenijih regija, veći broj dječaka te učenika čiji su roditelji obrazovaniji posjeduje računala kod kuće i češće se koriste računalom i Internetom kod kuće u odnosu na učenike iz manjih mjesta i manje razvijenih regija, te onih čiji su roditelji slabije obrazovani. Jasna digitalna podijeljenost u domaćinstvima ne odražava se u potpunosti u školi, koja učenicima iz manjih mjesta pruža više prilike da se koriste računalom i Internetom, dok između učenika različitog spola i različitog obrazovnog statusa roditelja ne pravi razliku u korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije. (IN ENGLISH: The analysis of the results obtained from the research carried out in 2003 on a representative sample of the schools in the Republic of Croatia is aimed at determining the presence of differentiation among 8th grade pupils of the primary school. The research was carried out in 121 schools from all Croatian regions and it included 2674 pupils, 14 years old on the average. The researches on digital differentiation made in the last ten years in the USA and West European countries have been a basis for the theoretical part of the work. The results obtained on a representative sample of the pupils of the 8th grade indicate a digital differentiation in view of the region and size of the locality they come from, educational background of their parents and gender. There are more pupils from bigger cities and more developed regions, more boys and the pupils whose parents are more educated who have computers at home and use them together with the Internet more frequently than the pupils from smaller communities and less developed regions and those whose parents are of lower education. This clear digital differentiation in households is not quite reflected in school that gives more opportunity to the pupils from smaller communities to use the computer and have access to the Internet, where the information and communication technology is being used without making any distinction between the pupils’ genders and different educational background of their parents.

Praćenje vršnjačkog nasilja u osnovnim školama: spolne razlike u učestalosti i vrstama nasilnog ponašanja

Posljednjih nekoliko godina sve se više prepoznaje potreba sustavnih istraživanja fenomena vršnjačkog nasilja u hrvatskim školama i njegovih različitih manifestacija vezanih uz socio-demografska obilježja počinitelja i žrtve. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost pojedinih oblika vršnjačkog zlostavljanja u dvije točke mjerenja, na početku i nakon prve godine provedbe intervencijskog programa. Ispitivanje je provedeno u 11 osnovnih škola u različitim dijelovima Hrvatske. Pokazalo se da su dječaci češći počinitelji vršnjačkog nasilja u oba mjerenja. U prvom mjerenju postoje očekivane spolne razlike u obrascu izloženosti pojedinim vrstama nasilja, prema kojima su djevojčice više izložene različitim oblicima socijalne izolacije i relacijske agresije. Utvrđeno je da učenici u drugom mjerenju znatno češće izjavljuju da su bili nasilni ili žrtve nasilja jednom ili dvaput u odnosu na prvo mjerenje, dok je broj onih koji nisu bili ni nasilnici niti žrtve manji. Spolne razlike u drugom mjerenju nisu utvrđene. Također, učenici u drugom mjerenju rjeđe navode neke oblike nasilja poput prijetnji, uzimanja i uništavanja stvari, fizičke agresije, laganja, i širenja glasina, te izrugivanja. Ove razlike se mogu pripisati povećanoj senzibilizaciji na različite oblike nasilja nastaloj tijekom provedbe intervencijskog programa, što dovodi do njihovog jasnijeg prepoznavanja, ali i učinkovitijeg suzbijanja. (IN ENGLISH: In recent years, the need to systematically research the phenomenon of peer violence in Croatian schools and its various manifestations related to socio-demographic characteristics of the perpetrators and victims has been increasingly recognised. The aim of this research was to analyse the frequency of individual forms of peer abuse in two measurement points, in the beginning of the first year and after the first year of the implementation of intervention programme. It has been shown that boys are more frequent perpetrators of peer violence in both measurements. In the first measurement, expected gender differences in the pattern of exposure to individual types of violence are present, showing that the girls are more exposed to various forms of social isolation and relationship aggression. It has been determined that, in the second measurement, pupils significantly more frequently declare that they have been violent or that they have been victims of violence once or twice in relation to the first measurement, while the number of those who were neither perpetrators or violence nor the victims is lower. Gender differences were not determined in the second measurement. Also, in the second measurement the pupils less frequently mention some forms of violence, such as threats, taking and destroying things, physical aggression, lying and spreading rumours, and mocking. These differences can be attributed to the increased awareness of different forms of violence that appeared during the intervention programme implementation, which leads to the clearer recognition of these forms, but also to their more efficient suppression.

Motivacija i školski predmeti: spolne razlike u kontekstu teorije vrijednosti i očekivanja

Iz perspektive suvremenih motivacijskih teorija, posebice teorije vrijednosti i očekivanja, ispitivane su spolne razlike u učeničkoj percepciji školskih predmeta na dimnezijama zanimljivosti, razumljivosti, težine, te relevantnosti za sadašnji i budući život. Podaci su ukazali na niz konzistentnih spolnih razlika u percepciji pojedinih aspekata vrijednosti školskih predmeta. Općenito, djevojčice u odnosu na dječake višre preferiraju materinski i strani jezik te biologiju, a dječaci tjelesnu i zdravstvenu kulturu, povijest i fiziku

Kompetencija učiti kako učiti u međunarodnom okružju

IN CROATIAN: U ovom poglavlju predstavljen je razvoj kompetencije učiti kako učiti u međunarodnom kontekstu, s posebnim osvrtom na globalne i europske inicijative obrazovne politike koje definiraju sastavnice te kompetencije. Poglavlje polazi od konceptualnog određenja ove kompetencije u projektima kao što je međunarodno istraživanje PISA, te dokumentima koji definiraju temeljne kompetencije potrebne pojedincu u suvremenom društvu, kao što je Europski kompetencijski okvir. Daje se i pregled dosadašnjih istraživanja i razvoja ove kompetencije u Europi, te pregled postojećih kurikulumskih dokumenata o razvoju vještina učenja. --------------- IN ENGLISH: This chapter presents the development of the learning to learn competence in the international context, with a special view on the global and European educational policy initiatives that define and theoretically elaborate the components of this competence. The chapter starts with the conceptual definition of this competence in projects such as the international PISA research, and the documents defining the key competences necessary to an individual in contemporary society, such as the European Competence Framework. An overview of existing research and development of this competence in Europe is given as well as an overview of existing curricular documents on the development of learning skills

Ličnost i učenje

IN CROATIAN: Poglavlje započinje pregledom dosadašnjih empirijskih spoznaja o ulozi ličnosti u obrazovanju, pri čemu se kao teorijski okvir koristi petfaktorski model ličnosti. Poglavlje daje pregled veza svake od predloženih pet dimenzija ličnosti – neuroticizma, ekstraverzije, otvorenosti iskustvu, ugodnosti i savjesnosti – s pojedinim elementima vezanim uz učenje i akademski uspjeh u međunarodnim okvirima i u hrvatskom obrazovnom kontekstu. U drugom dijelu poglavlja opisano je istraživanje povezanosti pet dimenzija ličnosti i strategija učenja na uzorku učenika osmih razreda u nas. ------------- IN ENGLISH: The chapter begins with an overview of existing empirical findings on the role of personality in education, where the five-factor model of personality is employed as a theoretical framework. The chapter brings an overview of relations of each of the proposed personality dimensions – neuroticism, extraversion, openness to experience, agreeableness and conscientiousness – with particular elements related to learning and to academic success in the international and Croatian educational context. In the second part of the chapter, the research on the relations between five personality dimensions and learning strategies, conducted on a sample of eighth grade pupils in Croatia, is described

Zeitgenössische Ansätze zur interkulturalen Persönlichkeitsforschung

Međukulturalna istraživanja postala su proteklih nekoliko godina jednom od središnjih tema psihologije ličnosti. Prema mišljenju brojnih autora, nov zamah takvim istraživanjima dala je pojava petfaktorskog modela ličnosti čijem su razvoju i predstavljanju pridonijeli istraživači iz brojnih zemalja. Podaci koji govore u prilog kulturalnoj univerzalnosti predloženih pet dimenzija i mogućnost njihova valjanog mjerenja u različitim kulturama potaknuli su brojne međukulturalne usporedbe u okviru pristupa koji se danas naziva međukulturalnom psihologijom ličnosti temeljenom na osobinama. Prema mišljenju McCraea (2000.), ta se istraživanja mogu podijeliti na tri razine: transkulturalnu razinu koja se bavi univerzalnim osobinama, interkulturalnu razinu koja se bavi kulturalnim razlikama te intrakulturalnu razinu koja se bavi kulturalno specifič nim izrazima pojedinih osobina. Drugi iznimno važan pristup je kulturalna psihologija koja dovodi u pitanje zapadni pojam osobina ličnosti i zastupa stajalište da su kultura i ličnost neodvojive. Današnji trendovi razvoja upućuju na to da će međukulturalna psihologija ličnosti u budućnosti vjerojatno ponuditi sintezu ta dva pristupa te nova rješenja metodoloških ogranič enja u ovom iznimno aktualnom istraživačkom području.Cross-cultural research has in recent years become one of the central topics of personality psychology. According to numerous authors such research has been given new momentum by the appearance of the Big-Five personality model whose development and promotion has been contributed to by researchers from many countries. An array of data speaking in favour of the cultural universality of the five dimensions proposed, as well as the possibility of their being validly measured in different cultures encouraged considerable cross-cultural comparison within the approach called today cross-cultural personality psychology based on personality traits. According to McCrae (2000), this research can be divided into three levels: the transcultural level, dealing with universal traits, intercultural level, dealing with cultural differences, and intracultural level engaged in culturally specific expressions of certain traits. The second very important approach is cultural psychology, which questions the western concept of personality traits itself and represents the viewpoint that culture and personality are inseparable. Today\u27s trends of development indicate that cross-cultural personality psychology will probably offer in the future a synthesis of these two approaches as well as new solutions to methodological limitations in this increasingly important research area.Interkulturale Forschungen sind im Laufe der letzten Jahre zu einem zentralen Thema der Persönlichkeitspsychologie geworden. Nach Meinung zahlreicher Autoren wurde durch die Erarbeitung des Big-Five-Persönlichkeitsmodells, zu dessen Entwicklung und Promovierung Wissenschaftler aus vielen Ländern beigetragen haben, die Forschung zu neuen Erkenntnissen angeregt. Eine Menge neuer Daten, die die kulturale Universalität der vorgeschlagenen fünf Persönlichkeitsdimensionen belegen, sowie die Möglichkeit, diese in einem jeweils unterschiedlichen kulturellen Umfeld auf zuverlässige Weise auszuwerten, haben zahlreiche interkulturale Vergleiche erbracht, die sich innerhalb eines Ansatzes bewegen, der heute gemeinhin als die von menschlichen Eigenschaften ausgehende, interkulturale Persönlichkeitspsychologie bezeichnet wird. Laut McCrae verlaufen diese Forschungen auf drei verschiedenen Ebenen: auf transkulturaler Ebene – Untersuchung universaler Eigenschaften; auf interkulturaler Ebene – Untersuchung kultureller Unterschiede; auf intrakulturaler Ebene – Untersuchung von kulturspezifischen Ausprägungen bei Einzelpersonen. Einen zweiten, äußerst wichtigen Ansatz stellt die Kulturpsychologie dar, die den abendländischen Begriff der persönlichen Eigenschaft in Frage stellt und die Meinung vertritt, dass Kultur und Persönlichkeit nicht voneinander zu trennen sind. Heutige Entwicklungstrends weisen darauf hin, dass die interkulturale Persönlichkeitspsychologie in Zukunft vermutlich eine Synthese dieser beiden Ansätze vorlegen wird, ferner Lösungsvorschläge, um die methodologischen Einschränkungen in diesem überaus aktuellen Forschungsgebiet zu überwinden

Zeitgenössische Ansätze zur interkulturalen Persönlichkeitsforschung

Međukulturalna istraživanja postala su proteklih nekoliko godina jednom od središnjih tema psihologije ličnosti. Prema mišljenju brojnih autora, nov zamah takvim istraživanjima dala je pojava petfaktorskog modela ličnosti čijem su razvoju i predstavljanju pridonijeli istraživači iz brojnih zemalja. Podaci koji govore u prilog kulturalnoj univerzalnosti predloženih pet dimenzija i mogućnost njihova valjanog mjerenja u različitim kulturama potaknuli su brojne međukulturalne usporedbe u okviru pristupa koji se danas naziva međukulturalnom psihologijom ličnosti temeljenom na osobinama. Prema mišljenju McCraea (2000.), ta se istraživanja mogu podijeliti na tri razine: transkulturalnu razinu koja se bavi univerzalnim osobinama, interkulturalnu razinu koja se bavi kulturalnim razlikama te intrakulturalnu razinu koja se bavi kulturalno specifič nim izrazima pojedinih osobina. Drugi iznimno važan pristup je kulturalna psihologija koja dovodi u pitanje zapadni pojam osobina ličnosti i zastupa stajalište da su kultura i ličnost neodvojive. Današnji trendovi razvoja upućuju na to da će međukulturalna psihologija ličnosti u budućnosti vjerojatno ponuditi sintezu ta dva pristupa te nova rješenja metodoloških ogranič enja u ovom iznimno aktualnom istraživačkom području.Cross-cultural research has in recent years become one of the central topics of personality psychology. According to numerous authors such research has been given new momentum by the appearance of the Big-Five personality model whose development and promotion has been contributed to by researchers from many countries. An array of data speaking in favour of the cultural universality of the five dimensions proposed, as well as the possibility of their being validly measured in different cultures encouraged considerable cross-cultural comparison within the approach called today cross-cultural personality psychology based on personality traits. According to McCrae (2000), this research can be divided into three levels: the transcultural level, dealing with universal traits, intercultural level, dealing with cultural differences, and intracultural level engaged in culturally specific expressions of certain traits. The second very important approach is cultural psychology, which questions the western concept of personality traits itself and represents the viewpoint that culture and personality are inseparable. Today\u27s trends of development indicate that cross-cultural personality psychology will probably offer in the future a synthesis of these two approaches as well as new solutions to methodological limitations in this increasingly important research area.Interkulturale Forschungen sind im Laufe der letzten Jahre zu einem zentralen Thema der Persönlichkeitspsychologie geworden. Nach Meinung zahlreicher Autoren wurde durch die Erarbeitung des Big-Five-Persönlichkeitsmodells, zu dessen Entwicklung und Promovierung Wissenschaftler aus vielen Ländern beigetragen haben, die Forschung zu neuen Erkenntnissen angeregt. Eine Menge neuer Daten, die die kulturale Universalität der vorgeschlagenen fünf Persönlichkeitsdimensionen belegen, sowie die Möglichkeit, diese in einem jeweils unterschiedlichen kulturellen Umfeld auf zuverlässige Weise auszuwerten, haben zahlreiche interkulturale Vergleiche erbracht, die sich innerhalb eines Ansatzes bewegen, der heute gemeinhin als die von menschlichen Eigenschaften ausgehende, interkulturale Persönlichkeitspsychologie bezeichnet wird. Laut McCrae verlaufen diese Forschungen auf drei verschiedenen Ebenen: auf transkulturaler Ebene – Untersuchung universaler Eigenschaften; auf interkulturaler Ebene – Untersuchung kultureller Unterschiede; auf intrakulturaler Ebene – Untersuchung von kulturspezifischen Ausprägungen bei Einzelpersonen. Einen zweiten, äußerst wichtigen Ansatz stellt die Kulturpsychologie dar, die den abendländischen Begriff der persönlichen Eigenschaft in Frage stellt und die Meinung vertritt, dass Kultur und Persönlichkeit nicht voneinander zu trennen sind. Heutige Entwicklungstrends weisen darauf hin, dass die interkulturale Persönlichkeitspsychologie in Zukunft vermutlich eine Synthese dieser beiden Ansätze vorlegen wird, ferner Lösungsvorschläge, um die methodologischen Einschränkungen in diesem überaus aktuellen Forschungsgebiet zu überwinden

Nastavni program iz perspektive učenika

Procjene reprezentativnog uzorka od 2674 učenika osmih razreda dale su uvid u njihovu percepciju školskih predmeta na nekoliko odabranih dimenzija: zanimljivost, razumljivost, težina, korisnost u sadašnjem životu i važnost za budući život. Nadalje, prikazane su i učeničke procjene vremena koje tjedno provode u učenju svakog pojedinog predmeta, njihove procjene nastavnog procesa i njihovi stavovi prema nastavnicima i školi općenito

Determinants of students' mathematics self-concept: analysis of gender universalities and specificities

The aim of the research was to examine the role that personality variables, mathematics anxiety, stereotypes about mathematics as a male domain and the perception of mathematics teachers’ role and behaviour have in explaining students’ mathematics self-concept, over and above the information about their mathematics success. The participants were 8th grade students from 36 primary schools from Zagreb and the Zagreb County (N=511). The analysis of the contribution of the above-mentioned predictors was conducted on male and female samples separately. Hierarchical regression analyses revealed the contributions of individual variables and the overall contribution to the explanation of boys’ (R=0.63) and girls’ (R=0.72) mathematics self- concept. Mathematics success was the strongest determinant of mathematics self-concept for both gender groups. Personality, i.e. conscientiousness was the gender-specific determinant that only contributed to the explanation of girls’ mathematics self-concept. The opposite was true for stereotypes about mathematics. Mathematics anxiety and the perception of teachers’ role and behaviour were gender-universal determinants. The findings can serve to inform evidence-based planning and implementation of both gender universal and specific interventions for the enhancement of mathematics self- concept. (IN CROATIAN: Cilj istraživanja bio je razmotriti ulogu koju u objašnjenju matematičkog samopoimanja, osim uspjeha u matematici, imaju osobine ličnosti, matematička anksioznost, stereotipi o matematici kao muškom području i percepcija uloge i ponašanja nastavnika matematike. Istraživanje je provedeno na uzorku od 511 učenika 8. razreda iz 36 osnovnih škola u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Analiza doprinosa spomenutih prediktora napravljena je na rodno odijeljenim uzorcima. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđeni su pojedinačni doprinosi varijabli i ukupni doprinos prediktora objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenika (R = 0.63) i učenica (R = 0.72). Uspjeh u matematici najsnažnija je odrednica matematičkog samopoimanja obiju rodnih skupina. Ličnost, točnije, savjesnost rodno je specifična determinanta koja doprinosi objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenica, ali ne i učenika. Obrnuto vrijedi za stereotipe o matematici koji su se pokazali rodno specifičnom determinantom samopoimanja učenika. Strah od matematike, percepcija uloge i ponašanja nastavnika rodno su univerzalne odrednice. Rezultati mogu doprinijeti utemeljenom planiranju i primjeni univerzalnih i specifičnih intervencija za poboljšanje matematičkog samopoimanja učenica i učenika.