Risk and Protection Factors in Relation to the City Largeness and Disposal to War Distractions

U razdoblju od 1998. do 2000. godine učinjeno je opsežno istraživanje s ciljem utvrđivanja potreba djece i mladih za psihosocijalnim intervencijama i socijalnom podrškom u različitim područjima Republike Hrvatske (Žižak, Koller-Trbović, Lebedina-Manzoni, 2001). U ovom radu prikazani su rezultati koji se odnose na djecu i mladež koja su bila obuhvaćena intervencijama u 14 centara za socijalnu skrb tijekom 1998.g. Cilj rada je odgovoriti na neka pitanja vezano uz veličinu grada /mjesta, te posljedice ratnih zbivanja u Hrvatskoj tijekom prošlog desetljeća u odnosu na definiranje rizika i zaštitnih čimbenika za razvoj djece i mladeži. Uzorak ispitanika čini 271 ispitanik, dijete ili mlada osoba s poremećajima u ponašanju ili u riziku na poremećaje u ponašanju. Ovisno o kriterijskim varijablama, uzorak ispitanika podjeljen je u subuzorke (prema veličini grada i zahvaćenosti ratom). Rizični čimbenici mjereni su pomoću instrumenta The Youth Level of Services / Case Management Inventory (YLS / CMI) autora Hoge i Andrews (1994), a zaštitni čimbenici pomoću Check List of Developmental Assetss razvijenog od strane Search Institute in Minneapolis (Lefferet, Benson i Roehlkepartain, 1997). Rezultati su prikazani i interpretirani temeljem multivarijatnih meotda obrade podataka. Rezultati omogućuju zaključke vezano uz planiranje intervencijskih startegija posebice vezano uz veličinu grada te rizične čimbenike koje treba držati pod kontrolom i reducirati i zaštitne čimbenike koje je potrebno poticati i implementirati u različite sredine

Depression Symptoms and Self-Oriented Cognitions

Samoorijentirane kognicije povezane s depresivnošću uključuju percepciju sebe iz Beckove kognitivne trijade, neusklađenost realnog pojma o sebi s idealnim i traženim pojmom o sebi iz Higginsove teorije neusklađenog pojma o sebi (Higgins, 1987) te perfekcionizam. Kako su dosadašnja istraživanja potvrdila da povezanost između negativnog perfekcionizma i depresivnosti nije izravna (Ashby, Rice i Martin, 2006; Lauri Korajlija, 2004; Preusser, Rice i Ashby, 1994; Rice, Ashby i Slaney, 1998), cilj je ovoga istraživanja ispitati predstavljaju li samosviđanje i samokompetentnost te nesklad stvarno-idealno ja i stvarno-traženo ja medijatore povezanosti između negativnog perfekcionizma i simptoma depresivnosti. Na uzorku su od 147 studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu primijenjeni: Beckov inventar depresivnosti II, Skala pozitivnog i negativnog perfekcionizma, Skala samosviđanja i samokompetentnosti te Skala za mjerenje neusklađenog pojma o sebi. Rezultati su provedenog istraživanja pokazali kako je povezanost između simptoma depresivnosti i negativnog perfekcionizma jednim dijelom posredovana samosviđanjem i neskladom između stvarnog ja i traženog ja. Samokompetentnost te nesklad između stvarnog ja i idealnog ja su povezani i s negativnim perfekcionizmom i sa simptomima depresivnosti, no ne predstavljaju značajne medijatore povezanosti tih dviju varijabli.Self-oriented cognitions related to depression include self-perception from Beck’s cognitive triad, real-ideal self discrepancy from Higgins’ Self-Discrepancy Theory (Higgins, 1987) and perfectionism. Recent studies have shown that the relation between perfectionism and depression is indirect (Ashby, Rice, & Martin, 2006; Lauri Korajlija, 2004; Preusser, Rice, & Ashby, 1994; Rice, Ashby, & Slaney 1998). The aim of this research is to determine whether self-liking, self-competence, real-ideal, and real-ought self discrepancy present mediators in the relation between negative perfectionism and depressive symptoms. A sample of 147 female students from University of Zagreb Faculty of Education and Rehabilitation Sciences was assessed by the following instruments: Beck’s Depression Inventory II, the Positive and Negative Perfectionism Scale, the Self-liking/Self-competence Scale and the Self Concept Questionnaire - Conventional Construct Version. The results of this research have shown that self-liking and real-ought self discrepancy mediate the correlation between depressive symptoms and negative perfectionism. Self-competence and real-ideal discrepancy are both correlated to negative perfectionism and depression but these variables do not mediate the tested relationship

CHARACTERISTICS OF YOUTH REGARDING SUSCEPTIBILITY TO PEER PRESSURE

Vršnjački pritisak, “noćna mora” mnogih roditelja, pitanje je roditeljske (ne)moći u srazu s utjecajem vršnjaka u različitim razdobljima života i fazama odrastanja. Često se doživljava kao prijetnja, uz traženje odgovornosti vršnjaka za neefikasnost u ostvarivanju željenih odgojnih ciljeva. Najčešće se dovodi u vezu s rizičnim, odnosno problematičnim ponašanjem, ali ono što moramo imati na umu je neraskidiva veza utjecaja vršnjaka i razvoja vlastitog identiteta. Cilj rada bio je utvrditi prediktivnu vrijednost obilježja spola, dobi, osobnog doživljaja vršnjačkog pritiska, slike o sebi, depresivnosti, anksioznosti, procjene roditeljskog ponašanja i zadovoljstva tj. privrženosti u prijateljskim vezama u objašnjenju podložnosti vršnjačkom pritisku. Ispitivanje je obuhvatilo primjenu sedam upitnika koji ispituju: podložnost vršnjačkom pritisku, osobni doživljaj pritiska vršnjaka, sliku o sebi, depresivnost, anksioznost, procjenu roditelja i zadovoljstvo u prijateljskim vezama. Uzorak ispitanika činilo je 938 učenika sedmog i osmog razreda osnovne škole te prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu, dobnog raspona 12-18 godina. U obradi rezultata korištena je stupnjevita regresijska analiza pri čemu je kriterijska varijabla bila podložnost vršnjačkom pritisku, a ostale ispitivane varijable bile su prediktorske. Rezultati su pokazali kako gotovo 40 % varijance rezultata podložnosti pritisku vršnjaka objašnjavaju navedeni blokovi prediktorskih varijabli (raspon od 1,2% - 12,7% ). Sve prediktorske varijable bile su značajne, a najvažnijim prediktorima podložnosti pritisku pokazali su se doživljaj pritiska i spol ispitanika. Što je doživljaj pritiska (subjektivni osjećaj zbog očekivanja vršnjaka) veći, to je i podložnost pritisku veća. Muški spol je važan prediktor veće podložnosti pritisku vršnjaka. Druga skupina značajnih prediktora vezana je uz odnos s roditeljima, a naročito se to odnosi na odnos s majkom. Psihološka kontrola majke i popustljivost pozitivno su povezani s podložnošću pritisku, a nadzor negativno. Treća skupina značajnih prediktora podložnost pritisku vršnjaka govori o anksioznoj privrženosti prijateljima. Mladi koji sebe vide manje podložnima vršnjačkom pritisku postižu i više rezultate na mjeri općeg doživljaja vlastite vrijednosti. Rastom dobi povećava se i podložnost pritisku vršnjaka.Peer pressure, the "nightmare" of many parents, is the question of parental (in)ability in clash with peer influence in different periods of life and growing up phases.. It is often seen as a threat, along with search for peer responsibility for the inefficiency in achieving desired educational goals. Most often is associated with risky, i.e. problematic behaviors, but what we have to keep mind is unbreakable bond between peer influence and development of their own identity. The purpose of this article was to gain insight into the characteristics of young people with regard to their susceptibility to peer pressure, and the definition of those characteristics that contribute the most to explain susceptibility to peer pressure. The study involved the application of seven questionnaires, which examined: susceptibility to peer pressure, perception of peer pressure, the self perception ,depression, anxiety, parental behavior and relationships with friends. The sample consisted of 938 scholars in seventh and eighth grade, in addition to first, second and third year of high school students in Rijeka, Osijek, Split and Zagreb, age 12-18. It was conducted a stepwise regression analysis with the susceptibility to peer pressure as criterion variable and other variables were the predictors. The results showed that almost 40% of the variance explained by susceptibility to peer pressure specified blocks of predictor variables (range of 1.2% - 12.7%). The most important predictors of peer pressure were perception of pressure and sex. If the experience of pressure (subjective feelings about the expectations of peers) is higher, the susceptibility to peer pressure is also higher. Male gender is an important predictor of increased susceptibility to peer pressure. The second group of significant predictors is related to the relationship with the parents, and especially applies to the relationship with the mother. Psychological control and permissiveness of mothers was positively associated with susceptibility to pressure, and monitoring was negative associated. A third set of significant predictors that explain susceptibility to peer pressure talks about anxious attachment to friends. Young people who see themselves as less susceptible to peer pressure achieve higher scores on measures of general perception of self-worth. Increase in age increases the susceptibility to peer pressure