Drug Addiction as Criminogenic Factor

Činjenica zlouporabe droge, odstupanja od legalnih i moralnih normi, dovodi do nezakonitog, nerijetko kriminalnog ponašanja. Promatrajući ovisnost kao potencijalni uzrok kriminalnom ponašanju, prva je karika u kauzalnom lancu ostvarenja raznih oblika delinkvencije. Također treba imati u vidu dva prisutna stanja, počinjenje određenog kaznenog djela pod utjecajem droge, nabavljanje te konzumaciju droge. Kriminogeni čimbenik, koji će odrediti dimenziju samog kriminalnog ponašanja, sadržavat će subjektivnu životnu situaciju ovisnika, njegovu ovisnost kroz loše materijalno stanje, skupoću droge i sve veću potrebu za njom. Taj oblik kriminala može se razumijevati kao stečeni kriminal, jer da nije bilo ovisnosti kao važnog kriminogenog čimbenika, njegovih psihičkih svojstava, ovisnik vrlo vjerojatno ne bi ušao u zonu kriminala, odnosno ne bi se moglo govoriti o formiranju njegove kriminalne osobnosti i delinkventnog ponašanja. Pitanje kaznene odgovornosti, zapravo njegove subjektivne krivnje, kompleksno je. Koliki je značaj ovisnosti kao kriminogenog čimbenika, ovisit će isto tako i od same osobnosti ovisnika. Stvaranjem ovisnosti karakterne crte osobnosti mijenjaju se, zato treba uzeti u obzir kod kriminološke analize i ostale možebitne kriminogene čimbenike, ali i životnu situaciju osobe prije nego što je ušla u zonu zlouporabe droga.Drug abuse as a form of deviation from legal and moral norm usually leads to illegal, criminal behaviour. Drug addiction presents just one piece of a puzzle which might lead to a realisation of various criminal acts. Two modalities have to be taken into consideration, on the one hand, perpetration of different criminal offences under the influence of drugs and on the other hand, an acquisition and drug consummation. A criminogenic factor which shall determine a dimension of criminal behaviour comprises of addict\u27s subjective circumstances such as his addiction such as poor material condition, the high price of drugs and increasing desire for the same. This type of criminal can be considered as an acquired criminal, since if the addiction did not occur, the addict would most likely not be engaged in the criminal behaviour since his criminal personality might not be formed in that manner. An issue of an addict\u27s criminal liability, his subjective guilt, is layered and complex. The meaning of addiction as a criminogenic factor will also depend on the personality of an addict himself. Since drug addiction undeniably alters personal traits, a criminalistic analysis should take into an account also other potential criminogenic factors, such as the life situation of a person prior to the drug abuse

Drug addiction as a criminogenic factor

Zlouporaba droge, odstupanje od legalnih i moralnih normi, dovodi do nezakonitog, nerijetko kriminalnog ponašanja. Ovisnost, kao potencijalni uzrok kriminalnom ponašanju, prva je karika u kauzalnom lancu ostvarenja raznih oblika delinkvencije. Također treba imati u vidu dva prisutna stanja, počinjenje određenog kaznenog djela pod utjecajem droge, nabavljanje te konzumaciju droge. Kriminogeni čimbenik, koji će odrediti dimenziju samog kriminalnog ponašanja, sadržavat će subjektivnu životnu situaciju ovisnika, njegovu ovisnost kroz loše materijalno stanje, skupoću droge i sve veću potrebu za njom. Taj oblik kriminala može se razumijevati kao stečeni kriminal, jer da nije bilo ovisnosti kao važnog kriminogenog čimbenika, njegovih utjecaja na psihu, ovisnik vrlo vjerojatno ne bi ušao u zonu kriminala, odnosno ne bi se moglo govoriti o formiranju njegove kriminalne osobnosti i delinkventnog ponašanja. Pitanje kaznene odgovornosti, zapravo njegove subjektivne krivnje, kompleksno je. Koliki je značaj ovisnosti kao kriminogenog čimbenika, ovisit će isto tako i o samoj osobnosti ovisnika. Stvaranjem ovisnosti karakterne crte osobnosti se mijenjaju, zato kod kriminološke analize valja uzeti u obzir i ostale možebitne kriminogene čimbenike, ali i životnu situaciju osobe prije nego što je ušla u zonu zlouporabe droga.Drug abuse as a form of deviation from legal and moral norm usually leads to illegal, criminal behavior. Drug addiction presents just one piece of a puzzle which might lead to an realization of various criminal acts. Two modalities has to be taken into consideration, on one hand, a perpetration of different criminal offenses under the influence of drugs and on the other hand an acquisition and drug consummation. Criminogenic factor which shall determine a dimension of criminal behavior comprises of addict’s subjective circumstances such as his addiction such as poor material condition, high price of drugs and increasing desire for the same. This type of criminal can be considered as an acquired criminal, since if the addiction did not occur, the addict would most likely not be engaged in the criminal behavior since his criminal personality might not be formed in that manner. An issue of an addict’s criminal liability, his subjective guilt, is layered and complex. The meaning of an addiction as a criminogenic factor will also depend on the personality of an addict himself. Since drug addiction undeniably alters personal traits, criminalistic analysis should take into an account also other potential criminogenic factors, such as the life situation of a person prior to the drug abuse

Drug Addiction as Criminogenic Factor

Činjenica zlouporabe droge, odstupanja od legalnih i moralnih normi, dovodi do nezakonitog, nerijetko kriminalnog ponašanja. Promatrajući ovisnost kao potencijalni uzrok kriminalnom ponašanju, prva je karika u kauzalnom lancu ostvarenja raznih oblika delinkvencije. Također treba imati u vidu dva prisutna stanja, počinjenje određenog kaznenog djela pod utjecajem droge, nabavljanje te konzumaciju droge. Kriminogeni čimbenik, koji će odrediti dimenziju samog kriminalnog ponašanja, sadržavat će subjektivnu životnu situaciju ovisnika, njegovu ovisnost kroz loše materijalno stanje, skupoću droge i sve veću potrebu za njom. Taj oblik kriminala može se razumijevati kao stečeni kriminal, jer da nije bilo ovisnosti kao važnog kriminogenog čimbenika, njegovih psihičkih svojstava, ovisnik vrlo vjerojatno ne bi ušao u zonu kriminala, odnosno ne bi se moglo govoriti o formiranju njegove kriminalne osobnosti i delinkventnog ponašanja. Pitanje kaznene odgovornosti, zapravo njegove subjektivne krivnje, kompleksno je. Koliki je značaj ovisnosti kao kriminogenog čimbenika, ovisit će isto tako i od same osobnosti ovisnika. Stvaranjem ovisnosti karakterne crte osobnosti mijenjaju se, zato treba uzeti u obzir kod kriminološke analize i ostale možebitne kriminogene čimbenike, ali i životnu situaciju osobe prije nego što je ušla u zonu zlouporabe droga.Drug abuse as a form of deviation from legal and moral norm usually leads to illegal, criminal behaviour. Drug addiction presents just one piece of a puzzle which might lead to a realisation of various criminal acts. Two modalities have to be taken into consideration, on the one hand, perpetration of different criminal offences under the influence of drugs and on the other hand, an acquisition and drug consummation. A criminogenic factor which shall determine a dimension of criminal behaviour comprises of addict\u27s subjective circumstances such as his addiction such as poor material condition, the high price of drugs and increasing desire for the same. This type of criminal can be considered as an acquired criminal, since if the addiction did not occur, the addict would most likely not be engaged in the criminal behaviour since his criminal personality might not be formed in that manner. An issue of an addict\u27s criminal liability, his subjective guilt, is layered and complex. The meaning of addiction as a criminogenic factor will also depend on the personality of an addict himself. Since drug addiction undeniably alters personal traits, a criminalistic analysis should take into an account also other potential criminogenic factors, such as the life situation of a person prior to the drug abuse

CRIMINOGENIC FACTOR OF DRUG ADDICTION

U radu se elaborira značaj kriminogenog čimbenika u segmentu ovisnosti i zlouporabe droga. Kriminogeni čimbenik, koji će odrediti dimenziju samog kriminalnog ponašanja, sadržavati će subjektivnu životnu situaciju ovisnika, njegovu ovisnost i objektivnu kroz loše materijalno stanje, skupoću droge te sve veću potrebu za njom. Počinjenjem kaznenog djela od strane ovisnika, često je prisutno pitanje njegove sposobnosti shvaćanja i razumijevanja, kao i pravnog značenja počinjenja djela. Pitanje ubrojivosti jedan je od uvjeta kaznene odgovornosti, zapravo njegove subjektivne krivnje. Značaj ovisnosti kao kriminogenog čimbenika, biti će determinirana i samom osobnošću ovisnika. Stvaranjem ovisnosti karakterne crte osobnosti mijenjaju, zato treba kod kriminološke analize uzeti i ostale moguće kriminogene čimbenike, ali i životnu situaciju osobe prije nego što je ušla u zonu zlouporabe droga.This paper elaborates crime associated with drug addiction and importance of its abuse through criminogenic factor, which will determine the dimension of the criminal behavior itself and will contain the subjective life situation of the addict, its addiction, and the objective through the poor physical condition, the cost of the drug, and the growing need for it. In the perpetration of a criminal offense by an addict is an important factor of his ability to understand severity of legal meaning while committing a criminal act. The question of sanity is one of determining factors of criminal liability, meaning one’s culpability

CRIMINOGENIC FACTOR OF DRUG ADDICTION

U radu se elaborira značaj kriminogenog čimbenika u segmentu ovisnosti i zlouporabe droga. Kriminogeni čimbenik, koji će odrediti dimenziju samog kriminalnog ponašanja, sadržavati će subjektivnu životnu situaciju ovisnika, njegovu ovisnost i objektivnu kroz loše materijalno stanje, skupoću droge te sve veću potrebu za njom. Počinjenjem kaznenog djela od strane ovisnika, često je prisutno pitanje njegove sposobnosti shvaćanja i razumijevanja, kao i pravnog značenja počinjenja djela. Pitanje ubrojivosti jedan je od uvjeta kaznene odgovornosti, zapravo njegove subjektivne krivnje. Značaj ovisnosti kao kriminogenog čimbenika, biti će determinirana i samom osobnošću ovisnika. Stvaranjem ovisnosti karakterne crte osobnosti mijenjaju, zato treba kod kriminološke analize uzeti i ostale moguće kriminogene čimbenike, ali i životnu situaciju osobe prije nego što je ušla u zonu zlouporabe droga.This paper elaborates crime associated with drug addiction and importance of its abuse through criminogenic factor, which will determine the dimension of the criminal behavior itself and will contain the subjective life situation of the addict, its addiction, and the objective through the poor physical condition, the cost of the drug, and the growing need for it. In the perpetration of a criminal offense by an addict is an important factor of his ability to understand severity of legal meaning while committing a criminal act. The question of sanity is one of determining factors of criminal liability, meaning one’s culpability

Fenomenologija etiketiziranja alkoholizma: internalizacija etikete u liječenih alkoholičara u Hrvatskoj

This research paper originates from the phenomenological analysis of labelling alcoholism and its individual internalization. Using a qualitative method of focus groups, the meaning and experience of an al-coholic label in Croatia was researched. Using a model of the response to treatment, it can be discussed how the significance of the label is realized in different contextual links. In the model, the relationship between personal choice and an encouraging environment, personal choice and a conformist environment and a lack of personal choice with a negative prefix on the surrounding factors are discussed. The basic starting point of the research paper lies in the hypotheses of the existence of par excellance reality, the reality of everyday life and the forms that are tied to it. However, an individual situationally estimates the significance of those forms and characteristically self-internalizes them. Even though it has a phenomenological analysis in its roots, the research paper characterises the duality of structure and action regarding the label of alcoholism. The sup-posed reality of everyday life and its relationship with alcoholism are not enough for social functionality of the alcoholic label. Subjectification, that is, internalization of the label is needed in order to achieve purpose and meaning.Ovaj istraživački rad potječe iz fenomenološke analize etiketiranja alkoholizma i njegove individualne internalizacije. Koristeći kvalitativnu metodu fokus grupa, istraženo je značenje i iskustvo etikete alkoholičara u Hrvatskoj. Koristeći model odgovora na liječenje, može se raspravljati o tome kako se značaj etikete ost-varuje u različitim kontekstualnim poveznicama. U modelu se raspravlja o odnosu između osobnog izbora i ohrabrujućeg okruženja, osobnog izbora i prilagodljivog okruženja i nedostatka osobnog izbora s negativnim prefiksom na okolišne čimbenike. Osnovna polazna točka ovog rada leži u hipotezama postojanja par excel-lance stvarnosti, stvarnosti svakodnevnog života i oblika stvarnosti koji su vezani uz njega. Međutim, poje-dinac situacijski procjenjuje značaj tih obrazaca i karakteristično ih internalizira. Iako ima fenomenološku analizu u svojem korijenu, ovaj rad karakterizira dualnost strukture i djelovanja u vezi s etiketom alkoholizma. Pretpostavljena realnost svakodnevnog života i njezin odnos s alkoholizmom nisu dovoljni za društvenu funk-cionalnost etikete alkoholičara. Subjektivizacija, odnosno, internalizacija etikete potrebna je kako bi se posti-gla svrha i značenje

Marijuana – Abuse and Medical Use

Indijska konoplja (lat. Cannabis sativa L., podvrsta indijska) prati čovjeka od pradavnih vremena pa sve do danas. Prepoznati učinci indijske konoplje kao psihoaktivnog sredstva (glavni sastojak THC delta-9-tetrahidrokanabinol) doveli su do različitih oblika uporabe, ali i kao lijeka u medicinske svrhe. Tehnološki napredak, brojna istraživanja, dovela su do otkrića velikog broja drugih sastojaka (CBD kanabidiol – kanabinoidi) koje sadržava indijska konoplja, a nisu psihoaktivni, međutim našli su svoju primjenu u medicinskoj terapiji. Samom uporabom nužno se pojavila i zlouporaba. Marihuana je danas, iako samo kao jedan od produkata, postala u svakodnevnoj komunikaciji sinonim za indijsku konoplju. Na nelegalnim je tržištima najraširenija droga, kako u ponudi tako i potražnji (produkti hašiš, ulje hašiša, razne mješavine i oblici produkata indijske konoplje nisu toliko rasprostranjeni kao marihuana). Proizvodnju, prenošenje – krijumčarenje, preprodaju i konzumaciju trebalo je staviti pod državni nadzor, odnosno u zakonske okvire, što je i učinjeno, ali uz stalne promjene. To se nije moglo i ne može se regulirati samo u nacionalnim okvirima, već prema konvencijama na širokoj međunarodnoj sceni, uz učešće međunarodnih organizacija, poglavito UN-a. Ipak usklađenost nacionalnih zakonskih okvira s međunarodnima ostavlja prostor za današnje trendove u smislu dekriminalizacije, depenalizacije i legalizacije, što je isto tako dio kulturoloških, bihevioralnih, socioloških, ali i političkih pristupa prema određivanju uporabe i zlouporabe. Granicu između nelegalne odnosno nezakonite primjene ponekad će biti teško odrediti, ali svakako u tom smislu potreban je znanstveni i empirijski multidisciplinarni pristup, razumijevanje, ali i donošenje odgovarajućih odluka.This paper elaborates the importance of the use and abuse of Indian hemp (Cannabis sativa L., subspecies Indian). Its recognized effects as a psychoactive agent (the major constituent is THC delta-9-tetrahydrocannabinol) have led to different forms of use, which also include its use as a medicine for medical purposes. Technological advances and related research have led to the discovery of a large number of other ingredients (CBD cannabidiol – cannabinoids) in Indian hemp which are not psychoactive, but have nevertheless found application in medical treatment. Marijuana today, though only as one product, has in daily communication become synonymous with Indian hemp. It is the most widely offered and sought after drug in illegal markets (hashish products, hashish oil, various blends and forms of Indian hemp products are not as widespread as marijuana). The boundary of use illegal will sometimes be difficult to determine, but certainly in this respect, a scientific and empirical multidisciplinary approach, understanding and decision-making are needed