MORE THAN HALF CENTURY OF FOREST SEED PRODUCTION IN CROATIA

Gotovo dvije trećine površine Hrvatske zauzima krš, a na njemu je čovjek tijekom stoljeća sustavno devastirao šumu stvarajući goleti. Čovjekova skrb za takve površine može se vidjeti u podizanju kultura crnogorice u mediteranskom području te dopuni obnove lužnjakovih šuma u panonskom području. Sve do kraja II. svjetskog rata ne može se govoriti o organiziranom sjemenarstvu koje zapravo započinje 1947. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu. U djelatnosti riječke stanice prepoznatljivi su temelji budućeg Zavoda za kontrolu šumskog sjemena koji 1959. godine promovira Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije. Tijekom šezdesetak godina djelovanja moguće je razlikovati nekoliko etapa razvoja: – razdoblje do ujedinjenja u šumarski institut, Jastrebarsko, do 1974. godine, obilježeno je prvom masovnom selekcijom gospodarskih vrsta drveća za priznate sjemenske sastojine (što je ostalo „mrtvo slovo na papiru“ jer nije bilo organizacije koja bi usmjeravala rad i vodila brigu o izdvajanju sjemenskih sastojina), izradom programa njege i genetske melioracije, standarda za šumsko sjeme, zakonskih i podzakonskih akata iz područja sjemenarstva, malim brojem analiziranih uzoraka, znanstveno-istraživačkim radom na pronalaženju novih metoda analize kvalitete sjemena, objavljivanjem radova i dr.; – razdoblje poslije ujedinjenja, od 1974. do 1990. godine, prepoznatljivo je po većem angažiranju u znanstveno-istraživačkom radu (sudjelovanju na savjetovanjima i objavljivanju radova), nastavku masovne selekcije, izradi programa gospodarenja, kolaudaciji selektivnih meliorativnih doznaka, nadzoru nad proizvodnjom šumskog sjemena, donošenju i usklađivanju zakonske legislative s ISTA propisima, znatno većem broju analiza uzoraka sjemena itd.;– zadnja dva desetljeća u novim okolnostima (samostalna država Hrvatska, centralizirano šumarstvo) obilježava popravljanje propusta iz prošlosti, intenzivan znanstveno-istraživački rad, revizija postojećih priznatih sjemenskih sastojina i poboljšani programi gospodarenja, promoviranje nove rajonizacije, organiziraniji pristup proizvodnji i uporabi sjemena, povećani broj uzoraka analiza sjemena, izrada i usklađivanje zakonskih propisa sa smjernicama EU-a i ISTA-e, akreditacija laboratorija za ispitivanje sjemena prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Čitavo ovo vrijeme osim pomanjkanja financijskih sredstava, čije su posljedice zastarjela tehnika i tehnologija, stalno se osjeća manjak kadrova – osobito visokoobrazovanih.Almost two thirds of Croatia’s territory occupies Karst, where over the centuries mankind systematically devastated forests, which eventually led to barren land. Human concern for such areas can be seen through raising conifer monocultures in Mediterranean area, and in supplementing the reforestation of common oak in Pannonian region. Until the end of 2nd WW it is not possible to trace the organized Seed Production which starts in 1947 with establishing of the Institute for afforestation and Karst-ameliorations in Split with its stations in Rijeka and Trsteno. Within activities of the Station in Rijeka are recognized foundations of the future Institution for Forest Seed Control which was promoted in 1959 by Poslovna zajednica {umarstva i drvne industrije (Business Association of Forestry and Wood Industry). During these sixty years of activity we may distinguish few phases of development: – period until the unification into the Forest Research Institute in 1974 is marked with first mass selection of economically important tree species used for approved seminal stands (an idea never put to realization), drafting the programmes of care and genetic melioration, standards for forest seed, legal acts from related to seed production, small number of analyzed samples, scientific-expert work on researching new models of seed-quality analysis, works publishing, etc. – period after the unification in 1974 up to 1990 is recognizable in greater effort invested into scientific-expert work (participation at symposiums and publishing works), the continuation of mass selection, making management plans, approval of selective ameliorative assignments, supervising over production of forest seed, bringing out and harmonization of legislative acts with ISTA regulations, significantly greater number of seed-samples analysis, etc. – last two decades in new circumstances (independence of Republic of Croatia, centralized forestry) has characteristics of “cleaning” failures from the past, intensive scientific-expert work, revision of existing recognized seminal stands and amelioration of management programs, promotion of new regulations based on region of provenances of economical important forest tree species, more serous approach to production and seed use, enlarged number of seed-samples analysis, defining and harmonization of legal acts with the EU and ISTA guidelines, accreditation of laboratory for seed testing according to the Norm HRN EN ISO/IEC 17025 . Through all this time, besides the lack of financial means (the consequence of which are out of date techniques and technology) most noticeable is the lack of human resources, especially highly educated

SEED UNITS OF SILVER FIR (ABIES ALBA MILL.) IN THE AREA OF GORSKI KOTAR

Najveće povrćine jelovih šuma u Hrvatskoj nalaze se u Gorskom kotaru – na području obrasloga visokog krša, a to je ujedno i njezin optimum areala. Specifičnost orografije krša kao makroklime i mikroklime uvjetovale su da na ovom relativno malom prostoru postoji velika raznolikost staništa, podneblja, flore i faune. Jelu nalazimo na različitim položajima, na nadmorskoj visini od < 500 do > 1200 m. Iako se najveše površine jelovih sastojina nalaze na vapnencima, dolaze još i na vapneno-dolomitnim, dolomitnim i silikatnim podlogama. Različite geološke podloge formirale su više od deset tipova tala koja se razlikuju po fizičkokemijsko-biološkim obilježjima. Jelu najčešće nalazimo u mješovitim (rijetko čistim) sastojinama s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom, gdje raste u 11 ekološko-gospodarskih tipova šuma (I-B-11, I-B-30, I-C-10, I-C-11, I-C-12, I-C-20, I-C-30, I-C-40, I-C-50, I-C-60, I-C-61). Njezin fenotip bitno se razlikuje po ekološko-gospodarskim tipovima, što je prepoznatljivo iz određenih taksacijskih parametara kao što su: visine stabala, širine i dužine krošanja. Također se bitno razlikuju i njezine biološko-gospodarske osobitosti: rast i prirast, broj stabala/ ha, volumni prirast/ha i dr. Uzevši u obzir znatne orografske, visinske, geološke, pedološke, biljnosociološke i biološko-uzgojno-gospodarske raznolikosti jelovih sastojina, razvidno je da razdioba šuma na sjemenske jedinice jele u Gorskom kotaru iz 1999. godine zanemaruje veliku raznolikost njezinih sastojina, te ju stoga treba dopuniti.In Croatia the largest silver fir forests are situated in region of Gorski kotar in the area of overgrown high karst which is also the areal’s optimum. The specificity of karst orogrfaphy as the macro- and micro climate have conditioned that on this relatively small area one can find significant diversity of habitats, climate, flora and fauna. Silver fir could be found here at different expositions, at the altitude between 1200 m. Although largest complexes of silver-forests appear on limestone, they could be also found on limestone – dolomite, dolomite and silicate substrate. Different geological substrates have formed more than a dozen of different soil-types which differ according to the physical-chemical-biological characteristics. Silver fir could be found in mixed (rarely pure) stands with beech, Norway spruce, great maple and elm where it appears in 11 ecological-managerial forest types (EMFT): I-B-11, I-B-30, I-C-10, I-C-11, I-C-12, I-C-20, I-C-30, I-C-40, I-C-50, I-C-60, I-C-61. Fir phenotype significantly differs in different ecological managerial forest types what can be recognized from particular measuring parameters such as tree height, crown width and length etc. When all the orographical, altitude-related, geological, pedological, hytocoenological and biological-silvicultural differences of silver fir forest are taken into account – it is obvious than that the present specific distribution of silver fir seed units in Gorski Kotar neglects its biodiversity, and it needs to be reconsidered and revised

STONE PINE SEEDS (PINUS PINEA L.), FOREST REPRODUCTIVE MATERIAL AND FOOD

Pinija (Pinus pinea L.) je mediteranska vrsta drveća. Raširena je na cijelom Sredozemlju. U Hrvatskoj je prirodno rasprostranjena na otoku Mljetu u području Saplunare. Zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti velike su mogućnosti iskorištavanja pinije. U šumarstvu se koristi za pošumljavanje degradiranih staništa eumediteranskoga krškog podrućja Hrvatske, a zbog široke kišobranaste krošnje vrlo dekorativnog izgleda interesantna je i kao hortikulturna vrsta. Nutritivna i zdravstvena vrijednost sjemena proizlazi iz kemijskog sastava. Bogato je proteinima, vitaminima A, B, C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom, selenom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolima. Ispitana je kvaliteta i kemijski sastav sjemena: klijavost sjemena, masa 1000 sjemenaka, vlaga, količina fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bakra, cinka, željeza i mangana. Dobiveni rezultati istraživanja u skladu su s literaturnim podatcima istraživanja provedenih u drugim mediteranskim zemljama. Upotreba sjemena pinije za potrebe šumarstva i proizvodnju šumskoga reprodukcijskog materijala te za prehranu zanemariva je. Stoga bi bilo potrebno intenzivirati proizvodnju sjemena za navedene namjene.The stone pine is typically Mediterranean tree species found along the Mediterranean basin. In Croatia the stone pine is natively distributed on the island of Mljet, the locality Saplunara. The use of these seeds is extensive in the trade, the ecology, the landscape as well as in the nutrition. In the forestry it is used for the reforestation of Croatian Mediterranean karst region. Because of their wide umbrella shaped crown and very decorative form it is interesting as horticulture tree species. The chemical composition is the reason for nutritive and health values. The seeds are rich in proteins, vitamins A,B,C, D and E, iron, magnesium, phosphorus, selen, zinc, unsaturated fatty acids and polyphenols. In this research qualitative properties of seeds and chemical composition of seed coat and seed have been tested: germination capacity, 1000 seed weight, amount of phosphorus, potassium, calcium, magnesium, copper, zinc, iron and manganese. Research results are in good agreement with the reported values in other Mediterranean countries. The use of Pinus pinea L seeds as forest reproductive material and the nutrition is negligible. Therefore the intensive production of seeds would be of a great interest

MORE THAN HALF CENTURY OF FOREST SEED PRODUCTION IN CROATIA

Gotovo dvije trećine površine Hrvatske zauzima krš, a na njemu je čovjek tijekom stoljeća sustavno devastirao šumu stvarajući goleti. Čovjekova skrb za takve površine može se vidjeti u podizanju kultura crnogorice u mediteranskom području te dopuni obnove lužnjakovih šuma u panonskom području. Sve do kraja II. svjetskog rata ne može se govoriti o organiziranom sjemenarstvu koje zapravo započinje 1947. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu. U djelatnosti riječke stanice prepoznatljivi su temelji budućeg Zavoda za kontrolu šumskog sjemena koji 1959. godine promovira Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije. Tijekom šezdesetak godina djelovanja moguće je razlikovati nekoliko etapa razvoja: – razdoblje do ujedinjenja u šumarski institut, Jastrebarsko, do 1974. godine, obilježeno je prvom masovnom selekcijom gospodarskih vrsta drveća za priznate sjemenske sastojine (što je ostalo „mrtvo slovo na papiru“ jer nije bilo organizacije koja bi usmjeravala rad i vodila brigu o izdvajanju sjemenskih sastojina), izradom programa njege i genetske melioracije, standarda za šumsko sjeme, zakonskih i podzakonskih akata iz područja sjemenarstva, malim brojem analiziranih uzoraka, znanstveno-istraživačkim radom na pronalaženju novih metoda analize kvalitete sjemena, objavljivanjem radova i dr.; – razdoblje poslije ujedinjenja, od 1974. do 1990. godine, prepoznatljivo je po većem angažiranju u znanstveno-istraživačkom radu (sudjelovanju na savjetovanjima i objavljivanju radova), nastavku masovne selekcije, izradi programa gospodarenja, kolaudaciji selektivnih meliorativnih doznaka, nadzoru nad proizvodnjom šumskog sjemena, donošenju i usklađivanju zakonske legislative s ISTA propisima, znatno većem broju analiza uzoraka sjemena itd.;– zadnja dva desetljeća u novim okolnostima (samostalna država Hrvatska, centralizirano šumarstvo) obilježava popravljanje propusta iz prošlosti, intenzivan znanstveno-istraživački rad, revizija postojećih priznatih sjemenskih sastojina i poboljšani programi gospodarenja, promoviranje nove rajonizacije, organiziraniji pristup proizvodnji i uporabi sjemena, povećani broj uzoraka analiza sjemena, izrada i usklađivanje zakonskih propisa sa smjernicama EU-a i ISTA-e, akreditacija laboratorija za ispitivanje sjemena prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Čitavo ovo vrijeme osim pomanjkanja financijskih sredstava, čije su posljedice zastarjela tehnika i tehnologija, stalno se osjeća manjak kadrova – osobito visokoobrazovanih.Almost two thirds of Croatia’s territory occupies Karst, where over the centuries mankind systematically devastated forests, which eventually led to barren land. Human concern for such areas can be seen through raising conifer monocultures in Mediterranean area, and in supplementing the reforestation of common oak in Pannonian region. Until the end of 2nd WW it is not possible to trace the organized Seed Production which starts in 1947 with establishing of the Institute for afforestation and Karst-ameliorations in Split with its stations in Rijeka and Trsteno. Within activities of the Station in Rijeka are recognized foundations of the future Institution for Forest Seed Control which was promoted in 1959 by Poslovna zajednica {umarstva i drvne industrije (Business Association of Forestry and Wood Industry). During these sixty years of activity we may distinguish few phases of development: – period until the unification into the Forest Research Institute in 1974 is marked with first mass selection of economically important tree species used for approved seminal stands (an idea never put to realization), drafting the programmes of care and genetic melioration, standards for forest seed, legal acts from related to seed production, small number of analyzed samples, scientific-expert work on researching new models of seed-quality analysis, works publishing, etc. – period after the unification in 1974 up to 1990 is recognizable in greater effort invested into scientific-expert work (participation at symposiums and publishing works), the continuation of mass selection, making management plans, approval of selective ameliorative assignments, supervising over production of forest seed, bringing out and harmonization of legislative acts with ISTA regulations, significantly greater number of seed-samples analysis, etc. – last two decades in new circumstances (independence of Republic of Croatia, centralized forestry) has characteristics of “cleaning” failures from the past, intensive scientific-expert work, revision of existing recognized seminal stands and amelioration of management programs, promotion of new regulations based on region of provenances of economical important forest tree species, more serous approach to production and seed use, enlarged number of seed-samples analysis, defining and harmonization of legal acts with the EU and ISTA guidelines, accreditation of laboratory for seed testing according to the Norm HRN EN ISO/IEC 17025 . Through all this time, besides the lack of financial means (the consequence of which are out of date techniques and technology) most noticeable is the lack of human resources, especially highly educated