1 research outputs found
GREBENI I DRUGE BIOGENE TVOREVINE U MIOCENSKIM NASLAGAMA SJEVERNOHRVATSKOGA BAZENA ā ÄUDESNA RAZNOLIKOST KOJU TEK TREBA ISTRAŽITI
During the early stages of the Middle Miocene transgression marine biota invaded the newly formed Paratethys Sea. Reefs and reef-like structures particularly flourished with life, supported by the favourable climate conditions. Miocene biogene buildups show a variety of fossil assemblages and lithologic features. The main reef-builders were bryozoans, coralline algae, corals, oysters, vermetids, sponges and serpulids. Water turbidity and depth were major ecological factors controlling the reef biota. Lithofacies types at the studied localities in Northern Croatia show significant similarity with the Upper Langhian (Middle Badenian) of the Leitha Mountains in Austria, but can also be well compared with Miocene to recent reef structures in the Mediterranean. The Miocene reef-like buildups exhibit different porosity rates and other lithological characteristics.Tijekom poÄetne faze srednjomiocenske transgresije marinski organizmi naselili su novonastalo more Paratethys. ZahvaljujuÄi pogodnim klimatskim i okoliÅ”nim uvjetima život je bio posebno raznolik na grebenima i grebenolikim strukturama. Miocenske biogene tvorevine na raznim lokalitetima u podruÄju sjeverne Hrvatske pokazuju raznolikost fosilnih zajednica i litoloÅ”kih osobina. Glavni grebenotvorci bili su mahovnjaci, koralinacejske alge, kamenice, vermetidi, spužve i serpulidi. Glavni ekoloÅ”ki faktori koji su kontrolirali grebensku biotu bili su donos Äestica i hraniva s kopna i iz dubina vode. Tipovi litofacijesa pokazuju veliku sliÄnost s gornjolangijskim (srednji baden) gorjem Leitha u Austriji, a mogu se usporediti i s miocenskim i recentnim grebenskim strukturama u Mediteranu. Razne vrste miocenskih grebenolikih tvorevina pokazuju razliÄitu Å”upljikavost i druge petrofiziÄke osobine.
Koraligenske biokonstrukcije danas nastaju kao konkrecije u slabo osvijetljenim uvjetima, pogodnim scijafilnim algama, u vodi relativno hladne, ali stalne temperature, jednoliÄnoga saliniteta i niske energije. Nastaju na stjenovitoj podlozi i na pokretnoj podlozi u donjoj litoralnoj zoni i katkad na obalnome detritusu. Rast im zapoÄinje nastankom rodolita unutar pijeska i Å”ljunka (platformske koraligenske zajednice). AktualistiÄki princip pomaže nam razumjeti ranu pojavu koraligenskih tvorevina na poÄetku srednjomiocenske transgresije. PoÄetna rodolitna faza rezultira slabo vezanim bioklastiÄnim naslagama. Dijagenetski procesi dodatno poveÄavaju njihovu Å”upljikavost, uslijed otapanja aragonitnih bioklasta. To je otapanje agresivno u vrlo plitkim staniÅ”tima i poveÄava se s dubinom. Promjenjiva Å”upljikavost koraligenskih tvorevina istraživana je tijekom terenskoga rada na podruÄju Medvednice. Uzorci stijena s velikim rodolitima veÄ na prvi pogled pokazuju najveÄu Å”upljikavost, dok su briozojsko-koralinacejski frejmstoni najkompaktniji. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja ovih zanimljivih naslaga