Palijativna skrb

Već dugi niz godina u Hrvatskoj je prepoznata potreba za kvalitetnom i koordiniranom palijativnom skrbi na svim razinama zdravstvene zaštite. Na primarnoj razini ključno je djelovanje mobilnog palijativnog tima. Njega čine liječnik i medicinska sestra, a uloga mu je prepoznati potrebe pacijenta i njegove obitelji, zadovoljavati ih direktno u svojoj domeni te, u suradnji s liječnicima obiteljske medicine, povezivati i sa sekundarnom i tercijarnom razinom. S obzirom da palijativna skrb podrazumijeva cjelokupnu skrb koja nadilazi granice medicine, potrebna je i suradnja tima s raznim udrugama i drugim nemedicinskim djelatnostima. Takav multidisciplinarni pristup uključuje psihologe, duhovnike, socijalne radnike, volontere i sve one kojise bave problematikom teškog i neizlječivog bolesnika. Kvalitetna palijativna skrb na primarnoj razini nužna je jer značajno unapređuje kvalitetu ne samo bolesnikova života do samog kraja, nego i cjelokupne zdravstvene zaštite. Naime, smanjuje se potreba za intervencijama hitne medicinske službe u kupiranju bolova, mučnina i povraćanja što su najčešći razlozi radi kojih je pozvana pomoć u kuću. Palijativni tim identificira i predviđa probleme, educira obitelj o neizbježnim pogoršanjima i osigurava adekvatne lijekove i pomagala. Time se preveniraju i odgađaju eventualne rehospitalizacije koje su ne samo skupe za zdravstveni sustav, nego i izrazito neugodne pacijentu

Specifičnosti rada s kroničnim bolesnicima oboljelih od šećerne bolesti-primjer dobre prakse

Kronične bolesti imaju dugotrajan i doživotan tijek, mogu dovesti do invalidnosti, prijevremene smrtnosti i bolesniku je smanjena kvaliteta života. Najučestalije kronične nezarazne bolesti su kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, mentalne bolesti, šećerna bolest, kronične respiratorne bolesti i bolesti mišićno-koštanog sustava. Zbog pojave bolesti u sve ranijoj životnoj dobi i sve većeg broja oboljelih poduzimaju se različite mjere prevencije bolesti i promocije zdravlja s ciljem ranog otkrivanja i sprječavanja njihovog nastanka. Patronažne sestre te mjere provode individualnim zdravstvenim savjetovanjem kroz kućne posjete i radom s grupama bolesnika oboljelih od pojedinih specifičnih bolesti, kao što su hipertenzija, dijabetes, KOPB, alkoholizam i druge bolesti. Patronažne sestre također pomažu u uspostavi komunikacije i suradnje s drugim službama i udrugama važnim za rješavanje zdravstvenog i socijalnog stanja pacijenta na razini primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. S tim ciljem unaprijeđena je suradnja patronažne službe grada Zagreba i medicinskih sestara Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur za bolesnike oboljele od šećerne bolesti pokretanjem pilot projekta kao primjera dobre prakse. Cilj ovog projekta je sustavno i kontinuirano zbrinjavanje pacijenata sustavnim informatičkim povezivanjem sestrinstva na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite.