Dvadeset godina od pojave prve epidemije legionarske bolesti u Hrvatskoj 1987. godine (Twenty Years after First Legionella Plague in Croatia in 1987 Year)

U Hrvatskoj, pa i u čitavoj bivšoj državi Jugoslaviji, prva epidemija legionarske bolesti registrirana je na području Dubrovnika u jednom hotelu u jeku turističke sezone u mjesecu srpnju 1987. godine. Oboljelo je 19 osoba, gostiju hotela, od kojih je zabilježen jedan smrtni ishod kod gosta iz Velike Britanije. Razumljivo da je ta spoznaja na sebe skrenula pozornost cjelokupne javnosti, jer o toj bolesti znalo se uglavnom nešto iz literature bez vlastitih praktičnih iskustava.  Tada, 1987. godine, još specijalizant epidemiologije, našao sam se u potrebi izravnog uključenja i djelovanja u rješavanju te epidemije. Iznijet ću svoja sjećanja koja sam doživio tom prigodom.Od pretpostavljenih dobio sam zadaću prikupiti što više informacija, saznanja o pojavi i tijeku epidemije, oboljelima, pokušati dobiti uzorke voda, serume oboljelih, a u samo rješavanje ne uplitati se jer to nije bilo u nadležnosti ustanove u kojoj sam obavljao specijalizantski staž.  Ukratko, treba uraditi ilegalni izvid, gotovo špijunski zadatak. Dodatno sam bio upozoren: «pazi na postupke, nemoj izazvati diplomatski incident, jer se radilo o oboljelim stranim državljanima, mahom Englezima ». Neuobičajeno, čudno, biti nijem i biti nevidljiv, a doznati što više. Nisam smio odbiti

Temeljne odrednice bivstvovanja javnog zdravstva

Hrvatsko javno zdravstvo unatoč brojnim reformama zdravstva i različitim ideološkim formulacijama, izuzev izmjena mreže Zavoda za javno zdravstvo ustrojene sukladno županijskom upravno-administrativnom ustroju Republike Hrvatske, nije doživjelo bitnih izmjena, koje bi jednoj državnoj službi od osobitog državnog značaja dalo odgovarajuću ulogu i položaj koje takve službe imaju u zemljama razvijene demokracije

Uvod u temu Turizam i zdravlje (The Introduction to the topic of Tourism and Health

Pored ljudske prirodne znatiželje za upoznavanjem drugih krajeva svijeta, zdravstveni razlozi ističu se u sam vrh razloga prakticiranja turizma. Lječilišni uvjeti pojedinih područja bili su razlogom putovanja i boravka u tim područjima koliko je bilo neophodno i koliko se dugo moglo boraviti.Nama u Hrvatskoj poznat je primjer rimskog cara Dioklecijana. Povijest piše da je upravljao Rimskim carstvom na vrhuncu njegove moći. Mogao je birati diljem tadašnjeg svog carstva gdje će izgraditi dom za neizbježnu starost. On je izabrao tada malo ribarsko mjesto pored velebne Salone ispod brda Marjan. Kažu zbog sumpornih voda i peloidnog blata, lijeka za reumatične tegobe. Pod izlikom da gradi vojni tabor on je sebi izgradio velebnu palaču u koju je doveo deset kilometara dugim aqueductom besprijekornu čistu vodu sa izvora Jadra. Za tu svrhu nije mu bilo teško sagraditi dva mosta i kilometar i pol dug tunel sa slobodnim padom za dostatan dotok vode u palaču.  Pored carskih odaja palačom je dominirao cryptoporticus – natkrito, skriveno, zaštićeno šetalište, prostor sa južne strane palače prema moru, zaklonjen od hladnih sjevernih vjetrova gdje je svakodnevno mogao nesmetano šetati. Palača je imala i besprijekornu kanalizacijsku mrežu (slika kamene rozete – prva šahta u povijesti). Kažu da je volio baviti se povrtlarstvom, te da su u Dujmovači – polju između Salone i Palače uspijevale brojne povrtlarske kulture koje je sam car iz Male Azije donio u Split. Prepričava se anegdota kada su već «umirovljenog » cara glasnici Senata pozvali da se ponovno vrati na čelo carstva koje je počelo ronuti, on im je odgovorio: «Recite onima u Senatu kada bi oni znali kako lijepo raste moj kupus, nikada me ne bi zvali ponovno biti carem! » Nikada više nije bio car. Umro je u pristojnoj starosti za to vrijeme – 78 godina, kažu zdvojan, u samoći. Nije doživio unuka jer su mu u Solunu ubijene supruga Prisca i kći Valerija kao kršćanke na jednom hodočašću od strane Rimljana

Epidemiološke osobitosti zaštite zdravlja turista (Epidemiological Characteristic of Health Care of Tourists)

Pojam riječi turizam - francuska imenica le tour (put, putovanje,obilazak, šetnja ), a sam pojam turista znači izletnik, putnik. Suvremeni pojam turizam predstavlja vrstu gospodarske djelatnosti koja obuhvaća ukupnost odnosa i pojava vezanih uz putovanja i privremeni boravak ljudi izvan njihova prebivaiišta radi odmora, liječenja, razonode i razgledavanja prirodnih ljepota i kulturnih vrijednosti. Turizam može biti: ljetovališni, zdravstveni, zabavni, kulturni, sportski, vjerski, kongresni, ratni (avanturizam); izletnički i boravišni; sezonski i izvansezonski; domaći, inozemni i pogranični; individualni i kolektivni itd.Turizam predstavlja izuzetno profitabilnu gospodarsku granu. U svjetskim razmjerima turistički prihodi svrstani su visoko odmah iza prihoda od nafte, proizvodnje naoružanja i farmaceutske proizvodnje.Turisti su pripadnici svih dobnih skupina, različitih nacionalnosti i vjerskih pripadnosti, pretežito iz razvijenijih zemalja koji za svoja odredišta biraju različita mjesta shodno svojim platežnim mogućnostima. U posljednje vrijeme bilježe se i turistička (bolje reći avanturistička) putovanja u svemir. Ipak turisti su najčešće pripadnici treće životne dobi ili pred ulazak u tu dob. Uopćeno bi se moglo govoriti