1 research outputs found
Depresija, anksioznost i stres kod zdravstvenih djelatnika u vrijeme pandemije COVID-19
Introduction: The pandemic of the disease COVID-19 has a tremendous emotional impact on both patients and health workers who are in charge of assisting the infected. The heavy burden on them is further increased by the high and constant risk of exposure to infection and death and separation from their families. The newly created excessive professional demands that the environment around us sets, which cannot be adequately responded to, are the drivers, or stressors, that form the basis for depression and anxiety.
Methods: A questionnaire survey (DASS-21) was conducted on 100 employees of the Croatian Hospital āDr. fra Mato NikoliÄā Nova Bila in the period from June to October 2022. The respondents were doctors and nurses who work in intensive care units, the internal department, and the surgery department.
Results: All respondents had a certain level of stress (40% extremely severe stress), anxiety (65% extremely severe anxiety), and depression (46% extremely severe depression). There is a significant correlation between stress, depression, and anxiety with concern for the financial situation considering the consequences and impact of the COVID-19 pandemic. There is also a correlation with the claim of concern for one\u27s own mental health, but also with the fear of infection or reinfection with the virus.
Conclusion: Healthcare workers who work with patients with COVID-19 are significantly exposed to stress, anxiety, and depression. It is necessary to provide healthcare workers with psychophysical support, especially in crises such as the pandemic caused by COVID-19.Uvod: Pandemija bolesti COVID-19 ima veliki emocionalni utjecaj kako na pacijente, tako i na zdravstvene djelatnike koji su zaduženi za pružanje pomoÄi zaraženima. Veliko optereÄenje zdravstvenih djelatnika dodatno je poveÄano visokim i postojanim rizikom od izloženosti zarazi i smrti te odvajanjem od svojih obitelji. Novonastali prekomjerni profesionalni zahtjevi koje okruženje oko nas postavlja, a na koje se ne može primjereno odgovoriti, predstavljaju pokretaÄe, odnosno stresore koji stvaraju podlogu za depresiju i anksioznost.
Metode: Istraživanje anketnim upitnikom provedeno je na 100 ispitanika, odnosno zaposlenika Hrvatske bolnice āDr. fra Mato NikoliÄā Nova Bila u periodu od lipnja do listopada 2022. godine. Ispitanici su bili lijeÄnici i medicinske sestre koji rade u jedinicama intenzivne skrbi, internog odjela i odjela kirurgije.
Rezultati: Svi ispitanici imali su prisutnu odreÄenu razinu stresa (40 % njih imalo je visoku razinu stresa), anksioznosti (65 % ispitanika imalo je visoku razinu anksioznosti) i depresije (46 % njih imalo je visoku razinu depresije).
ZnaÄajna je povezanost stresa, depresije i anksioznosti sa zabrinutoÅ”Äu za financijsku situaciju s obzirom na posljedice i utjecaj pandemije COVID-19, te je znaÄajna korelacija s tvrdnjom o zabrinutoÅ”Äu za vlastito mentalno zdravlje, ali i strahom od zaraze ili ponovne zaraze virusom.
ZakljuÄak: Zdravstveni djelatnici koji rade s oboljelima od bolesti COVID-19 znaÄajno su izloženi stresu, anksioznosti i depresiji. Neophodno je zdravstvenim djelatnicima osigurati psihofiziÄku potporu, osobito u kriznim situacijama poput pandemije uzrokovane boleÅ”Äu COVID-19